preskoči na sadržaj

Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Kako se to radi?

Kovanice

Autor: Lukrecija Bačak, 28. 2. 2014.

U davnim vremenima ljudima novac nije trebao. Sve što im je trebalo za život proizvodili su sami, a ono što nisu imali razmjenjivali bi s drugima. Upotrebom metala počeo se proizvoditi novac i kovanice kakve i danas koristimo.Papirnati novac nastao je jer je lakši i praktičniji od kovanog, a i lakše je baratati s njim nego s robom u razmjenama. U srednjem vijeku ljudi su nosili svoj novac u banke na čuvanje i dobivali potvrde kojim ga mogu podići. Te potvrde zvale su se banknote i s vremenom su ljudi počeli plaćati njima, a ne kovanicama.  

Novčanice se danas tiskaju u posebnim tiskarama. Iako se naziva papirnatim, u većini zemalja novac nije od papira. Novčanice se uglavnom rade od pamučnih niti tkanih posebnom tehnikom. U papir su ugrađene i fluorescentne niti. Svaka novčanica ima i sigurnosnu nit te metaliziranu foliju. 

Imaju zamršene šare i vodene žigove da ih je što teže krivotvoriti. U Rumunjskoj, Čileu, Brazilu, Novom Zelandu, Australiji i Tajlandu izrađene su od posebne troslojne plastične folije. Njihova proizvodnja je skuplja, ali ih se ne može krivotvoriti niti se mogu uništiti u vodi. Svaka država ima svoj novac - valutu. Kovanice se izrađuju pomoću kalupa od jako tvrdog čelika, u kojima je izdubljen oblik jedne i druge strane novca. Između kalupa se stavljaju komadići metala koji se pod jakim pritiskom pretvaraju u kovanice. To rade posebni strojevi. 

Kuna se koristi od 1994. Prije više od tisuću godina koža od kune vrijedila je kao kila soli ili šećera, a njome su plaćali i poreze. 

Nekad kovanice nisu bile samo okrugle, imale su razne oblike

Vladari su prvi počeli kovati novac i na njemu je bio njihov lik, a poslije srednjovjekovni gradovi. Izrađivao se od zlata i srebra. Bio je okrugli, četvrtast, u obliku kotača, sidra ili životinje. 

Hrvatske kune tiskaju se u Njemačkoj i Austriji, a ne ovdje

Kune se ne tiskaju u Hrvatskoj. Ako pažljivo pogledate na rubu novčanica od 20 ili 50 kuna, vidjet ćete sitnim slovima napisano Giesecke & Devrient, Germany (jedna od najvećih multinacionalnih kompanija) ili Cebs Austria (na novčanici od 200 kuna). Nije rijetkost da manje zemlje tiskaju novčanice u stranim tiskarama jer im je tako jeftinije i isplativije.








Oglasna ploča
 
Drugi obr. mat. 2023.
 
Udžbenici 2023./2024.
 
Sigurniji internet

 
Upisi u SŠ
 
Poruka tjedna

Izgovorene riječi ponekad bole, ali češće bole one neizgovorene...

 
Javni poziv ponude
Priloženi dokumenti:
Obrazac-Skola u prirodi 2018..docx

 
Anketa
Koji je tvoj omiljeni predmet?





 
Školski list Breza

Breza 13

Breza br. 12

Skolski list Breza

 
Eko paket

 
"Skockali" smo se...

 
CARNet
 
Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
 
Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

 
Linkovi...
 
Na današnji dan

 
Raspored sati

 
 > Zabavi se i nauči  > Kako se to radi?
CMS za škole logo
Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac / Braće Petr 2, HR-43284 Hercegovac / os-skolara-hercegovac.skole.hr / ured@os-skolara-hercegovac.skole.hr
preskoči na navigaciju