preskoči na sadržaj

Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Istražili smo

Istražili smo koje zemlje najviše koriste obnovljive izvore energije, kakav je to brod na solarni pogon, gdje se u Hrvatskoj nalazi najviše vjetroparkova, koja zemlja je najveći potrošač energije, a koja najviše koristi energiju vjetra i još mnooogo toga...pročitajte!

Neobični izvori energije

ODAKLE SVE DOBIVAMO ENERGIJU

Energija je potrebna  za sve i gotovo iz svega se dobiva. Energiju vjetra, vode, električnu i ostale vrste energije svi mi manje-više poznajemo. No, ipak, svijet je pun iznenađnja…

SEIZMO ELEKTRANE

Pomalo čudno, ali, da, ove elektrane koriste energiju pomicanja tektonskih ploča (energiju potresa) kako bi proizvele električnu energiju. Iako je njihov udio u proizvodnji električne energije malen, s vremenom bi mogle zamijeniti sve važnije nuklearne elektrane.

BIOPLIN

Biopplin se lako može proizvesti iz trenutnih ostataka kao što su: papir, šećer, fekalija, ostataka životinja i tako dalje. Ovi različiti ostaci trebaju biti pomiješani zajedno i uz prirodnu fermentaciju proizvoditi plin metan. Ovo se može učiniti pretvorbom trenutnih fekalinih postrojenja u bioplinska postrojenja.

Postrojenje za proizvodnju bioplina u Hanooveru.

TEKUĆE BIOGORIVO

Znate li da je diezel motor napravljen kako bi pokretao automobil  na biljno ulje?

Ne? Kada se govori o biogorivu misli se na: bioalkohol, biodiesel ili na biljno ulje. Dobro da smo se i ovog sjetili, s obzirom da bi oko 2050. trebalo ponestati nafte!

TOPLINA ZEMLJINE UNUTRAŠNJOSTI

Znate li da se na Islandu, u glavnom gradu Reykjaviku, gotovo 150 000 ljudi grije toplinom Zemljine unutrašnjosti? Količina te energije, koja nastaje trenjem pri pokretanju tektonskih ploča, kemijskim reakcijama i raspadanjem radioaktivnog materijala, je gotovo neograničena.

Vidite koji svi izvori energije postoje. Uvijek će se tražiti novi izvori energije, pa bismo za pedesetak godina mogli raditi gorivo od, ne znam, starog papira? Iakoje ima mnogo i iako ona ne može nestati, potrebno ju je štedjeti.

Jakov Marenić, peti razred

Najmnogoljudnija zemlja svijeta troši najviše energije

Ukupni rast potrošnje od 5,6 posto uočen je u svim regijama i svim kategorijama energije, objavio je u Londonu britanski naftni div BP PLC, u svom 60. godišnjem "Statističkom prikazu svjetske energije", prenosi TV mreža MSNBC News.

Potrošnja u najbogatijim zemaljama svijeta porasla je za 3,5 posto, najviše od 1984., dovodeći ih na razinu od prije jednog desetljeća, rekao je BP,
Potrošnja u zemljama u razvoju, osobito u resursima gladnim zemljama u Aziji i Južnoj Americi, povećana je za 7,5 posto.

Do kraja godine, ekonomska aktivnost u svijetu kao cjelini premašila je razine od prije krize, pokretana tzv. svijetom u razvoju - rekao je Christof Ruehl, glavni ekonomist BP-a.

Prošlogodišnji val vodila je Kina, koja je povećala svoju potrošnju energije za 11,2 posto, prema BP-u. To je postavilo Kinu ispred SAD-a, kao najvećeg svjetskog potrošača energije na kojeg otpada 20,3 posto svjetske potražnje, u usporedbi s 19 posto za SAD, navodi se u izvješću.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) u srpnju je izvijestila da je Kina je postala najveći svjetski potrošač energije, iako su kineski dužnosnici inzistirali da njihova zemlja još uvijek zaostaje za Sjedinjenim Državama. Kina je daleko najveći svjetski potrošač ugljena, i na nju otpada 48 posto potrošnje. Sjedinjene Države i dalje imaju najveću žeđ za naftom s 21 posto svjetske potražnje, što je dvostruko više od potrošnje u Kini. (Hina/MJ)

Mapa hidroelektrana u Hrvatskoj

U strukturi elektroenergetskog sustava, više od polovice izvora čine hidroelektrane. Hrvatska zbog toga spada među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

Danas je u Hrvatskoj u pogonu 26 hidroelektrana, akumulacijskog i protočnog tipa, a raspoređene su u tri proizvodna područja (HE Dubrovnik je samostalni pogon).

Sve hidroelektrane HEP-a dobile su certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a hidroelektrane proizvodnih područja Sjever i Zapad i certifikat za sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9001) i  zaštitom okoliša (ISO 14001).

Sliku smo preuzeli sa stranice HEP-a.

Mapa termoelektrana u Hrvatskoj

U vlasništvu HEP-a je sedam termoelektrana, s tim da su TE Sisak, TE Rijeka, TE Plomin 1 i KTE Jertovec kondenzacijske za proizvodnju električne energije, a TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb i TE-TO Osijek su termoelektrane toplane u kojima se u spojenom procesu proizvodi električna i toplinska energija. Kao pogonsko gorivo koriste loživo ulje, prirodni plin i ugljen.

Slika i tekst preuzeti su sa stranice HEP-a.

Elektrane u Hrvatskoj

U gospodarskoj zoni Čaporice kod Trilja je otvorena dosad najveća solarna elektrana u Hrvatskoj, ukupne snage 315 kilovata.

HE Zakučac je izgrađena u doljnjem toku rijeke Cetine, kod Omiša. Najveće je postrojenje na slivu rijeke Cetine, a po instaliranoj snazi i po mogućoj proizvodnji električne energije najveća je hidroelektrana u Hrvatskoj.

Prva hrvatska vjetroelektrana izgrađena je na otoku Pagu.

Solarni avion Impulse

Andre Borschberg, jedan od članova ekspertnog tima koji su radili na izradi aviona, izjavio je da ovo tehnološko dostugnuće nije postignuto samo uz pomoć solarne energije, nego je to rezultat dugotrajnog timskog rada.

Zvaničnici ocjenjuju da je glavni cilj leta bio pokazati kako ovaj avion može letjeti i danju i noću koristeći samo solarnu energiju.

Avion Solar Impulse dug je 63 metra. Ne koristi gorivo i ima četiri elektromotora od kojih svaki teži 1,6 kilograma. Solar Impulse može dostići brzinu od 70 kilometara na sat.

 

Traktor na plin

Auto-plin naime više nije rezerviran isključivo samo za automobile, nego je od nedavno dostupan čak i za traktore. Malo je poznato kako ulaskom Hrvatske u Europsku uniju poljoprivrednici više neće moći koristiti tzv. plavi dizel, nego isključivo dizelsko gorivo zbog čega se pojedini poljoprivrednici okreću alternativnim gorivima.

Jedan od devet radnih strojeva farme "Kovač" iz Laslova protekla tri tjedna pogoni auto-plin. Radi se naime o prvom traktoru pogonjenom mješavinom plina i dizela. Iako je u Europi i ostatku svijeta to potpuno uobičajno, kod nas u Hrvatskoj su takvi sustavi tek u testnim fazama i doista rijetki.

- Nakon nedavne prezentacije tvrtke „Auto Kutina“ iz Kutine, odlučio sam se na ovu investiciju prije svega kako bih smanjio troškove goriva, s obzirom da moji traktori mnogo rade i time troše mnogo goriva – kaže Karoj Kovač vlasnik poljoprivrednog obrta farme "Kovač" iz Laslova.
- Bit svega je smanjenje potrošnje, veća snaga traktora, daleko bolja iskoristivost goriva, produljenje trajanja radnog vijeka motora, te dakako manje zagađenje okoliša. Moj traktor s ovakvom pogonskom instalacijom troši i tridest posto manje goriva. Naravno s obzirom da je sve još u testnoj fazi, dva puta tjedno se čujem s tvrtkom koja je ugradila plin, te se naknadno podešavaju parametri, a traktor se testira u raznim uvjetima.

 

Automobil na vodu

To je Teslin izum. Predvidio je da će se u budućnosti vozila kretati na vodu, rekao je poznati bjelovarski ekološki aktivist Marijan Radanec (63). Napravio je prvi generator koji proizvodi plin iz vode. Već tri godine vozi automobil koji kao gorivo koristi benzin i plin proizveden pomoću toga generatora.
Zbog velikog zagađenja, ali i skupoga goriva, prije tri godine napravio je prvi generator i ugradio ga u svoj, gotovo dva desetljeća star, Renault 19. Od tada je prošao oko 100.000 kilometara. Generator troši 1 dcl vode i proizvodi oko 190 litara plina. Struju potrebnu za hidrolizu uzima iz akumulatora, koji se opet puni kao i drugi automobili - radom motora.

- Uglavnom trošim oko 2 litre benzina na 100 kilometara jer ostatak energije dobijem korištenjem plina. Plin proizveden u generatoru cijevima ide u filtar zraka, odnosno u usisnu granu. Tako dobivena smjesa omogućuje mi jeftinu vožnju – pojasnio je Radanec. Najzahtjevniji dio posla je izrada elektroda jer ih u Hrvatskoj nitko ne radi. Njegov način proizvodnje elektroda, koje su ključ u kemijskom razlaganju vode u plin praskavac, među boljima je u svijetu. Radanec kaže kako bi od toga mogao napraviti dobar proizvod, ali nažalost nema novca za cijeli projekt.

Najveći brod na solarni pogon

Katamaran s petstotinjak četvornih metara solarnih panela. Brod su sagradili u brodogradilištu Knierim Yachtbau. Dugačak je 31 metar, širok 15 metara i visok 7,5 metara.

Oglasna ploča
 
Drugi obr. mat. 2023.
 
Udžbenici 2023./2024.
 
Sigurniji internet

 
Upisi u SŠ
 
Poruka tjedna

Izgovorene riječi ponekad bole, ali češće bole one neizgovorene...

 
Javni poziv ponude
Priloženi dokumenti:
Obrazac-Skola u prirodi 2018..docx

 
Anketa
Koji je tvoj omiljeni predmet?





 
Školski list Breza

Breza 13

Breza br. 12

Skolski list Breza

 
Eko paket

 
"Skockali" smo se...

 
CARNet
 
Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
 
Kalendar
« Studeni 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

 
Linkovi...
 
Na današnji dan

 
Raspored sati

 
 > Arhiva  > Međunarodna godina održive energije  > Istražili smo
CMS za škole logo
Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac / Braće Petr 2, HR-43284 Hercegovac / os-skolara-hercegovac.skole.hr / ured@os-skolara-hercegovac.skole.hr
preskoči na navigaciju