Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Listići su slabo dlakavi, najčešće jajolikog oblika, ali mogu biti i eliptičnog, okruglastog, lancetastog itd. Lucerna je stranooplodna te jednim dijelom i samooplodna biljka. Plod je spiralno uvijena mahuna, a u njoj se nalazi do 10 sjemenki (najčešće pet). Masa 1 000 sjemenki iznosi 2 – 2,5 grama, a hektolitarska težina oko 75 – 80 kg.

Minimalna temperatura za klijanje kreće se između 1 i 2 °C, a optimalna između 25 – 30 °C. Mlade biljke stradavaju pri temperaturi od -5 °C, a u kasnijoj fazi razvoja otpornost na niske temperature povećava se do -15 °C.

Za rast i razvoj treba dosta svjetlosti, koju treba osigurati pravilnim sklopovima i dobrim rasporedom biljaka.

Lucerna je najosjetljivija na pomanjkanje vode u prvoj godini uzgoja jer joj korijenov sustav još nije prodro u dublje slojeve tla. U kasnijim godinama otpornost na sušu se povećava jer može koristiti vodu iz dubljih slojeva tla. Dobro reagira na navodnjavanje, no ne podnosi visoke podzemne vode.

Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim pjeskovito-glinastima ili glinasto-pjeskovitim tlima, umjereno vlažnim, slabo kisele, neutralne ili slabo bazične reakcije. Najbolja su tla černozem, s dovoljno vapna i fosfora i aluvijalna tla.

Loša tla potrebno je hidro- i agromelioracijama osposobiti za proizvodnju lucerne. Kiselim tlima treba dodati vapno, magnezij, molibden i bor uz dobru obradu. Manje kisela tla (pH 5,5 – 6,0) treba duboko orati na 40 – 45 cm i jače gnojiti stajskim i većim količinama mineralnih gnojiva.

Lucerna je višegodišnja kultura pa se na istoj površini uzgaja oko 4 do 6 godina. Najbolje predkulture su joj okopavine gnojene stajskim gnojivom i žitarice.

Ukoliko su lucerni predkulture strne žitarice ili druge rane kulture, potrebno je odmah nakon žetve tih kultura obaviti pliće oranje (na 10 cm dubine), zatim proći tanjuračom, drljačom i valjkom da bi se tlo usitnilo. U prvoj polovici kolovoza treba obaviti oranje na oko 20 cm dubine i potom ravnanje tla, a u jesen duboko oranje.

Pri planiranju gnojidbe za lucernu moramo imati na umu činjenicu da obradu tla izvodimo samo u zasnivanju, pa samo tom prilikom možemo oranični sloj potpuno opskrbiti potrebnim hranivima. Znači, pri zasnivanju lucerišta, ovisno o plodnosti tla, trebalo bi dati oko 50 kg/ha dušika (N), oko 250 – 300 kg/ha fosfora (P₂O₅) i 200 – 250 kg/ha kalija (K₂O). Idućih godina uzgoja lucerne potrebno je u jesen nakon predzadnje košnje gnojiti 200 – 300 kg/ha kompleksnih gnojiva u kojima ima malo dušika, a više fosfora i kalija. Tada bi trebalo gnojiti sa oko 20 kg/ha dušika, oko 50 – 60 kg/ha fosfora i oko 80 g/ha kalija.

Lucerna se može sijati u jesen i u proljeće. Sjetvu treba obaviti dovoljno rano, u drugoj polovici kolovoza, da se mlade biljke što bolje razviju i zakorijene do nastupa zime. U proljetnoj sjetvi sije se krajem ožujka i početkom travnja da se biljke dovoljno razviju do ljeta, kada nastupa sušno razdoblje i visoke temperature. Sjetva se može obavljati ručno i specijalnim sijačicama za sitnosjemene kulture. Ove sijačice troše oko 15 kg sjemena/ha i postižu sklop oko 500 biljaka/m². Razmak između redova treba biti 10 – 15 cm. Može se sijati u smjesama, ali ipak ju je najbolje sijati u čistoj kulturi.

Odmah nakon sjetve obavlja se valjanje. U mladom lucerištu vrlo je važno suzbijati korove jer će se u protivnome oni razviti bolje od lucerne i zagušiti ju. Drljanje se provodi poslije košnje. U sušnim razdobljima provodi se navodnjavanje.

Vijek trajanja može joj biti i do 7 godina. Koristi se za prehranu domaćih životinja (kosi se u početku cvatnje). Koristi se u obliku sijena (suši se na toplom zraku ili uz pomoć raznih uređaja), silaže i dehidriranjem, kada se postiže izvrsna kakvoća stočne hrane.