Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Grah

Autor: Manuela Bačak, Vanessa Beki, 29. 5. 2015. 12:02

Grah spada u vrstu porodice mahunarki. Na svijetu postoji oko 70 vrsta ovog povrća. Radi se o jednogodišnjoj biljci koja sazrijeva u jesen. Grah sadrži mnogo bjelančevina. Ovaj nedostatak se lako nadoknađuje uporabom žitarica u ishrani. U domaćoj kuhinji grah se uglavnom konzumira u obliku juhe. Kuha se zajedno sa sušenim mesom ili s povrćem. U vegetarijanskoj kuhinji grah je veoma popularan, jer se njegovom upotrebom nadoknađuje nedostatak bjelančevina. Korijen graška je vretenast i vrlo razgranat, a na sebi ima veliki broj sitnih korijenovih dlačica. Visina stabla ovisi o sorti a može biti od 60-130 cm. List graha je složen, a liske su srcolike. Cvijet je bijel, ljubičast ili neke druge boje. Plod je mahuna a njezin oblik, boja, veličina ovisi o sorti.

 

 

[više]

Rajčica

Autor: Manuela Bačak, Vanessa Beki, 25. 5. 2015. 12:17

Rajčica jednogodišnja povrtna biljka bliži srodnik krumpiru, koja spada u porodicu voća a ne povrća kako se učestalno smatra, pripada porodici pomoćnica. Naziva se još pomidor, paradajz, paradižnik, zlatna jabuka, tomat, jabučica. Dlakava i ljepljiva biljka naraste otprilike 1 metar, listovi su rascijepani, listići dugoljasti. Žuti cvjetovi skupljeni su u grozdove, plodovi su u početku zeleni, a sazrijevanjem poprimaju tamnocrvenu boju.  

[više]

Visibabe

Autor: Manuela Bačak, Vanessa Beki, 9. 2. 2015. 12:12

Listovi visibabe su duguljasti, linearni, svijetlozelene ili plavozelene boje. Visibaba se javlja u siječnju i veljači. Cvjetna stapka je obavijena tankim zelenim listićem, poput košuljice, a na vrhu se nalazi bijeli cvjetić. Vrhovi triju unutarnjih latica su zelenkasti i zelenkasto pjegavi. Cvijet biljke je bijele boje prepoznatljivog zvonastog oblika koji čine šest latica raspoređenih u dva kruga. Dijeli se lukovicama u svibnju i lipnju. Visibaba se još zove i dremuljka, bablji klimpač, cinglica, mali zvonček, podremušak, dremovac, debeloglavka. Ona je jedna od zaštićenih biljka. Najviše raste na livadama i na gorama. Raste obično samoniklo u prirodi, te je jedan od ranih vjesnika proljeća. Visibaba je rod biljaka iz porodice Amaryllidaceae, s oko 20 vrsta. Višegodišnja je proljetna biljka velike rasprostranjenosti. Raste obično samoniklo u prirodi. Ta je biljka zakonom zaštićena cvjetna u našoj zemlji.

[više]

Otrovna zavodnica

Autor: Patrik Krmić, 3. 2. 2015. 12:20

Otrovna zavodnica (Omphalotus olearius; zavodljiva lisičica), vrsta otrovne gljive. Nalik je lisičarki (Cantharellus cibarius), a razlikuje se po tome što raste busenasto po panjevima bjelogoričnog drveća i korijenju maslina. Zavodnica izaziva i bojanje ruke u žuto ako je se drži, i izaziva najviše trovanja ljudi zbog sličnosti sa lisičarkom od koje je znatno veća

[više]

Crvenjača

Autor: Patrik Krmić, 3. 2. 2015. 12:18

Crvenjača, lat. Cortinarius orellanus, smrtno je otrovna gljiva iz porodice Cortinarius. Promjer klobuka do 8 cm, visina gljive do 10 cm, boja zagasito smeđe narančasta do hrđavo smeđa. Meso čvrsto, žućkasto, pod kožom klobuka hrđavo smeđe, slabog mirisa na repu. Listići s donje strane klobuka oker do hrđavo narančasti, na kraju smeđi. Raste u Europi, Aziji i sjevernoj Africi.

[više]

Muhara

Autor: Patrik Krmić, 3. 2. 2015. 12:16

Muhara ima plodno tijelo je građeno od stručka i klobuka; stručak je bijele boje i zadebljan na dnu, dok je klobuk na vrku žarko crvene boje i ima brojne bijele ljuske.

Raste u Europi, Americi i Africi od lipnja do kasne jeseni u brezovim, ali i mješovitim šumama, na sunčanim proplancima.

