2011-01-20 19:42:00 Europska lignja Europska lignja rod je morskih životinja koja spada u razred glavonožaca iz porodice loliginidae. Neki od naziva za europsku lignju su obična lignja ili kalamar. Europska ili obična lignja obitava diljem Sredozemnog mora, u vodama istočnog Atlantika od Sjevernog mora do Gvinejskog zaljeva. Vrlo je česta i u Jadranu gdje zalazi čak do dubina od 400 metara a u pliće vode izlazi u vrijeme mriješćenja. Prosječna dubina na kojoj se ova vrsta lignje kreće je između 50 i 100 metara. Europska lignja obično obitava iznad pješčanog ili pješčano-muljevitog morskog dna.a Obična lignja može narasti od 30 do 40 cm u duljinu ali prosječna joj je duljina oko 15 do 25 cm. Mužjaci su uglavnom veći od ženki i rastu brže.Ima srazmjerno veliku glavu a na glavi joj se nalazi 8 krakova koji imaju po dva reda pipaka te 2 lovna kraka. Unutar glave po sredini se nalazi snažan kljun nalik kljunu papige, kojim drobi i usitnjava svoj plijen. Tijelo je vretenasto i duguljasto sa dvije bočne peraje. Kao i kod svih mekušaca i nekih riba koža obične lignje je prekrivena brojnim kromatoforima koji imaju zadaću brze promjene boje tijela. Osim obrambene namjene, gdje se boja mijenja u svrhu kamuflaže, stanice kromatofora služe i za primitivni oblik komunikaciju između glavonošaca koja se pogotovo može uočiti za vrijeme parenja. Osnovne boje koje proizvodi su smeđkaste, crvene, dok su u mužjaka u prednjem dijelu plašta vidljive crne točkice ili crtice. Ima vrlo razvijene oči prekrivene opnom koja je osjetljiva na vibracije. Europska lignja je, kao i svi njeni rođaci, predator koji se za lov koristi lovnim kracima. Lovne krake ispaljuje velikom brzinom a pipci na kracima omogućavaju da sigurnije zgrabi plijen i prinese ga ustima sa oštrim kljunom. Dok je mala obična lignja se hrani planktonom i sitnijim organizmima, a kad naraste jede i veću ribu, rakove, pa čak i svoje srodnike. Ne ustručava se napasti ni veći plijen od nje same. Zahvaljujući "mlaznom" pogonu vrlo je brza i pokretna. Smatra se da lovi i da se hrani noću. . Iako se obična lignja pari cijele godine, parenje je ipak najintezivnije krajem jeseni i početkom proljeća. Lignje postaju spolno zrele kada dosegnu 10-16 cm dužine. Mužjaci spolnu zrelost dostižu i ranije jer rasrtu brže od ženki. Prilikom parenja obične lignje potroše svoje gonade koje više nikada ne mogu nadomjestiti pa ubrzo umiru. Ženka u pravilu izleže oko 6000 jajašaca koje objesi u obliku vrpci na pogodno mjesto. Nakon dvadesetak dana se izlegu malene lignje koje žive kao plankton nekoliko dana.
IZVOR: http://hr.wikipedia.org |
Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac |