Krenuli smo put naše zagrebačke metropole koja uvijek u našim malim srcima izaziva divljenje. Mnoštvo velikih zgrada, nebodera, vreva ljudi, plavi tramvaji, dimnjaci tvornica izazivaju kod nas strahopoštovanje – mi smo klinci sa sela, navikli na zelenu tišinu i mir. U Zagrebu je bučno. U Zagrebu svi nekuda žure. Mi smo žurili u Selsku ulicu u šarenu zgradu Dječjeg kazališta „Trešnja“ gdje su nas čekali razigrani i raspjevani glumci dječje predstave „Princeza i žabac“. Zaslužili su veliki pljesak. U starom dijelu grada Zagreba posjetili smo dva susjedna brda Kaptol i njegovu predivnu Zagrebačku katedralu, te Gradec i znameniti Markov trg. Ali, nestrpljivo smo čekali kad ćemo ugledati stanare Maksimirske šume – stanovnike ZOO vrta. Brzo smo pojeli svoje sendviče, ugasili žeđ i trk u obilazak životinja. Učiteljice nas stalno broje, strepe da se ne izgubimo. Nije im lako. Na kraju sladoled. Noge nas bole. A na kraju puta dočekao nas je Bundek – umjetno jezero u Novom Zagrebu, šetnica za građane i predivno igralište za djecu. E, tu smo mi bili na svojem. Klackalice, tobogani, nedostižni vrhovi penjalica……… predivno, uzbudljivo, neponovljivo. Krećemo kući ….. umor je učinio svoje……..ali smiješak zadovoljstva nam nije silazio s lica.

                                                                             Učenici 3.r. i njihova učiteljica Silvija Arland