2011-01-18 17:34:15 Biserka Biserka je najpoznatija vrsta porodice biserki, i jedina vrsta u rodu Numida. Izvorno područje njene rasprostranjenosti je zapadno i južno od Sahare. No, ljudi su ju kao odomaćenu životinju naselili i u druge krajeve, gdje do tada nije živjela, kao što su Karibi i južna Francuska. Biserka daje prednost suhim, otvorenim travnatim staništima bez visokog raslinja kao što su savane tropske Afrike odakle vode porijeklo, ili površine koje se koriste za poljoprivredu. Kao i druge ptice iz porodice kokoški, imaju snažne noge s jakim kandžama, prilagođene grebanju tla u potrazi za hranom i trčanju, i nisu dobri letači. Duge su 53 do 58 centimetara a teške oko 1,3 kilograma. Tijelo joj je pokriveno gustim, sivo-crnim perjem prošaranim velikim brojem bijelih točkica po kojima je cijela porodica dobila ime biserke. Kao kod svih biserki, i njoj je koža na glavi i vratu gola i obojena jarkim bojama (plavo, crveno i smeđkasto). Najupadljivija karakteristika joj je koštana kvrgasta izraslina na vrhu glave koja potsjeća na rog. Krila su joj kratka i zaobljena, a rep kratak, ali visi prema dole tako da gotovo dodiruje tlo. Vrsta je druželjubiva, i izvan sezone parenja tvori jata od oko 20 do 30 jedinki koje zajedno i spavaju okupljene na nekoj grani. Biserke dijelom dobro podnose i veliki broj krpelja. Ptice su teritorijalne, a kad se uplaše, rađe trče nego što lete. Kao većina ptica kratkih i zaobljenih krila, one su vrlo spretni i snažni letači, a ako je potrebno, mogu letjeti i unatrag. Pored toga, dobro hodaju, i dnevno mogu prehodati 10 i više kilometara. Vrlo su bučne, i kad se rasprše, glasno se dozivaju ali i isprekidanim glasanjem "kek-kekkekkek-kekkekkek" se međusobno upozoravaju na opasnost. Hrane se vrlo raznovrsno, svežderi su kao i druge kokoši. Hranu traže grebući i čeprkajući po tlu slično kao domaće kokoši. Pri tome jedu sve mekušce, guštere i male glodavce koje mogu savladati, kao i sjemenke i travu. U sukobu s ostalim mužjacima ili kad snube ženku, mužjaci zauzimaju tipičan zgrbljeni stav. Iako ima izuzetaka, ove ptice su, kao i druge iz ove porodice, uglavnom monogamne, i par ostaje zajedno cijeli život. Ženka snese 20 do 30 jaja na kojima sjedi 26-28 dana. Pilići se legu zaštitno obojeni i potrkušci su, a brzi rast krila omogućuje im lepršanje već tjedan dana nakon valjenja. U divljini im je očekivani životni vijek oko 12 godina.
IZVOR: http://hr.wikipedia.org |
Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac |