preskoči na sadržaj

Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Životinjsko carstvo

Krava

Autor: Eddi Mesar, 18. 11. 2013.

Krava je odrasla ženka goveda iz roda Bos. Mliječna krava se uzgaja zbog proizvodnje mlijeka, koje se prerađuje u brojne prehrambene proizvode: konzumno mlijeko, povlaka, kajmak, razne vrste sireva, puter i slično. Mladunci krava se zovu telad a bikovi su mužjaci. Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi mlijeka i njihove snage korištene za vuču.

Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz Anatolije i s Bliskog Istoka. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u 9. stoljeću pne.. Dokazom se smatra da su od 8.300. pne. stigli zajedno s poljoprivrednicima na Cipar na kojem do tada nije bilo goveda.

Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali Bos taurus s drugim vrstama goveda. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u Aziji. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (Bos primigenius, ponekad Bos taurus) potiče domaće govedo podvrste zebu (Bos primigenius indicus, ponekad Bos taurus indicus), goveda banteng (Bos javanicus) potiče balisko domaće govedo (Bos javanicus f. domestica), gajal (Bos gaurus f. frontalis) potiče od gaura ((Bos gaurus), domaći jak (Bos mutus f. grunniens) od divljeg jaka (Bos mutus), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i domaći bivol (Bubalus bubalis f. bubalis) iz roda Bubalus, od azijskog vodenog bivola (Bubalus bubalis). Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su zebu pasmine bolje prilagođene tropima nego domaća goveda europskog porijekla. Od kraja 15. stoljeća Europljani dovode domaće govedo u obje Amerike, na niz otoka, u Australiju i na Novi Zeland gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od 18. stoljeća ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na otoku Amsterdam jedna populacija podivljalih domesticiranih goveda.

Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi mesa je u Brazilu, oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih pasmina. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, mlijeka i kože, izmet domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno gnojivo u poljoprivredi, a služi i kao gorivo. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u oranju.

Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa.

Također, postoje i nastojanja povratnog uzgoja, obrnutog procesu domesticiranja, pri čemu se pokušava uzgojiti ponovo osnovni oblik divljeg goveda kakav je bio prije procesa domesticiranja. Ta goveda dobila su ime po braći Heinz i Lutz Hecku koji su počeli s tom vrstom uzgoja, heckova goveda. Od 1980-ih jedna populacija tih goveda živi u OOstvaarersplassenu (području koje je potpuno prepušteno prirodi), gotovo potpuno prepušteni sami sebi.

Najveći broj domaćih goveda postoji u Indiji, (oko 226 milijuna). U Kini ih je "samo" oko 108, a u SAD-u 96 milijuna.

Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz Anatolije i s Bliskog Istoka. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u 9. stoljeću pne.. Dokazom se smatra da su od 8.300. pne. stigli zajedno s poljoprivrednicima na Cipar na kojem do tada nije bilo goveda.

Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali Bos taurus s drugim vrstama goveda. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u Aziji. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (Bos primigenius, ponekad Bos taurus) potiče domaće govedo podvrste zebu (Bos primigenius indicus, ponekad Bos taurus indicus), goveda banteng (Bos javanicus) potiče balisko domaće govedo (Bos javanicus f. domestica), gajal (Bos gaurus f. frontalis) potiče od gaura ((Bos gaurus), domaći jak (Bos mutus f. grunniens) od divljeg jaka (Bos mutus), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i domaći bivol (Bubalus bubalis f. bubalis) iz roda Bubalus, od azijskog vodenog bivola (Bubalus bubalis). Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su zebu pasmine bolje prilagođene tropima nego domaća goveda europskog porijekla. Od kraja 15. stoljeća Europljani dovode domaće govedo u obje Amerike, na niz otoka, u Australiju i na Novi Zeland gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od 18. stoljeća ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na otoku Amsterdam jedna populacija podivljalih domesticiranih goveda.

Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi mesa je u Brazilu, oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih pasmina. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, mlijeka i kože, izmet domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno gnojivo u poljoprivredi, a služi i kao gorivo. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u oranju.

Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa.

Također, postoje i nastojanja povratnog uzgoja, obrnutog procesu domesticiranja, pri čemu se pokušava uzgojiti ponovo osnovni oblik divljeg goveda kakav je bio prije procesa domesticiranja. Ta goveda dobila su ime po braći Heinz i Lutz Hecku koji su počeli s tom vrstom uzgoja, heckova goveda. Od 1980-ih jedna populacija tih goveda živi u OOstvaarersplassenu (području koje je potpuno prepušteno prirodi), gotovo potpuno prepušteni sami sebi.