Premda otrovna, smatra se da u sjevernoj Europi, kao i u dijelovima Rusije raste povrsta koja je jestiva, ali joj se crvena kora mora oguliti. S oguljenom korom s klobuka i prokuhana u vodi oko deset minuta, smatra se jestivom i u južnoj Europi. Pravilo važi za mlađe primjerke, jer kod starijih gljiva otrov prelazi u meso. Konzumacija muhare karakteristična je za šamanističke obrede, osobito u Sibiru.

[više]

Bljuvara

Autor: Patrik Krmić, 3. 2. 2015. 12:03

Bljuvara ili paprena krasnica (Russula emetica) otrovna je gljiva iz roda Russula, odjeljka stapčara.

Klobuk je crven, ružičast ili crvenkastosmeđ te bjelkasto izbljeđuje. Veličine je od 5 do 10 cm, u početku konveksan, a zatim plosnat do malo udubljen. Površina je vlažna i ljepljiva. Ispod klobuka su bijeli listići, slobodni, jednake dužine i lako lomljivi. Stručak je visok 5 - 10 cm i 1 - 2 cm širok, bijel, može imati crvenkaste mrljice. Meso je bijelo, pod kožicom klobuka crveno. Spore su bijele. Gljiva je veoma ljuta okusa i, kako samo ime govori (bljuvara), izaziva povraćanje.

Raste ljeti i ujesen po šumama i šumskim putovima na vlažnome tlu. Široko je rasprostranjena, prilično česta.

[više]

Krek

Autor: Patrik Krmić, 28. 10. 2014. 11:57

Krek je oblik droge kokaina, a u organizam se unosi pušenjem. Nastaje kuhanjem kokaina i dodavanjem različitih supstanci, no zapravo je ostatak koji ostaje nakon kuhanja kokaina. Jeftiniji je od kokaina, i dostupniji. Izaziva tešku fizičku i psihičku ovisnost sa teškim posljedicama, budući da pušenjem u mozak dolazi mnogo više kokaina nego ušmrkavanjem. Posebice je opasan ako ga koriste trudnice, jer njihovo dijete kasnije može imati teških zdravstvenih problema. Prvotno je bio namijenjen isključivo crnačkoj populaciji SAD-a. Crack je u novije vrijeme dostupan i na europskom tržištu.

Najčešći njegov dodatak je soda bikarbona. Izmišljen je početkom 1980-ih godina.

[više]

Kaktusi

Autor: Patrik Krmić, 30. 9. 2014. 12:29

Kaktusovke, Kaktusi su sukulentne biljke koje pripadaju porodici Cactaceae, a potječu iz Amerike (Sjeverne, Srednje i Južne sa susjednim otocima). To su uglavnom bodljikave trajnice koje se odlično suprotstavljaju suši zahvaljujući sočnom i mesnatom sastavnom tkivu. Naziv sukulent odnosi se na svaku biljku sočnog tkiva stabljike i lišća, a često i korijena, koje zadržava vlagu i omogućuje biljci normalan razvoj u razdobljima sušnog vremena.

[više]

Psyhotria Elata

Autor: Karlo Bogdan, 6. 6. 2014. 12:01

Biljka koja se zove Psyhotria Elata Raste u Srednjoj i Južnoj Americi u tropskim, kišnim šumama. Zbog nekontrolirane sječe šuma na tom području postala je jako ugrožena.

[više]

Ehmelijin cvijet

Autor: Karlo Bogdan, 23. 5. 2014. 12:27

Ehmelijin cvijet koji je kao klas i ima ružičaste braktele iz kojih razvija malene plave cvjetove koji vrlo brzo venu, nakon njihovih nastajanja. Dok za razliku od plavih cvjetića ružičaste braktele ostaju i do 6 mjeseci.nakon cvjetanja, a to se dešava jedanput tijekom njenog života, ona postepeno vene i umire. Ali ju zamjenjuju nove mlade biljke koje izrastaju iz njenog donjeg dijela i dalje krase naš dom.

[više]

Naprstak ili pustikara (Digitalis purpurea)

Autor: Patrik Krmić, 23. 5. 2014. 12:26

Naprstak je dvogodišnja biljka iz porodice zijevalica (Plantaginaceae ) i porijeklom je iz Europe. Još se naziva i pustikara. Autohtono raste na rubovima šuma i na planinskim pašnjacima, a česta je biljka u cvjetnjacima kao ukrasna biljka.

.Naprstak voli polusjenu i sjenu, suho i propusno tlo, ali uspijeva i na suncu, tada dobro uspijeva pod uvjetom da ima vlažno tlo. Voli kiselo tlo, pa će stoga uspijevati gdje mnogo biljaka ne uspijeva, npr ispod crnogorice.

Naprstak se može sijati u rano proljeće malo u teglice na prozorske daske i kasnije pikirati (sjeme je jako sitno,treba paziti da se ne posije pregusto). Nekima tako uspijeva dobiti cvijet već prve godine kako se sije, mada u pravilu cvate prvi put druge godine nakon sijanja. Može se sijati i nešto kasnije direktno van. Ja sam ih uzgojila i iz rane sjetve u teglicama i sjetvom na otvorenom, s time da je postotak klijanja puno niži na otvorenom jer kukci raznose sjeme i vremenski uvjeti su nepredvidivi. Zanimljivo, kad sam ih sijala potkraj ljeta na otvoreno, niknuli su tek iduće proljeće u jako malom broju. U tegli su mi naprotiv niknuli u velikom broju, ali je bilo vrlo nezgodno sve to onda presađivati na otvoreno.

[više]

Flamingov cvijet (Anthurium)

Autor: Patrik Krmić, 23. 5. 2014. 12:21

Flamingov cvijet, Anturij – lat. Anthurium je tropska biljka iz porodici Araceae, a porijeklom iz Američkih tropskih krajeva uspješno se uzgaja kao sobno cvijeće, a moramo joj osiguramo visok stupanj vlage u zraku da može rasti kao sobna biljka.

U svijetu je poznato 550 vrsta ovog cvijeta koje je postalo popularno tek poslije 2. svjetskog rata. Vrlo je dekorativna sobna biljka ali i kao cvijeće u vazi koje kao takvo može dugo izdržati u vodi.Flamingov zaštitni znak je njegova crvena boja, ali ponekad  ih možemo naći bijele ili ružičaste boje te pjegave.

[više]

Petrov križ

Autor: Karlo Bogdan, 23. 5. 2014. 12:20

Petrov križ je trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrsno položena lista.

[više]

Narcis

Autor: Patrik Krmić, 23. 5. 2014. 12:16

Narcis ili Narkis (grč. Νάρκισσος, Nárkissos) u grčkoj mitologiji lijepi je mladić iz Tespije u Beotiji koji se zaljubio u vlastiti odraz u jezeru.

Priča o Narcisu zapravo je bila moralna priča u kojoj su ponosnog i bezosjećajnog Narcisa kaznili bogovi zato što je prezrivo odbio sve svoje muške udvarače.

Mladić Aminija volio je Narcisa, ali ovaj ga je odbio. Da bi ga izgrdio, dao mu je mač kao dar. Aminija ga je iskoristio te se ubio na Narcisovu kućnom pragu i molio se Nemezidi da Narcis jednog dana osjeti bol neuzvraćene ljubavi.

[više]

Bunika

Autor: Karlo Bogdan, 23. 5. 2014. 12:15

Bunika ili svilajac  je rod zeljastih biljaka iz porodice pomoćnica. Od ukupno q1 vrsta u rodu, 2 vrste su otrovne: crna bunika i bijela bunika.

[više]

Venerina muholovka

Autor: Patrik Krmić, 11. 4. 2014. 12:19

Venerina muholovka (lat. Dionaea muscipula, eng. Venus flytrap) najpoznatija je biljka mesožderka na svijetu. Otkrivena je na prijelazu 18./19. st. u Sjevernoj i Južnoj Karolini, u SAD-u.

Biljka ima rozetu prizemnih listova koji izrastaju iz kratkog podanka (rizome) koji nije razgranat. Plojka lista neobičnom granom je prilagođena hvatanju kukaca. Plojka je sastavljena od dvije polovice (zaklopca) koje na rubovima nose čvrste čekinje (zupce), koje su povezane glavnim rebrom i mogu se brzo zaklopiti i tako uhvatiti kukca koji se kreće po unutarnjoj strani klopke. Listovi venerine muholovke narastu od 6-15 cm. Cvjetovi su bijeli, ima ih 3-10 na jednoj cvjetnoj stapci koja je visoka 15-45 cm. Biljke cvatu tek kad navrše 6-7 godina života. Zimi su listovi, pa tako i cijela biljka, mali ili listova uopće nema i biljka prezimi mirujući, a na proljeće iz podanka ponovo rastu novi listovi.

[više]

Koraba

Autor: Patrik Krmić, 11. 4. 2014. 12:08

Koraba (korabica, koleraba) je višegodišnja biljka; sorta kupusa.

Ime dolazi od njemačkih riječi kupus i repa. Koraba je vrlo često povrće u zemljama njemačkog govornog područja i drugdje.

Koraba je nastala umjetnom selekcijom lateralnog meristema rasta, a njezini srodnici su: kupus, brokula, cvjetača, kelj, raštika i dr. Svi oni potječu od iste vrste divljega kupusa.

[više]

Crvena bazga

Autor: Patrik Krmić, 21. 3. 2014. 12:14

Crvena bazga je listopadni grm, debelih izbojaka potpuno ispunjenih širokom srčikom. Plodovi su svijetlocrveni, oraščići dosta slični onima crne bazge. Plodovi sadrže sjemenke koje su otrovne. I plodovi crne bazge sadrže otrovne tvari no one se termičkom obradom neutraliziraju.

[više]

Bljušt

Autor: Patrik Krmić, 21. 3. 2014. 12:11

[više]

Bršljan

Autor: Patrik Krmić, 21. 3. 2014. 12:08

Bršljan je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka, koja se penje uz drveće, kamenje, zidove i druge različite podloge, za koje se pričvršćuje naknadno razvijenim prijanjajućim (adventivnim) korijenima, koji ne uzimaju hranu od živog stabla već im ono služi kao oslonac stabljike. Svi dijelovi bršljana su gorkog okusa i otrovni.

[više]

Tisa

Autor: Patrik Krmić, 21. 3. 2014. 12:06

[više]

Veljebilje

Autor: Patrik Krmić, 21. 3. 2014. 12:04

Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima. Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista; jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne, bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna!), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.

[više]

Griselinia

Autor: Patrik Krmić, 14. 3. 2014. 12:17

Griselinia je rod od sedam vrsta grmlja i drveća , s vrlo razdvojenom  distribucijom i porijeklom iz Novog Zelanda i Južne Amerike . To je klasičan primjer antarktičkog mora. To je jedini rod u obitelji Griseliniaceae, u prošlosti je često bio postavljen u Cornaceae ali se razlikuje od one u mnogim značajkama . Listovi su zimzeleni , glatka i sjajna gora, često svjetlija ispod lista. Cvjetovi su vrlo maleni, s pet latica i prašnika i jednu stigmu . Latice su promjera od oko 2-3 mm međutim ,ženski cvijet ilucida nema latice . Plod je mala ljubičasta ovalna bobica promjera od oko 5-10 mm.

[više]

Quillaja

Autor: Patrik Krmić, 14. 3. 2014. 12:12

Quillaja je rod cvjetnica, jedini rod u obitelji Quillajaceae. To je jednom mislio da se u obitelji ruža, Rosaceae, [1], ali novija istraživanja pokazuju da spada u vlastitu obitelj.Unutarnja kora od sapuna kore drveta (P. saponaria) sadrži saponin, koja je prirodni sapun. Članovi ovog roda su stabla koje rastu na oko 25 metara (82 ft).

[više]

Maslačak

Autor: Patrik Krmić, 7. 2. 2014. 12:00

Maslačak (Taraxacum) rod porodice glavočike (Asteraceae, raniji naziv Compositae). Obično se nalazi u krajevima s umjerenom i hladnom klimom. Pojavljuje se na livadama, parkovima, vrtovima, uz putove i živice. Uspijeva i u visokim planinama, ali ondje mu je rozeta mnogo manja. Izgled biljke se uvelike mijenja ovisno o staništu.

[više]

Lucerna

Autor: Patrik Krmić, 31. 1. 2014. 12:29

Lucerna se uzgaja na svim kontinentima, a od europskih zemalja najveći je proizođač Francuska. Za prehranu domaćih životinja može se koristiti u zelenom stanju ispašom i košnjom, kao sijeno, silažu i brašno.Korijen je vretenast, prodire duboko u tlo (oko 5 m), no najveća masa nalazi se u oraničnom sloju (30 cm dubine). Češća košnja u godini zasnivanja lucerišta slabi razvoj korijenova sustava. Lucerna nakon svake košnje oblikuje nove stabljike. Do početka cvatnje ona je zeljasta, sočna, meka i ispunjena vodenasto-staklastom srži. Od cvatnje na dalje stabljika postaje sve grublja, a srž se suši, stišće i nastaje šupljina, zato se s košnjom ne smije zakasniti. List lucerne sastoji se od glavne lisne peteljke koja na vrhu završava listićima, a sa svake strane razvija još po jedan listić.

[više]

Mačiji Repak

Autor: Patrik Krmić, 31. 1. 2014. 12:24

Mačji repak manje je rasprostranjen od klupčaste oštrice i vlasulje livadne, a raste u Europi, Maloj Aziji, Sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi u klimatski hladnijim i planinskim područjima. Daje odličnu zelenu masu, silažu i sijeno. Koristi se za ishranu stoke u zelenom stanju košnjom i napasivanjem te za proizvodnju sijena i konzerviranje (sjenaža i silaža). Bolje podnosi košnju nego intezivnu ispašu jer nakon intezivne ispaše, osobito ovcama, brzo nestaje (2 do 3 godine) zbog preniskog odgrizanja. To je jedna od najkasnijih visokih trava. Vijek trajanja je od 4 – 6 godina, a u povoljnim uvjetima i više. Prinos zelene mase je do 50 t/ha.

[više]

Trava

Autor: Patrik Krmić, 31. 1. 2014. 12:19

Trava je naziv za biljke jednosupnice koje obilježava neprimjetni cvijet, dugo i usko lišće. Botanički pripadaju redu Poalesa.

Trava je osnovna hrana brojnih životinja, pogotovo preživača i konja. Koristi se za prehranu (pašnjaci), proizvodnju slame, papira, goriva, izolaciju, građevinarstvo, športske terene i u brojne druge svrhe.

 

[više]

Kofein

Autor: Patrik Krmić, 31. 1. 2014. 12:11

Kofein (trimetilksantin) je alkaloid ksantina koji se nalazi u listovima, sjemenkama i plodovima biljaka, poput kave i guarane.

Djeluje kao stimulans, te tako privremeno odgađa umor i pospanost. Pokazuje diuretička svojstva, te velike količine izazivaju dehidraciju, sličnu onoj koju uzrokuje alkohol. Postoji zabrinutost vezana uz konzumaciju proizvoda koji sadrže kofein, stoga nije preporučljiva konzumacija djeci, trudnicama, dojiljama i kroničnim srčanim bolesnicima.

Novija istraživanja ističu i neke pozitivne strane poput ubrzavanja metabolizma, poticanja motoričkih sposobnosti ljudi, izvora antioksidanata, dobrobiti kod ljudi koje imaju probleme s opstipacijom.

[više]

Duhan

Autor: Patrik Krmić, 31. 1. 2014. 11:56

Duhan (Nicotiana spp., L.) je biljka iz porodice Solanaceae u koju spadaju, uz još neke, i rajčica i krumpir. Zajednička osobina im je alkaloid nikotin, koji biljka duhana proizvodi u korijenu a odlaže ga u listovima. Time je duhan jedna relativno snažna droga.

Duhan je zeljasta biljka čiji se osušeni listovi prerađuju u cigarete, cigare, za lule kao i duhan za žvakanje.

[više]

Heroin

Autor: Patrik Krmić, 24. 1. 2014. 12:13

Heroin je prirodna, teška droga koja se prizvodi iz morfina, a prema djelovanju pripada opioidima. Najjači je ulično dostupan narkotik; njegova proizvodnja i uporaba zabranjene su u većini država, osim u nekim specifičnim situacijama gdje u državama poput Ujedinjenog kraljevstva služi kao zamjena morfinu. Ima velik potencijal za razvoj ovisnosti i ako se uzima svaki dan, ovisnost se razvija za 10-20 dana. Djeluje za 5-8 minuta nakon ušmrkavanja, a uzeta intravenski djeluje gotovo trenutačno i izaziva osjećaj euforije. Promjene u ponašanju karakterizira česta pospanost, nezainteresiranost za donedavno najbliže osobe i okolinu, tjelesno slabljenje. 60 posto ovisnika zaraženo je virusom hepatitisa B ili C.

[više]

Kokain

Autor: Patrik Krmić, 24. 1. 2014. 12:02

Kokain je alkaloid koji se dobiva iz grmaste zimzelene biljke koke (Erythroxylon coca) koja uspijeva u Južnoj Americi, nekim dijelovima Afrike, Indoneziji i Havajima.

Na zapadu prvi je njegove kristale iz biljke 1860. izolirao njemački kemičar Albert Niemann. Nisu poznati točni podaci o tome kada je čovjek počeo koristiti lišće koke, ali na osnovi figura nađenih u arheološkim iskopinama, može se zaključiti da je koka ljudima poznata od 3. stoljeću prije Krista.

[više]

Hašiš

Autor: Patrik Krmić, 24. 1. 2014. 11:55

Hašiš (od arapskog حشيش ḥashīsh, bukvalno: trava ) je prerađevina koja se dobija iz biljke indijske konoplje i sadrži iste aktivne sastojke, prvenstveno tetrahidrokanabinol (THC), samo u većoj koncentraciji. U islamskoj i indijskoj kulturi hašiš se naziva kif, bhang ili kharas.

Hašiš je u čvrstom stanju, ali pri zagrevanju omekšava, postajući poput plastelina. Boja varira od crveno-braonkaste do crne. Konzumira se slično kao i marihuana: puši se u džointu pomešan sa duvanom, na pajp (vrsta lule) ili se udišu isparenja (inhalacija). Može se i jesti ili koristiti kao sastojak hrane (najčešće kao haš kolačići). Od hašiša se takođe dobija medeno hašiš ulje.

