preskoči na sadržaj

Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Waldorfska pedagogija

Waldorfska pedagogija

priredio: Juraj Marković, pedagog

Waldorfska pedagogija je oblik odgoja i obrazovanja utemeljem na antropozofnim načelima čiji je utemeljitelj Rudolf Steiner. Što je antopozofija? Antropozofija (od grčkog ανθρωπο+σοφία, ljudska mudrost) je skup ezoteričnog znanja o duhovnoj naravi čovjeka, svijeta i svemira.

Povijest Waldorfa

1919. godine u Stuttgartu nakon niza Steinerovih izlaganja i predavanja o potrebama drugačijeg ustroja u društvu javile su se i ideje u promjeni obrazovanja. Nakon njegovog predavanja radnici u tvornici Waldorf-Astoria pristupili su Steinerovim suradnicima i od njih zatražili da se za njihovu djecu uvede takav oblik obrazovanja. Tadašnji upravitelj tvornice, Emil Molt, bez obzira na odluku uprave tvornice odlučio je osnovati pri tvornici školu za djecu radnika pri čemu je Rudolf Steiner postao savjetnik te novoosnovane škole. Uskoro su sa svojom zajedničkom idejom Molt i Steiner izašli pred nadležno ministarstvo te ostvarili svoju ideju u pravnom obliku. Nakon odluke ministarstva o osnivanju škole ovakvog oblika osim djece radnika školu počinju pohađati i ostala djeca. Ubrzo nakon osnivanja ove prve Waldorfske škole počinju se osnivati i škole po cijelom svijetu, tako da njihov današnji broj iznosi oko 994, dok u Hrvatskoj djeluju dvije osnovne škole u Zagrebu i Rijeci, te osam dječjih vrtića – Zagreb, Rijeka, Split.

Waldorfska načela

Waldorfska pedagogija zauzima potpuno drugačija načela od klasične pedagogije.  Glavni cilj ove pedagoške metode je težnja za usklađivanjem djetetovog „duhovnog i zemaljskog dijela“, kroz mnogo veću slobodu u odgoju. Njemu se pristupa kao pojedincu čiji se razum, emocije, i htijenje nastoje oplemeniti i razviti kao cjelovito biće. Znanje koje učenik ove škole stječe ne provjerava se pismenim i usmenim ispitivanjem te se ne vrednuje brojčanim ocjenama nego pismenim praćenjem od strane učitelja koji ujedno prati učenika tijekom svih osam godina obrazovanja. Također, u ovoj školi nema ni ponavljanja razreda. Odgoj i nastava se ne razlažu na teoriju i praksu, zbog čega nema odvojenog učenja zasebnih predmeta, već se nastava odvija po takozvanim „epohama“: jedan predmet ili tema se obrađuju dvaput godišnje, u trajanju od tri do četiri tjedna. Posebna pozornost posvećuje se godišnjim dobima i obilježavanju kršćanskih blagdana, napose Uskrsa, Božića, dana svetog Mihovila, rođenja Ivana Krstitelja, i spomendana svetog Martina. Religija prožima svakodnevan waldorfski odgoj. Nastoji se postići uživljavanje djece u vjerske predodžbe, neovisno o njihovim osobnim vjeroispovjestima. Nastava vjeronauka se organizira u skladu sa religijskom pripadnošću pojedinih učenika. zvođenjem specifičnih slikarskih i kiparskih vježbi razvija se kreativnost, čime se pokušava uspostaviti cjelovit razvoj osobe kao duševno duhovnog bića. Izvorne antropozofske vježbe imaju za cilj i poticanje zdravlja u ljudskom organizmu. Po znanstvenom ispitivanju, antropozofski obrazovana djeca obolijevaju 20% manje od alergija, od učenika ostalih obrazovnih ustanova.

Svi uporabni predmeti moraju biti od prirodnog drveta, kreativno oblikovanog. Traži se i uređenje arhitekture kroz zaobljene linije i nepravilne, pokretne plohe. Učenici waldorfskih ustanova stječu znanje kroz praktičnu primjenu teorijskog sadržaja. Odgajaju se živjeti u skladu sa ritmom prirode, i svemira, usklađujući svoje dnevne zadatke sa ritmičnim mjenama u prirodi i u ljudskom tijelu. Učenici izvode i euritmijske vježbe.

Iako učenici ne uče antropozofiju kao predmet, njeno proučavanje se savjetuje onima koji rade s djecom u školi. Roditelji imaju aktivnu ulogu u waldorfskom odgoju. Udruge građana su i zaslužne za osnivanje waldorfskih škola.

Negativni aspekt Waldofske pedagogije

U Hrvatskoj postoji određena bojazan prema Walorfskim školama zbog teškog privikavanja učenika na klasični način učenja i nastavku školovanja, te pojedinci smatraju da je Waldorfska pedagogija u suprotnosti s učenjem Katoličke crkve.

Kratki zaključak

Kada se sumiraju svi elementi koji se koriste u Waldorfskoj školi postoje određeni prigovori koji mogu biti prepreka u daljnjem obrazovanju, no kada bi se uzeli pojedini elementi Waldorfske pedagogije i implementirali u klasični oblik obrazovanja učenici bi vjerojatno imali puno veći spektar općeg znanja te razvijenije radne navike.

 

Korištena literatura:

·       Marielle Seitz\ Ursula Hallwachs: Montessori ili waldorf ?, Educa, Zagreb  1997.

·       http://www.waldorf-rijeka.hr/brosura-o-skoli.pdf

·       http://www.wikipedia.com

Oglasna ploča
 
Drugi obr. mat. 2023.
 
Udžbenici 2023./2024.
 
Sigurniji internet

 
Upisi u SŠ
 
Poruka tjedna

Izgovorene riječi ponekad bole, ali češće bole one neizgovorene...

 
Javni poziv ponude
Priloženi dokumenti:
Obrazac-Skola u prirodi 2018..docx

 
Anketa
Koji je tvoj omiljeni predmet?





 
Školski list Breza

Breza 13

Breza br. 12

Skolski list Breza

 
Eko paket

 
"Skockali" smo se...

 
CARNet
 
Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
 
Kalendar
« Svibanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

 
Linkovi...
 
Na današnji dan

 
Raspored sati

 
 > Pedagoški kutak  > Waldorfska pedagogija
CMS za škole logo
Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac / Braće Petr 2, HR-43284 Hercegovac / os-skolara-hercegovac.skole.hr / ured@os-skolara-hercegovac.skole.hr
preskoči na navigaciju