Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

2012-06-06 13:34:23

Sumpor Sumpor je nemetal poznat najmanje 4000 godina. Grci su ga smatrali božanskom tvari koja odvraća zle duhove, a Kinezima je služio za izradu baruta.

U elementarnom stanju najčesće ga nalazimo u vulkanskim područjima. Prisutan je u fosilnim gorivima, ali i u brojnim spojevima u životinjskim i biljnim organizmima. Sadrže ga, primjerice, dlake, nokti, perje, rogovi, kopitai neke namirnice.

Najpoznatiji minerali sumpora su PIRIT i GALENIT.

Sumpor se javlja u više alotropskih modifikacija. Na sobnoj temperaturi postojana su dva oblika- ROMPSKI i MONOKLINSKI sumpor.

SVOJSTVA SUMPORA

Gustoća (25°C)/(g/cm3) rompski 2,07, a monoklinski 1,95.
Koeficijent elektronegativnosti je 2,6.
Građa molekule je najčešće S8.
Oksidacijski brojevi u spojevima –II, II, IV, VI.
Talište 112,8 rompski, a 119,0°C monoklinski (a daljnjim zagrijavanjem mijenja boju od svijetložute do crvenosmeđe).
Atomski radijus 103 pm.
Energija veze 264 kJ mol-1.
Energija ionizacije 1000 pri 0 K u kJ mol-1.
Elektronegativnost po Paulingu 2,5.
Slab je vodič topline i elektriciteta.

Sumpor je, vjerojatno, element s najviše alotropskih modifikacija (više od 30), ali su pri sobnoj temperaturi dvije kristalne modifikacije stabilne – rompska i monoklinska.
Pri sobnoj temperaturi molekule elementarnog sumpora imaju prstenastu strukturu od osam atoma sumpora (S8) međusobno povezanih jednostrukim kovalentnim vezama.