| 2015-01-20 12:12:34 Kubera
Speleolozi su se nadali da će spajanjem povećati ukupnu dubinu sustava jer se ulaz u Voronju nalazi na 60 m većoj nadmorskoj visini, a dubina sustava se mjeri od najvišeg ulaza. Međutim taj odvojak, iako vrlo blizu, nije završio u jami Kujbyshevskaja, već u velikoj podzemnoj dvorani nazvanoj – Nije Kujbyshevskaja. Drugi odvojak su istražili sve do dubine od 750 m. U nastavaku istraživanja je 2000. godine dosegnuta dubina od 1215 m, a još iste godine stigli su već na vrtoglavih 1410 m dubine. Strujanje zraka u jednom uskom odvojku iznad tadašnjeg dna upučivalo je istraživače na nastavak istraživanja. |
| Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac |
Jamu Krubera su pronašli Gruzijski istraživači početkom 60-tih godina. Istražili su je do dubine od samo 60 metara gdje se nalazio vrlo uski, za njih neprolazni, nastavak u nepoznati dio jame. Jamu su nazvali u čast Alexandera Krubera, osnivača ruske znanosti o kršu koji je početkom 20. stoljeća istraživao krš Arabičkog gorja. U razdoblju 1982. do 1987. članovi Kijevskog speleološkog kluba su uz velike napore uspjeli istražiti jamu do dubine od 340 m. Tada je jama dobila i drugo, danas nešto popularnije ime Voronja (Vranina jama, po brojnim vranama koje se gnjezde u ulaznom dijelu jame). Istraživanje je nastavljeno 1999. godine u organizaciji Ukrajinskog speleološkog saveza. Tada je istražen jedan duži odvojak koji je vodio u smjeru obližnje jame Kujbyshevskaja koja je dio jamskog sustava Arabikskaja dubine 1110 m.