| 2012-02-10 07:09:11 Križarski ratovi
Primarni i glavni cilj Križara bio je oslobođenje Jeruzalema i Svete Zemlje od muslimana, a Križarski pohodi počeli su pozivom pravoslavnoga Bizanta da se obrane od muslimanske ekspanzije Turaka Seldžuka u Anatoliji. Izraz je ostao sačuvan i u 16. stoljeću, a označavao je katoličko širenje izvan Europe uglavnom protiv pogana, heretika i naroda koji su bili žrtvom izopćenja s mješavinom vjerskih, poliričkih i ekonomskih razloga.Kršćani i muslimani međusobno su sastavljali razne saveze i ratovali protiv neprijatelja, kao što je bio kršćanski savez sa Rumskim Sultanatom tijekom Petoga križarskoga rata. Križarski pohodi su imali duboke političke, ekonomske i socijalne učinke, neki učinci se osjete i u današnje vrijeme. Nerijetko zbog sukoba među samim kršćanskim zemljama, križarski pohod bi imao sasvim drugi cilj, kao primjerice u Četvtome križarskome ratu kada je izbio rat između Venecije i Bizanta, tada je pao kršćanski Konstantinopol. Šesti križarski rat je prvi koji je krenuo bez papina blagoslova. Sedmi, Osmi i Deveti križarski pohod završili su s pobjedama Mamluka i Hafsida, a Deveti križarski pohod okončao je Križarske ratove na Bliskom istoku.] Broj poginulih u sporadičnih 196 godina ratovanja je upitno, no procjene sežu od najmanje 1,000,000 do najviše 9.000.000 žrtava, čime je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u ljudskoj povijesti. |
| Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac |
Križarski ratovi bili su skup svetih ratova u kojem su sudjelovali pretežito vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva. Križarski ratovi imali su cilj da se sveti grad Jeruzalem vrati pod kontrolu kršćana, a trajali su u razdoblju od 200 godina, točnije između 1095. i 1291. Druge križarske kampanje u Španjolskoj i Istočnoj Europi trajale su do 15. stoljeća. Križari su se uglavnom borili protiv muslimana, iako su neke kampanje vođene protiv slavenskih poganskih naroda, te poganskih naroda na Baltiku, Židova, pravoslavaca, Mongola, Katara, Staroprusa, Husita, Valdenzijanaca i političkih neprijatelja pape.Križari su se zavjetovali i bili su im oprošteni grijesi iz prošlosti, često zvani indulugencija.