| 2011-08-29 12:47:27 Srpanj 1. srpnja
2. srpnja 1961. - Ustrijelio se slavni američki pisac Ernest Hemingway. 1990. - Albanski zastupnici u kosovskoj skupštini predvođeni Ibrahimom Rugovom proglasili su Kosovo republikom. 1991. - Utemeljena je 111. brigada Zbora narodne garde, odnosno Hrvatske vojske, Rijeka. 1994. - Kolumbijski nogometaš Andrés Escobar ubijen je zato što je zabio autogol na Svjetskom prvenstvu u SAD-u. 3. srpnja 1423. - Rodio se francuski kralj Luj XI., utemeljitelj moći francuskog kraljevstva. 1944. - Crvena armija ušla je u Minsk, što Bjelorusija slavi kao Dan neovisnosti. 1971. - Naprasno je umro američki pjevač Jim Morrison , predvodnik sastava "The Doors", te je krišom pokopan u Parizu. 1988. - Mornarica SAD-a navođenim je projektilom oborila iranski putnički zrakoplov iznad Hormuškog tjesnaca. 4. srpnja 1776. - Trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi potpisalo je Deklaraciju nezavisnosti i tako postalo Sjedinjene Američke Države. 1807. - Rodio se Giuseppe Garibaldi, borac za ujedinjenje Italije i slobodu u svijetu. 1865. - Engleski književnik Lewis Carroll objavio je Alisu u zemlji čudesa, glasovitu umjetničku bajku. 1992. - U zoru je krenula Operacija Tigar, kojom je Hrvatska vojska zauzela više brdskih uporišta i oslobodila prilaze Dubrovniku. 5. srpnja 863. - Ćiril i Metod počeli su širiti kršćanstvo u Velikoj Moravskoj. 1687. - Engleski fizičar Isaac Newton napisao je Philosophiae naturalis principia mathematica, gdje je iznio teoriju gravitacije i tri osnovna zakona gibanja. 1865. - U Engleskoj je donesen prvi "Zakon o ograničenju brzine". 1891. - Rodio se pjesnik Tin Ujević, jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske književnosti 20. stoljeća. 6. srpnja 1483. - Zloglasni Rikard III. okrunjen je za kralja Engleske. 1609. - Češka , jedna od najliberalnijih europskih zemalja tog doba, dobila je slobodu vjere. 1838. - Rodio se jezikoslovac Vatroslav Jagić, najveći svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća. 1854. - Umro je njemački fizičar Georg Simon Ohm , autor poznatog Ohmova zakona. 7. srpnja 1893. - Rodio se književnik i enciklopedist Miroslav Krleža, autor Gospode Glembajevih i Povratka Filipa Latinovicza. 1907. - Rodio se Robert Anson Heinlein, američki književnik, istaknuti bard znanstvene fantastike. 1969. - Kanada je službeno proglasila francuski jezik jednak engleskom u saveznoj vladi. 1991. - Brijunski sporazum između Slovenije i Jugoslavije značio je kraj desetodnevnog rata u Sloveniji. 8. srpnja 1497. - Vasco da Gama krenuo je na prvo direktno putovanje iz Europe prema Indiji. 1809. - Rodio se književnik i jezikoslovac Ljudevit Gaj, autor pjesme Još Horvatska ni propala i vođa Hrvatskog narodnog preporoda. 1979. - Jewitt i Danielson otkrili su Jupiterov satelit Adrasteju. 1987. - U Zagrebu je počela 14. ljetna Univerzijada. 9. srpnja 1409. - "Sramna prodaja Dalmacije Mletcima"; Ladislav Napuljski prodao je Dalmaciju Mletcima za 100.000 dukata. 1922. - Johnny Weissmuller prvi je preplivao 100 m za manje od jedne minute: 58,6 sec. 1941. - Ubijen je Božidar Adžija, političar i publicist. 2001. - Goran Ivanišević osvojio je Wimbledon pobijedivši Patricka Raftera u finalu. 10. srpnja 48. pr. Kr. - Julije Cezar u bitci kod Drača jedva je pobijedio Pompeja. 1856. - Rodio se Nikola Tesla, jedan od najvećih izumitelja svih vremena, tvorac indukcijskog elektromotora i sustava proizvodnje i prijenosa izmjenične struje. 1871. - Rodio se francuski književnik Marcel Proust, autor ciklusa U potrazi za izgubljenim vremenom. 1915. - Rodio se američki književnik i nobelovac Solomon Bellows, poznatiji pod pseudonimom Saul Bellow (Herzog). 1973. - Bahami su stekli neovisnost od Commonwealtha 11. srpnja 1811. - Talijanski znanstvenik Amedeo Avogadro objavio je teoriju o molekularnom sastavu plinova (Avogadrov zakon). 1987. - UN je proglasio da se u Zagrebu rodio petmilijarditi stanovnik Zemlje, po imenu Matej Gašpar. 1995. - Nakon osvajanja grada, Vojska Republike Srpske je započela genocid u Srebrenici: u nekoliko je dana ubijeno 8.000 Bošnjaka. 1996. - Umrla je Ružica Meglaj Rimac, najbolja hrvatska košarkašica svih vremena. 12. srpnja 1580. - Objavljena je Ostroška Biblija, prva Biblija tiskana na nekom slavenskom jeziku. 1806. - u Zadru je izašao prvi broj tjednika Il Regio Dalmata - Kraglski Dalmatin, prvih novina na hrvatskom jeziku. 1884. - Rodio se talijanski slikar i kipar Amedeo Modigliani, autor djela u kojima se miješaju manirizam i naiva. 1993. - Umro je Antun Šoljan, jedan od vodećih književnika nakon 2. svj. rata (Kratki izlet). 13. srpnja 800. - Do rovinjske je obale doplovio sarkofag s tijelom svete Eufemije, koja je tako postala zaštitnica grada. 1579. - Započela je gradnja karlovačke tvrđave, a time i grada Karlovca, nazvanog Karlstadt po nadvojvodi Karlu Habsburškom. 1901. - Rodio se pjesnik i enciklopedist Mate Ujević, glavni urednik Hrvatske enciklopedije. 1985. - U Londonu i Philadelphiji održani su veliki humanitarni rock koncerti pod nazivom Live Aid. 14. srpnja 1789. - Pad Bastille označio je početak Francuske revolucije. 1847. - Rodio se operni pjevač Josip Kašman, "kralj baritona". 1860. - Osvojen je vrh Matterhorn (4481 m), na granici Švicarske i Italije. 1933. - Kao njemački kancelar, Hitler je zabranio sve političke stranke osim svoje, nacionalsocijalističke. 15. srpnja 1274. - Umro je sveti Bonaventura, teolog i filozof, "serafinski naučitelj". 1707. - Rodio se povjesničar Franjo Pejačević. 1799. - Otkriven je Kamen iz Rosette, na temelju kojeg je Jean-François Champollion dešifrirao hijeroglife. 1881. - Austrijski car Franjo Josip I. donio je reskript o ujedinjenju Vojne krajine s kraljevinom Hrvatskom. 16. srpnja 622. – Muhamed je krenuo na hidžru iz Meke u Medinu, koja označava početak islamskog kalendara. 1945. - U okviru Projekta Manhattan, SAD je uspješno detonirao prvu atomsku bombu u Novom Meksiku. 1951. - J. D. Salinger objavio je kultni i kontroverzni roman Lovac u žitu. 1965. - Otvoren je tunel Mont Blanc između Francuske i Italije. 17. srpnja 1453. - Francuzi su potukli Engleze u bitci kod Castillona, posljednjoj bitci Stogodišnjeg rata i prvom europskom sukobu u kojem su presudili topovi. 1762. - Nakon umorstva Petra III., garda je proglasila njegovu suprugu Katarinu Veliku ruskom caricom. 1800. - Rodio se skladatelj Ivan Padovec, gitarist i tvorac gitare s deset žica. 1936. - Vojna pobuna protiv vlade Narodnog fronta izazvala je Španjolski građanski rat. 18. srpnja 64. - Požar je zahvatio Rim i uništio dvije trećine grada. Car Neron, koji je pritom navodno pjevao i svirao, za palež je optužio kršćane. 1811. - Rodio se engleski književnik William Makepeace Thackeray, autor romana Sajam taštine. 1870. - Prvi vatikanski sabor proglasio je dogmu o papinoj nezabludivosti u pitanju vjere i morala svih vjernika. 2002. - Švicarska vlada podnijela je službeni zahtjev za prijem u UN. 19. srpnja 1700. - Rodio se Ivan Ranger, najveći slikar hrvatskih pavlina. 1870. - Francuska je objavila rat Pruskoj, koja će je u Francusko-pruskom ratu potući do nogu. 1893. - Rodio se ruski književnik Vladimir Majakovski , jedan od velikana futurizma. 1947. - Aung San, borac za slobodu Mianmara, ubijen je nekoliko mjeseci prije osamostaljenja zemlje. 20. srpnja 1304. - Rodio se talijanski književnik Francesco Petrarca, autor Kanconijera. 1866. - Odigrala se Viška bitka, u kojoj je malobrojnija flota Habsburške Monarhije pobijedila flotu Kraljevine Italije. 1879. - Rodio se političar Vladko Maček, ključni čovjek hrvatske politike 1930-ih godina. 1969. - Posada Apolla 11 (Neil Armstrong, Edwin 'Buzz' Aldrin i Michael Collins) izvela prvo spuštanje na Mjesec. 21. srpnja 1542. - Papa Pavao II. donio je odluku o osnivanju inkvizicije. 1811. - Rodio se književnik i ilirac Dimitrija Demeter, najpoznatiji po drami Grobničko polje. 1820. – Danski fizičar Hans Christian Ørsted predstavio je svoje otkriće - elektromagnetizam. 1969. - Astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali su prvi ljudi koji su stupili na mjesečevu površinu. 22. srpnja 356. pr. Kr. - Rodio se makedonski kralj Aleksandar Veliki , osvajač Perzije. 1456. - Janko Hunjadi pobijedio je Mehmeda II., čime je završila opsada Beograda. 1540. - Umro je Ivan Zapolja, koji se desetljećima borio s Ferdinandom Habsburškim za naslov hrvatsko-ugarskog kralja. 1972. - Automatska sonda Venera 8 bila je prva svemirska letjelica koja je sletjela na planet Veneru. 23. srpnja 1883. - Dalmatinski sabor proglasio je hrvatski jezik službenim jezikom u kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj. 1906. - Rodio se Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju za istraživanje organskih prirodnih spojeva i stereokemije. 1948. - Umro je američki filmski redatelj David Wark Griffith, jedan od pionira filma (Rađanje jedne nacije). 2004. - Jedanaest godina nakon uništenja otvoren je obnovljeni Stari most u Mostaru. 24. srpnja 1822. - Rodio se Dinko Vitezić, političar i preporoditelj u Dalmaciji i Istri. 1911. - Hiram Bingham pronašao je Machu Picchu. 1967. - Držeći govor u Montrealu, Charles de Gaulle kliknuo je "Živio slobodni Québec!", što je dalo krila pokretu za suvereni Québec. 1995. - Umro je slikar Ivo Kalina, jedan od pionira informela. 25. srpnja 1261. - Vojska Nicejskog Carstva je Latinskom Carstvu preotela Carigrad i ponovo uspostavila Bizant. 1766. - Pontiac, poglavica plemena Ottawa, sklopio je mir s Britancima, čime je okončana tri godine ranije započeta pobuna protiv britanske okupacije regije Velikih jezera. 1978. - U engleskom gradu Bristolu rodila se Louise Brown, prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom. 1990. - Hrvatski sabor donio je odluku o izradi Ustava. 26. srpnja 1574. - Pogubljen je Ilija Gregorić, jedan od glavnih vođa Seljačke bune. 1847. - Proglašena je Liberija, prva neovisna država crnaca u Africi, koju su osnovali bivši američki robovi. 1856. - Rodio se irski književnik i nobelovac George Bernard Shaw, najpoznatiji po dramama (Pigmalion). 1909. - jezična naredba kojom se hrvatski jezik u potpunosti uvelo kao službeni jezik u Dalmaciji;. 1963. - Potres od 6,3 Mw pogodio je Skoplje, pri čemu je 1.000 ljudi poginulo, a između 100.000 i 200.000 ih je ostalo bez domova. 27. srpnja 1549. - Sveti Franjo Ksaverski, veliki misionar i jedan od osnivača Družbe Isusove, iskrcao se u Japanu. 1794. - Na zasjedanju Konventa, zastupnici su napali i zatim uhitili vođu Francuske revolucije Maximiliena Robespierrea, te ga giljotinirali dan kasnije. 1907. - Rodio se kemičar Božo Težak, osnivač više znanstvenih ustanova u Hrvatskoj. 1941. - Četnici su počinili pokolj nad Hrvatima kod Drvara i Bosanskog Grahova. 28. srpnja 1741. - Umro je talijanski skladatelj Antonio Vivaldi , velikan talijanskog baroka (Četiri godišnja doba). 1849. - Vjekoslav Klaić, autor monumentalne Povijesti Hrvata, rodio se u Garčinu. 1885. - Rodio se kazališni redatelj Branko Gavella, jedna od ključnih ličnosti hrvatskog kazališta. 1993. - Pripadnici Armije BiH počinili su pokolj nad Hrvatima u Doljanima kod Jablanice, pri čemu su ubijene 63 osobe. 29. srpnja 1845. - U sukobu narodnjaka i mađarona na Markovu trgu poginulo je 15 ljudi, koji su zapamćeni kao srpanjske žrtve. 1907. - Rodio se jezikoslovac Ljudevit Jonke, istaknuti stručnjak i borac za hrvatski jezik. 1934. - Umro je povjesničar i arheolog Frane Bulić, koji je dao golem doprinos arheologiji u Dalmaciji. 1940. - Napadom njemačke Luftwaffe počela je Bitka za Britaniju, koja će završiti pobjedom britanskog zrakoplovstva. 30. srpnja 1521. - Osmanlije su osvojili Beograd, "zlatni ključ" Slavonije i Ugarske. 1818. - Rodila se engleska književnica Emily Brontë, autorica romana Orkanski visovi. 1898. - Umro je njemački državnik Otto von Bismarck , zvan "željezni kancelar", koji je 1871. ujedinio Njemačku. 2003. - U Meksiku je proizvedena posljednja Volkswagen Buba. 31. srpnja 1347. - Grgur II. Šubić dobio je grad Zrin, pa je njegova bribirska loza uzela naziv Zrinski. 1703. - Daniel Defoe, autor Robinsona Crusoea, završio je na stupu srama zbog političke satire, ali ga je narod zasipao cvijećem. 1849. - U bitci kod Segesvára poginuo je mađarski pjesnik Sándor Petőfi, jedan od pokretača mađarske revolucije. 1964. - Američka svemirske letjelica Ranger 7 odaslala je na Zemlju prve snimke Mjeseca u krupnom planu.
|
| Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac |