| 2011-01-20 12:05:22 Grgeč
Grgeč vrsta je slatkovodne ribe. Ima maslinastozelena leđa s tamnim poprečnim prugama bokovi su svjetliji, trbuh je zelen do žut. Poznat je i pod nazivima: Ostriž, Kostriješ i Bandar. Tijelo je relativno visoko. Na leđnoj strani su dvije odvojene leđne peraje. U prvoj se nalazi 23 – 17 tvrdih zrakastih bodlji, a u drugoj od 1 do 2 tvrdih i 13 – 16 mekih zrakastih bodlji. Na kraju prve leđne peraje nalazi se tamna točka. Trbušna, repna i kaudalne peraje obično imaju crvenkastu nijansu. Pokriven je sitnim gustim ljuskama koje čvrsto prianjaju uz tijelo. Na bokovima su tamne poprečne pruge. Naraste do maksimalne dužine oko 50 cm, ali obično tvori patuljaste forme. Svjetski rekord je 68 cm i 10,4 kg. Može doživjeti 22 godine.
Nastanjuje stajaće i tekuće vode s bujnom vegetacijom. Živi u grupi jedinki iste generacije. Odrasli primjerci pojavljuju se u sporo tekućim rijekama, dubokim jezerima i ribnjacima. Izbjegava hladne, brze tekuće vode, no može ih podnijeti, ali se ne razmnožava u takvim vodama. Normalno se zatječe gdje leži u neposrednoj blizini ili između prepreka u vodi. Raširen je gotovo cijelim umjerenim pojasom Europe, osim Španjolske, Italije i Grčke. Ova vrsta je prisutna diljem Sjeverne Amerike te u Sibiru do rijeke Kolime. Bio je unesen u nekoliko zemalja radi sportskog ribolova, gdje je izvor različitih ekoloških problema. Grgeč pripada među grabežljivce. Često tvori jata kojima napada druge ribe krkuše, bodorke, uklije, ponekad i svoju vrstu. Druga komponenta prehrane su beskralješnjaci ličinke, crvi, rakovi i riblja mlađ. Mriješćenje se događa u proljeće od ožujka do lipnja, kada je temperatura vode oko 8° C. Ženke polažu jajašaca grupirana u dugim bijelim trakama (do 1 m) na podvodno bilje ili druge potopljene predmete. Masa jajašaca je neukusna drugim ribama i stoga zaštićena.
|
| Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac |
