| 2011-01-29 13:57:23 Kljunorošci
Kod svih vrsta osim jedne se kaciga sastoji od tanke navlake keratina i unutarnjih koštanih podupirača. Oglašavaju se nazalno prostim kvocanjem, zviždanjem, hukanjem, brujanjem ili piskavim vrištanjem, pa je moguće da kaciga ima ulogu i u oglašavanju. Mogu narasti od 30 do 160 cm, zajedno sa izduženim središnjim repnim perjem kod šljemastog kljunorošca. Mogu težiti od 85 g do 4,5 kg i imati raspon krila od 1,8 m. Mužjak je 10% veći od ženke i ima 15-20% duži kljun. Perje je crne, bijele, sive ili smeđe boje, a kljunorošci često imaju kombinacije ovih boja. Goli dijelovi na licu, vratu i oko očiju često su žarko obojeni. Hrane se voćem, bubama, a dvije vrste su mesojedi. Kljunorošci postaju spolno zreli između prve i šeste godine života. Teritorije oko gnijezda, koje mogu biti veličine od 10 ha do 100 km kvadratnih, brane oglašavanjem. Većina ih je monogamna. Gnijezda su prirodne šupljine u drveću ali i na zemljanim i stjenovitim odsjecima. Kod svih vrsta, osim dvije vrste koje žive na tlu, ženka zatvara ulaz u rupu i ostavlja samo uski prorez da bi joj mužjak mogao dodavati hranu. Ostatke hrane i otpatke izbacuju kroz istu rupu. Ženke većih vrsta nesu 1-2 jaja, a kod većih do 8. Inkubacija traje 25-40 dana, a mladunci ostaju u gnijezdu 45-86 dana. Nakon što se mladi izlegu, ženka probija zid, a kod nekih vrsta roditelji ponovo zagrade ptiće unutra.
|
| Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac |
_-feeding_in_tree-8.jpg)
Kljunorošci su porodica ptica iz reda modrivrana. Po građi tijela i izgledu su slični tukanima, ali su nesrodni. Ta sličnost se može pripisati konvergentnoj evoluciji. Po Sibley-Ahlquistovoj taksonomiji kljunorošci se svrstavaju u zaseban red Bucerotiformes. Ove ptice su jedine ptice na svijetu kojima su prva dva vratna pršljena spojena, vjerojatno zbog vrlo velikog kljuna karakterističnog za ovu porodicu. Dugačak je i zakrivljen nadolje, a vrhovi vilica se spajaju točno pa tako formiraju "kliješta". Unutarnji oštri rubovi nazubljeni. Mnoge vrste na kljunu imaju kacigu koja je u svom najjednostavnijem obliku samo greben, a kod ostalih se razvila u posebnu strukturu koja može biti raznih oblika. Ponekada je čak i veća od samog kljuna. Kod mladih jedinki je ova kaciga uvijek djelomično razvijena, a kod odraslih mužjaka je veća i potpunija nego kod ženki.