| 2011-01-08 21:09:35 Miš
Kao i većina glodavaca miševi su noćne životinje ili su aktivniji u sumrak, ali ih se, naravno, može sresti i po danu, osobito ako ih brojčano ima više na nekom području. Miševi žive svugdje - nema ih jedino na Antarktici i nekim manjim otocima, kao niti u moru. Miševi u danu pojedu oko 10% svoje ukupne težine, tako da npr. miš od 20 do 25 grama u danu pojede 2-2,5 grama hrane. Tijelo im je dužine između 4,5 i 12,5 cm, a rep je obično jednako dug kao i tijelo. Prosječno su teški oko 30 grama. Neki miševi su u ljudskom uzgoju dosegli i 60 grama. Divlji miševi imaju siva ili smeđa leđa, a na trbušnoj strani svjetlije sivo ili smeđe, nerijetko i bijelo krzno. U uzgoju su u međuvremenu postignute nebrojene varijacije boja. Rep je pokriven vrlo finom dlakom, tako da se na prvi pogled čini gol. Zahvaljujući činjenici da čovjek i miš dijele čak 99% gena, kao i onima o sličnosti razvoja embrija, simptomima mnogih bolesti i zajedničkih oblika poremećaja i ponašanja, nije čudno da miš kao jedan od glavnih modelnih organizama dobiva još važniju ulogu. Miševi postaju bitni sudionici u otkrivanju tajni ljudskog genoma. Miševi su mali glodavci koji imaju potrebu stalno uzimati hranu.Miševi kao hrana u prirodi služe mnogim životinjskim vrstama. Tako se danas kod uzgoja upotrebljavaju kao hrana za kućne zmije i ostale životinje. Miševi kao hrana u prirodi služe mnogim životinjskim vrstama. Tako se danas kod uzgoja upotrebljavaju kao hrana za kućne zmije i ostale životinje. Miševi kao hrana u prirodi služe mnogim životinjskim vrstama. Tako se danas kod uzgoja upotrebljavaju kao hrana za kućne zmije i ostale životinje.
IZVOR: http://hr.wikipedia.org |
| Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac |
Miševi su rod glodavaca iz potporodice pravih miševa. Najpoznatija vrsta iz ovog roda su domaći miševi. Osim njih, ovaj rod obuhvaća još 37 vrsta od kojih su neki, kao domaći miševi, hemerofili, dok su drugi životinje koje žive daleko od ljudi, povučeno, u šumama.