Razvoj industrije i poljoprivrede

SAD su se brzo industrijalizirale i postigle nevjerojatan tehnološki razvoj zahvaljujući trgovačkoj zaštiti. Zemlja je bila plodna i dohodak od poljoprivrede visok pa se većina stanovništva bavila upravo poljoprivredom. Prema home-state zakonima je svatko još mogao dobiti komad zemlje na zapadu. Kako bi se radna snaga privukla u industriju, nadnice u industriji su bile veće kako bi konkurirale dohocima iz poljoprivrede.

Relativno skupa radna snaga je stumulirala industrijalce da traže tehnologiju u kojoj će kapital imati veći udio nego ljudski rad. To je doprinjelo visokoj produktivnosti američke industrije koja je SAD-u osigurala konkurenciju na međunarodnom tržištu.

Razvoj poljoprivrede na američkom jugu je doprinosio povećanju britanskih izvoznih viškova, a ne razvoju domaće tekstilne industrije. Englezi su dovodili robove iz Afrike da rade na plantažama pamuka. Proizvodnja pamuka je bila jeftina, a pamuk se nije prerađivao nego se u sirovom stanju izvozio u Englesku i tako je ona mogla izrađivati jeftinu tkaninu koju je izvozila u prekooceanske zemlje. Izvozom robovske radne snage, uvozom pamuka i izvozom pamučne tkanine, Engleska je jačala svoju svjetsku ekonomsku moć i financijsku prevlast u svijetu. Ekonomska dominacija je postajala sve očitija i izazvala je državnike i ekonomiste u zemljama koje su sa zakašnjenjem stupale na međunarodnu pozornicu. Britansko Carstvo održalo svoju moć sve do početka 20. stoljeća, a u međuvremenu su se oni koji su "kasnili" neprimjetno pretvarali u velike ekonomske sile.