Mnoge, ali ne i sve zebe pokazuju spolni dimorfizam. Stanovnici su područja pod šumama, ali neke vrste nastanjuju i planine, pa čak i pustinje. Hrane se sjemenjem, člankonošcima i bobicama. Gnijezda su oblika zdjele i obično sagrađena na drveću. Zebe su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki. Uglavnom su ptice pjevice koje se hrane sjemenjem.  Mnoge ptice iz drugih porodica se također nazivaju zebama, kao, naprimjer, Darwinove zebe sa Galapagosa.

Uglavnom su ptice pjevice koje se hrane sjemenjem. Slične boje, mada kod nekih vrsta dominiraju življe nijanse, kljun je kupast. Većina vrsta se gnezdi u parovima, ne u skupinama. Jedinke iste vrste često se udružuju u veća ili manja jata. Rasprostranjene su u cijelom svetu; ima pet potporodica sa 439 vrsta. U Europi žive tri potporodice sa 32 vrste. Pripadaju redu vrapčarki. Na krilima su dvije upadljive bijele pruge. Mužjacima je teme sivo, lice crvenkasto, trbuh crvenkastobraon, a leđa kestenastobraon. Ženke imaju leđa svijetle boje, maslinastobraon.  Prosiječna dužina je 15 cm. Gnezdo je veoma udubljeno, pravi se na visini od 2 - 10 m, od mahovine i trava, oblaže se dlakama i perjem, a radi kamuflaže se koriste komadići kore i lišajevi. Gnijezde se dva puta godišnje, od aprila do juna. Nose u prosijeku 4 - 6 jaja čija boja može biti zelenkasta, svijetlo plava sa tamnim mrljama i šarama. Ženka leži na jajima od 12 do 13 dana, dok je mužjak hrani. Mužijaku su ramena i prsa su narandžaste boje, dok su glava i leđa leti crni, a zimi braon. Ženka je slična, ali zimi zagasitije nijanse. Dužina je 15 cm. Gnijezdo pravi najčešće na brezama. Nose u prosijeku od 6 do 7 jaja, ženka leži na jajima 14 dana.