Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

U istočnom kršćanstvu priprema također počinje korizmom u kojoj se smanjuje zabava i sve nepotrebne aktivnosti sve do Velikog petka. U večeri Velike subote slavi se ponoćna misa nakon 23 sata. Pri završetku sva se svjetla ugase te se pali uskrsna svijeća iz "vječnog svjetla" u crkvi, a potom se svjetlo dalje širi.

U hrvatskoj je uskrsnoj tradiciji bojanje jaja, takozvanih pisanica.

Pisanice su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a često su si ih međusobno darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima ili porukama, kako ljubavnim, tako religioznim.

Uskrsni običaji

 Različite kulture razvile su i različite načine ukrašavanja uskrsnih jaja. U Grčkoj su najrasprostranjenija grimizna jaja, u čast prolivene Isusove krvi.

 U dijelovima Njemačke i Austrije na Veliki četvrtak upotrebljavaju se zelena jaja.

 Austrijski umjetnici oslikavaju jaja tako što paprat i mladice oviju oko jaja pa ih onda kuhaju. Nakon toga skinu mladice, a na jajima ostane ocrtana paprat.

 Slavenski narodi ukrašavaju uskrsna jaja posebnim primjerkom zlatne i srebrne boje.

 Poljaci i Ukrajinci ukrašavaju jaja jednostavnim bojama i ukrasima. Određen broj jaja ukrašavaju na poseban način i ta jaja se nazivaju pysanki .

 U Bosni, Hrvatskoj, Njemačkoj i nekim drugim zemljama jaja služe i kao ukras. Pomoću igle izbuši se dno jajeta i sadržaj se istrese u zdjelu, a prazna ljuska jajeta se u Velikom tjednu vješa na grm ili na drveće.

 Armenci ovakva prazna jaja ukrašavaju likovima Isusa, Marije ili nekim drugim religioznim motivima.