Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Hrvatski književnik Slavko Kolar rodio se 1. prosinca 1891. godine u malom moslavačkom selu Palešniku kraj Garešnice.  Djetinjstvo je proveo u rodnome mjestu gdje mu je otac bio učitelj. Osnovnu školu pohađao je u Garešnici i Čazmi. (Gradska knjižnica u Čazmi nosi ime Slavka Kolara). Bio je slabašan dječak pa su ga nazivali "slabi i nejaki Slavko".  Dalje se školuje u Bjelovaru i Zagrebu. U školi je napisao svoje prve priče. Baveći se književnošću više nego učenjem, ali i zbog pretjerano strogog oca, kao i ondašnjega strogog školskog odgoja, popustio je u učenju te ga roditelji šalju iz Zagreba u Požegu gdje ponavlja šesti razred gimnazije (današnji drugi). Nakon mature, koju obavlja u gimnaziji u Zagrebu, upisuje Više gospodarsko učilište u Križevcima. Završivši školu, radio je u Petrinji, Požegi, Zagrebu i Hruševcu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata surađuje s antifašističkim pokretom. Ženio se dva puta. Poslije rata, nakon preseljenja u Zagreb i umirovljenja, posvećuje se književnome radu. Umro je u Zagrebu 15. rujna 1963.

U hrvatskoj  književnosti je  bilo realtivno malo pisaca koji su u svoja  književna  djela unosili elemente humora i satire kao jednog posebnog  vidnog ugla  sagledavanja  određenih društvenih  zbivanja.  Zapravo, sve do pojave Slavka Kolara i ne možemo  govoriti o nekom piscu čije bi cjelokupno književno djelo bilo prožeto isključivo kategorijama  humora i satire. A upravo po toj osobini Kolar se u hrvatskoj međunarodnoj književnosti izdvaja kao posve originalna literarna pojava. Iako se tematika njegovih pripovijedaka u potpunosti uklapa u one najznačajnije tokove hrvatske književnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglešenim socijalnim akcentom, Kolar se od ostalih svojih suvremenika razlikuje upravo po tom svom specifičnom pristupu toj istoj tematici.  

Kolar je prvenstveno pisac pripovijesti, novela. Priča kratko, zaokruženo. I kada im se smije, on suosjeća sa svojim likovima. Nije prvi put ni u svjetskoj ni u hrvatskoj književnosti da djela za djecu nastaju kao priče koje su pisci namijenili prvenstveno svojoj djeci. Kolar je tragičnim slučajem izgubio svog vlastitog sina. Stoga je prigrlio dijete rođeno u logoru u Staroj Gradišci, maloga Dadu, koga je i posinio. Dadi je posvećena knjiga pripovijesti Jurnjava na motoru.

Djela Slavka Kolara dio su osnovnoškolske lektire i danas. U četvrtom razredu učenici čitaju pripovijetku Jurnjava na motoru, a u osmom Brezu.

Slavko Kolar je za života objavio više od stotinu radova. U Sabranim djelima (izdanje Matice hrvatske iz 1970.) se brojkama navode:

• 47 pripovjedaka
• 6 kazališnih djela
• 4 filmska scenarija
• 1 televizijski scenarij
• 12 autobiografskih fragmenata
• 20 kritika, članaka i prikaza
• 10 dječjih pripovjedaka
• 8 agronomskih stručnih radova
• 30 intervjua, izjava i polemičkih priloga.

Uz to je u njegovoj posmrtnoj ostavštini pronađeno dosta neobjavljenih materijala.

Popis objavljenih djela Slavka Kolara

Kliknite na sliku dolje i prelistajte dijelove o Slavku Kolaru izdvojene iz knjige

Svitanja i sutoni-četiri najodličnija književnika našega zavičaja.

Zondle igrica, Mario Šinko, 5. razred

zondle - games to support learning

Luka Kramarić i Bruno Varga 8. razred, prezi prezentacija