preskoči na sadržaj

Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.)

Autor: Lorena Čurak, 1. 12. 2022.

Nakon osnivanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba (29. listopada 1918.), koju su tvorili teritoriji južnoslavenskih naroda unutar bivše Austro-Ugarske Monarhije, vođenje politike preuzelo je Narodno vijeće. Jedan od glavnih ciljeva bio je ujedinjenje sa Kraljevinom Srbijom, ali su se članovi vijeća razilazili po pitanju kako to ujedinjenje provesti. Naime, veći dio političara predvođenih čelnikom Hrvatsko-srpske KoalicijeSvetozarom Pribičevićem, bio je za što hitnije ujedinjenje, dok je manji dio želio je da se prije ujedinjenja precizira kako bi buduća zajednička država trebala izgledati. 

U međuvremenu se pogoršao međunarodni položaj Države SHS jer su Talijani, ne čekajući mirovnu konferenciju, počeli zauzimati dijelove istočne jadranske obale, Istru i neke slovenske krajeve. U takovoj situaciji dalmatinska i bosanskohercegovačka pokrajinska vlada traže ujedinjenje bez obzira na uvjete i što hitniji dolazak jakih srpskih snaga da se zaustave Talijani. Povodom toga 23. studenog sastaje Središnji odbor Narodnog vijeća na kojem je Pribićević stanje u državi opisao kao krajnje alarmantno. Nakon burne rasprave odlučeno je da se delegacija od 28 članova pošalje u Beograd i dogovori što hitnije ujedinjenje na temelju uputa (tzvNaputak) koje će dobiti od Vijeća. Poslije duge rasprave prijedlog je prihvaćen. Protiv prijedloga glasao je Stjepan Radić tražeći da se prvo utvrdi položaj Hrvatske u novoj državi, a tek tada da se dogovara o ujedinjenju. Tada je izrekao poznatu rečenicu: „Ne srljajte kao guske u maglu“. Tri dana kasnije Središnji odbor ponovo se sastaje da raspravi o datumu odlaska u Beograd jer su stigle nove vijesti. Naime, Velika narodna skupština u Novom Sadu odlučila je da se odmah ujedini s Kraljevinom Srbijom ne čekajući odluku iz Zagreba, a u Crnoj Gori svrgnut je kralj Nikola I. i priznata dinastija Karađorđevića. U takvoj situaciji Pribićević, uz potporu večine članova, traži da se već idućeg dana krene za Beograd, dok manjina članova želi pričekati vijesti od Jugoslavenskog Odbora iz inozemstva. Oko 22 sata članovi odbora razišli su se bez dogovora, ali Pribićević okuplja svoje pristaše te pada odluka da se krene idućeg dana u 9 ujutro (27. studenog). Glasnici su to javili ostalim članovima koji u već bili u svojim domovima i koji su pokleknuli pred Pribićevićevim autoritetom. 

Stigavši u Beograd delegacija Narodnog vijeća trebala je sastaviti Adresu kojom će se obratiti regentu Aleksandru Karađorđeviću. Izbila je žestoka svađa između Ante Pavelića (pravaški političar u povijesti poznat kao zubar ili stariji da ga se ne miješa sa poglavnikom NDH), koji je tražio da se unese stavka o poštovanju državnopravnih invidualiteta i njihov odnos prema državnoj vlasti, i Pribičevića koji inzistira da se prvo obavi ujedinjenje, a da će se ostalo riješiti kasnije. Pavelić se pozivao na Naputak, dok je Pribićević tvrdio da on sadrži samo smjernice a ne i zahtjeve. Tko zna do kada bi trajala prepirka da nije stiglo hitno upozorenje iz JO da se požuri s ujedinjenjem zbog teškog međunarodnog položaja. Uz intervenciju dalmatinskog političara Josipa Smodlake sastavljena je kompromisna Adresa. 

U kompromisnoj Adresi ostala je formulacija o individualnosti Države SHS, dio koji se odnosi na organizaciju prijelaznog stanja formuliran je više kao želja, a ne uvjet, dok je dio o potrebi poštivanja nacionalnih povijesnih individualiteta izostao. A cijela je intonirana kao molba da se Država SHS prikljući Kraljevini Srbiji, a ne kao ravnopravno ujedinjenje. 

Adresu je ispred delegacije Narodnog vijeća pred regentom Aleksandrom Karađorđevićem pročitao Ante Pavelić 1. prosinca 1918. godine. U odgovoru regent je prhvatio molbu delegacije o ujedinjenju i proglasio jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i SlovenacaOvim događajem, koji je u povijesti ostao upamćen kao Prvoprosinački akt, Hrvatska je izgubila svoj povijesni identitet, a kompromisna Adresa ubrzo je zaboravljena. Kraljevina SHS ubrzo je ustrojena kao unitaristička država kojom je vladala velikosrpska oligarhija sa dinastijom Karađorđevića na čelu. 

Novoosnovana država obuhvaćala je Kraljevinu Srbiju, Državu SHS i Kraljevinu Crnu Goru. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca imala je površinu od oko250.000 četvornih kilometara, a naseljavaloju je oko 12 milijuna stanovnika. Naziv „Kraljevina Jugoslavija“ za tu je državu službeno uveden tek 1929. godine tj. više od deset godina kasnije. 

 




Izvor: https://povijest.hr/nadanasnjidan/proglasena-kraljevina-srba-hrvata-i-slovenaca-1918/




Oglasna ploča
 
Drugi obr. mat. 2023.
 
Udžbenici 2023./2024.
 
Sigurniji internet

 
Upisi u SŠ
 
Poruka tjedna

Izgovorene riječi ponekad bole, ali češće bole one neizgovorene...

 
Javni poziv ponude
Priloženi dokumenti:
Obrazac-Skola u prirodi 2018..docx

 
Anketa
Koji je tvoj omiljeni predmet?





 
Školski list Breza

Breza 13

Breza br. 12

Skolski list Breza

 
Eko paket

 
"Skockali" smo se...

 
CARNet
 
Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
 
Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

 
Linkovi...
 
Na današnji dan

 
Raspored sati

 
 > Zabavi se i nauči  > Dogodilo se na današnji dan
CMS za škole logo
Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac / Braće Petr 2, HR-43284 Hercegovac / os-skolara-hercegovac.skole.hr / ured@os-skolara-hercegovac.skole.hr
preskoči na navigaciju