[više]

Avokado

Autor: Marina Duk, 9. 12. 2013. 13:02

Avokado potječe iz prašuma Srednje i Južne Amerike, gdje se počeo uzgajati 8000 g. pr. Kr. Zimzeleno drvo, naraste u visinu 6-20 m. Listovi su mu dugi 10-12 cm, elipsasta oblika. Avokado ima brojna ljekovita svojstva. Štiti od raka dojke i prostate, te je bogat izvor vitamina E. Vrlo vrijedan proizvod koji se dobiva iz avokada je ulje koje je dobro za njegu kože.

[više]

Papar

Autor: Ana Stepić, 15. 11. 2013. 12:13

Papar (lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice Piperaceae. Može dostići visinu do 15 metara. Oko sedme godine rađa punim rodom. Grozdovi papra su vrlo sitni, s plodovima promjera oko 5 mm, a rastu poput ribiza u plodištu dugom do 14 cm. Bobice mogu biti crvene, žute ili zelene boje, što ovisi o stupnju zrelosti. One uz škrob, smolu i ulje sadrže i piperinsku kiselinu, koja papru daje karakterističan okus. Miris papra potječe od pelandrena, kariopilena i seskviterpena u eteričnom ulju.

[više]

Origano

Autor: Ana Stepić, 15. 11. 2013. 12:03

Origano (lat. Origanum vulgare) ili divlji majoran je začinska i ljekovita biljka iz familije usnatica (lamiaceae).Odomaćen u Sredozemlju, nezamjenjiv je u grčkoj, španskoj, turskoj i italijanskoj kuhinji. Danas se uzgaja posvuda u srednjem pojasu. Raste i divlji na suhim travnjacima i rubovima šuma, na krečnjakom bogatom i osunčanom tlu.

[više]

Breskva

Autor: Ana Stepić, 15. 11. 2013. 11:51

Breskva (lat. Prunus persica) je biljka iz porodice Rosaceae. Porijeklom je iz Kine, a uzgaja se širom svijeta zbog sočnih plodova.To je listopadno drvo, naraste od 5-10 m i pripada potporodici Prunoideae. Zajedno sa bademom, uvrštena je u podred Amygdalus unutar reda Prunus. Listovi su joj šiljati, dugi od 7-15 cm i 2-3 cm široki. Cvjeta rano, prije listanja. Cvijetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promjeru, ružičasti sa 5 latica. Plod je koštunjičav, sa jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj košpici. Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom zavisno od sorte. Zajedno sa višnjama, šljivama i kajsijama, breskva spada u koštunjičavo voće.

[više]

Korijander

Autor: Patrik Krmić, 25. 10. 2013. 12:23

Biljka je visoka između 30 i 90 cm. U Upotrebi su listovi i plodovi, koji imaju različitu aromu, te se nadopunjuju. Listovi podsjećaju na listove peršuna.Korijander sadrži eterična ulja, proteine, šećer, vitamin C i dijelom organske kiseline. Eterično ulje se dobija destilacijom iz sjemena i čine ga 70% monoterpenole, 10% monoterpene, ketoni, ester i kumarin.U evropskoj kuhinji uglavnom se upotrebljava sjeme, dok su južnoameričkoj i azijskoj kuhinji bitni listovi, koji se pripremaju kao zelje. Svježi listovi imaju snažnu aromu mošusa i limuna. Ukusom su jako gorki i koriste se za garniranje jela i kao dodatak umacima, salatama i siru. Svježe mljeveni plodovi dodatak su pecivu, jelima od kupusa, mahunastom povrću i tikvi. Zreli osušeni plodovi daju aromatični ukus i upotrebljavaju se u pripremi mnogih jela, posebno pečenih, a jedan je od sastojaka curry praška, paste i začina za medenjake. Upotrebljava se i za dopunjavanje piva, likera, kompota, marinada i božićnih kolača. Eterično ulje korijandera upotrebljava se u proizvodnji parfema. Ima i ljekovita svojstva da budi apetit, poboljšava probavu i ublažava grčeve i želučane tegobe. Korijander je u današnje vrijeme poznat po tome što potpomaže izlučivanje u nervima i ćelijama nagomilanu živu i otrove.

[više]

Marihuana

Autor: Patrik Krmić, 18. 10. 2013. 12:06

Marihuana je osušeno cvijeće biljke konoplje Cannabis sativa, koje se koristi kao opojna droga. Često se i cijela biljka naziva marihuana.

Marihuana je najblaže i najslabije halucinogeno sredstvo (neki autori uopće ju ne svrstavaju u tu skupinu psihoaktivnih supstanci). Sadrži psihoaktivni THC.

 

[više]

Crna topola

Autor: Ana Stepić, 11. 10. 2013. 12:13

Crna topola (lat. Populus nigra) - listopadna vrsta drveća. Raste do visine od oko 35 metara, a može živjeti i do nekoliko stoljeća. Raste uz riječne doline u srednjoj i južnoj Europi, u zapadnoj i srednjoj Aziji te u sjevernoj Africi.

[više]

Dunja

Autor: Ana Stepić, 11. 10. 2013. 12:00

Dunja (lat. - Cydonia oblonga) je jedina vrsta iz roda Cydonia koja pripada subporodici Maloideae iz porodice Rosaceae. Svoje latinsko ime je dobila po starom grčkom gradu Kydonia, danas grad Chania na ostrvu Kreti. U Armeniji i Iranu, dunje rastu u divljini.

[više]

Lucerna

Autor: Mateja Jurčić, 25. 4. 2012. 14:02

Lucerna  je vrsta djeteline iz porodice leptirnjača. Jedna je od najpoznatijih i najstarijih krmnih biljaka. Naziv 'alfalfa' perziskog je porijekla jer se upravo tamo počela uzgajati za potrebu ishrane konja prije više od 4000 godina. U Europu je donesena u četvrtom stoljeću pr. Krista, a na ovim je prostorima poznata kao 'lucerna'. Podnosi visoku temperaturu ili sušu jer ima veliko korijenje koje se proteže u dubinu do 7m. Koristi se kao stočna hrana, ali i u medicini za liječenje gihta, probavnih smetnji, rahitisa, nesanice, glavobolje, artritisa, anemije, kao umirujuće sredstvo ili za čišćenje od raznih tjelesnih otrova.

[više]

Lan

Autor: Mateja Jurčić, 25. 4. 2012. 13:53

Lan je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka s kratkim vretenastim korijenom. Stabljika je visoka (30–80 cm), uspravna, okrugla, bez dlaka, obrasla listovima, u gornjem dijelu je granata. Listovi su naizmjenično raspoređeni, dugački 2–3 cm, široki 2 – 4  mm, bez dlaka, zeleni ili sivozeleni.. Čašica i krunica su od po pet listića, krunični svjetloplavi, ružičasti ili ljubičasti, na vrhu zaobljeni, a prema osnovi klinasto suženi i žućkasti. Plod je loptasta čahura s mnogo sjemena, 6–8 mm dugačka. Sjeme je do 5 mm dugo, do 2  mm široko, spljošteno, s jedne strane zaobljeno, s druge suženo. Svjetlo smeđe je boje, sluzavog i uljastog ukusa kada se zagrize, bez mirisa. Cvjeta od lipnja do kolovoza.

[više]

Ruta

Autor: Mateja Jurčić, 11. 4. 2012. 13:54

Ruta je začinska, ljekovita i ukrasna biljka iz porodice Rutaceae. Ruta potiče iz južne Europe. Na području Mediterana. Obična ruta, poznata i kao "biljka ljupkosti" je polugrmasta, višegodišnja biljka sa mnogobrojnim žlijezdama u kojima se nalazi eterično ulje. Stablo joj je uspravno. U donjem dijelu odrveni, visine 20-100cm, okruglog presjeka. Listovi su naizmjenični perasti, plavičastozelene boje. Cvjetovi su bez mirisa, zelenkastožuti, četveročlani i jedino na vrhu petočlani. Cvate od lipnja do kolovoza. Čašični listići su trokutasti. Plod je čahura presjeka do 1cm.

 

[više]

Kadulja

Autor: Mateja Jurčić, 11. 4. 2012. 13:52

Kadulja ili žalfija, višegodišnja polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm jakog korijena. Donji dijelovi stabljike su drvenasti, a gornji zeljasti. Listovi su dugački, ovalnog oblika, a cvjetovi tamnoljubičaste boje.  Kadulja je ljekovita biljka, ali se koristi i kao začin. Ljekovitost kadulje spoznali su još Stari Rimljani i antički Grci. U faraonskim grobnicama u Egiptu jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje bila je upravo kadulja. U srednjem vijeku spravljao se ljubavni napitak od listova kadulje, rute i latica ruže.

 

[više]

Stolisnik

Autor: Mateja Jurčić, 28. 3. 2012. 13:52

Stolisnik je višegodišnja biljka, stabljika je visoka do 80 cm, okrugla, zelenkasta, a pri vrhu se grana, raste iz vodoravnog podzemnog dijela. Stolisnik ima mnogo dugih i višestruko peraste rascijepljenih listova i nazubljenih rubova. Donji su listovi sa peteljkom, a gornji obuhvaćaju stabljiku i naizmjenično izrastaju. Cijela je biljka sitno dlakava i mirisna. Cvjeta od srpnja do rujna. Ovalne cvjetne glavice su promjera do 5mm na kratkoj peteljci. Sitne glavice bijelih jezičastih i žućkastih cjevastih cvjetova, skupljene su u gustom cvatu na vrhu stabljike.