Najveći broj domaćih goveda postoji u Indiji, (oko 226 milijuna). U Kini ih je "samo" oko 108, a u SAD-u 96 milijuna.

Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz Anatolije i s Bliskog Istoka. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u 9. stoljeću pne.. Dokazom se smatra da su od 8.300. pne. stigli zajedno s poljoprivrednicima na Cipar na kojem do tada nije bilo goveda.

Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali Bos taurus s drugim vrstama goveda. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u Aziji. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (Bos primigenius, ponekad Bos taurus) potiče domaće govedo podvrste zebu (Bos primigenius indicus, ponekad Bos taurus indicus), goveda banteng (Bos javanicus) potiče balisko domaće govedo (Bos javanicus f. domestica), gajal (Bos gaurus f. frontalis) potiče od gaura ((Bos gaurus), domaći jak (Bos mutus f. grunniens) od divljeg jaka (Bos mutus), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i domaći bivol (Bubalus bubalis f. bubalis) iz roda Bubalus, od azijskog vodenog bivola (Bubalus bubalis). Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su zebu pasmine bolje prilagođene tropima nego domaća goveda europskog porijekla. Od kraja 15. stoljeća Europljani dovode domaće govedo u obje Amerike, na niz otoka, u Australiju i na Novi Zeland gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od 18. stoljeća ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na otoku Amsterdam jedna populacija podivljalih domesticiranih goveda.

Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi mesa je u Brazilu, oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih pasmina. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, mlijeka i kože, izmet domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno gnojivo u poljoprivredi, a služi i kao gorivo. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u oranju.

Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa.

 




Izvor: http://sh.wikipedia.org/wiki/Krava




Oglasna ploča
 
Drugi obr. mat. 2020.
 
Upisi u SŠ
 
Udžbenici 2020./2021.
 
Poruka tjedna

Izgovorene riječi ponekad bole, ali češće bole one neizgovorene...

 
Javni poziv ponude
Priloženi dokumenti:
Obrazac-Skola u prirodi 2018..docx

 
Anketa
Koji je tvoj omiljeni predmet?





 
Školski list Breza

Breza 13

Breza br. 12

Skolski list Breza

 
Sigurniji internet

 
Eko paket

 
"Skockali" smo se...

 
CARNet
CARNET
25.01.2021. 20:02
HITNO Najava radova na podrucju Splitsko-dalamtinske zupanije – OIV – 27.01.2021.
Postovani, CARNET NOC je zaprimio obavijest o radovima na optickoj mrezi pruzatelja usluge Odasiljaci i veze d.o.o., koji ce se odvijati 27.01.2021. od 08:00 do 12:00 sati. Uslijed radova doci ... The post HITNO Najava radova na podrucju Splitsko-dalamtinske zupanije – OIV – 27.01.2021. appeared first on CARNET .

25.01.2021. 17:02
HITNO Radovi na elektricnom sustavu u cvoristu u Osijeku
Postovani, Zbog problema s napajanjem elektricnom energijom u nasem cvoristu u Osijeku, veceras 25. sijecnja 2021. oko 22 sata ce se vrstiti radovi na provjeri sustava za napajanje eleltricnom energijom. ... The post HITNO Radovi na elektricnom sustavu u cvoristu u Osijeku appeared first on CARNET .

25.01.2021. 11:15
Nabava usluge nadogradnje Edutorija
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET provodi postupak javne nabave usluge nadogradnje Edutorija. Edutorij je informacijski sustav repozitorija digitalnih obrazovnih sadržaja koji se nalazi na adresi https://edutorij.e-skole.hr. Sustav Edutorij ... The post Nabava usluge nadogradnje Edutorija appeared first on CARNET .

 
Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
 
Kalendar
« Siječanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

 
Linkovi...
 
Na današnji dan

 
Raspored sati

 
web stranice

Klikom na slike pogledajte web stranice  "E za sve" i "Sigurnost i zaštita na internetu"

 
Brojač posjeta
Ispis statistike od 29. 8. 2012.

Ukupno: 5355357
 
 > Taj čudni svijet  > Životinjsko i biljno carstvo
CMS za škole logo
Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac / Braće Petr 2, HR-43284 Hercegovac / os-skolara-hercegovac.skole.hr / ured@os-skolara-hercegovac.skole.hr
preskoči na navigaciju