[više]

Hren

Autor: Mateja Jurčić, 28. 3. 2012. 13:50

Cvjetne latice hrena su križno raspoređene. Korijen stabljike je bijele boje i koristi se kao povrće ili začin. Rezan ili riban, zbog enzima koje sadrži, širi jak miris, koji izaziva suze. Hren je grmasta biljka do 1,2 m visoka. Stabljika je 30 do 40 cm duga i do 6 cm široka. Prapostojbina hrena je istočna i južna Europa (ime je slavenskog porijekla), gdje se danas može naći u divljoj formi. Odatle se raširio po Europi. Japanski hren, vasabi, je po aromi sličan europskom, ali se zelenom bojom razlikuje od njega. Prvobitno je hren služio kao ljekovita biljka. U srednjem vijeku koristili su ga protiv trovanja, bolova u uhu, groznice itd. Danas se koristi da bi se poboljšala otpornost organizma i u zaštiti od prehlade. Pospješuje isto tako krvotok, olakšava iskašljavanje, liječi od gripe i infekcije mokraćovoda. Kod vanjske upotrebe primjenjuje se kao oblog kod reume, zglobobolje, uboda insekata, išijasa... Kod glavobolje treba udisati miris naribanog hrena. Pomaže kod teškoća probave. Sadrži antibakterijske i antikarcinogene tvari, kojih ima i bijeli luk (allicin, sinigrin).

[više]

Obični grab

Autor: Mateja Jurčić, 28. 3. 2012. 13:47

Obični grab je bjelogorično drvo iz porodice Betulaceae. Rasprostranjen je u Europi i jugozapadnoj Aziji. Raste u mezofilnim šumama. U nizinskom području uspijeva na izdignutim terenima, a brežuljkasto područje najbolje mu odgovara. Obični grab je drvo visoko do 25 m . Ima glatku i sivkastu koru. Lišće mu je jajoliko, ušiljeno, 5-10 cm dugo, sa svake strane ima po 11-15 žila. U jesen je zlatno-žute boje. Plodni list je trolap, a srednji je lap najveći. Plod oraščić je do 8 mm dug i rebrast. Pupovi su cvjetni. Muški i ženski cvatovi tjeraju s listovima. Supke su obrnuto jajolike i imaju streličasto urezan rub. Dobro podnosi mraz, zbog toga raste i u uvalama. Ne raste u području, gdje ima poplava i stajaće vode.

[više]

Bunika

Autor: Mateja Jurčić, 25. 12. 2011. 12:37

[više]

Dragoljub

Autor: Mateja Jurčić, 11. 11. 2011. 16:48

Osim što umiruje unutrašnje infekcije i brine se za zdravlje urinarnog trakta i mjehura, biljka dragoljub se često dodaje salatama, dajući im gorki okus. Dragoljub potječe iz Južne Amerike, Bolivije, Ekvadora, Kolumbije i Perua, gdje se dugo koristio kao ljekovita biljka za liječenje rana. Tamošnji bi ga stanovnici stavljali na rane i na taj način sprječavali infekcije. Dragoljub slovi kao jedan od najjačih prirodnih antibiotika, a koristi se tinktura od biljke i svježe iscijeđeni sok.

[više]

Crassula

Autor: Mateja Jurčić, 11. 11. 2011. 16:44

Ovaj rod ima predstavnike u mnogim područjima,ali vrste koje su koriste u vrtnom uzgoju dolaze većinom iz južne Afrike. Vrsta Crassula se lako razmnožava rezanjem pojedinih djelova biljke (list, stabljika). Većina vrsta tolerira umjerenu hladnoću.

[više]

Cikorija

Autor: Mateja Jurčić, 11. 11. 2011. 16:38

Cikorija je u narodu poznatija kao vodopija, kažiput, konjska trava,  sunčevo cvijeće itd. Raste posvuda kao korov, a najviše pored staza i puteva, po pašnjacima i livadama i rubovima šuma. Ponegdje se uzgaja radi korijena od kojeg se pravi zamjena za kavu. Cijela biljka je gorka i vrlo čvrsta tako da se teško trga i čupa.

[više]

Benjamin

Autor: Mateja Jurčić, 11. 11. 2011. 16:32

Najpopularnija vrsta fikusa s malim listovima je benjamin. Može izrasti u veliko, razgranato stablo, ako preživi prva tri mjeseca prilagodbe, jer ne odgovaraju mu svi prostori i mora se pripaziti dok je biljka mlada. Nikako ne smije biti na propuhu, a potrebno mu je dovoljno svijetla, jer inače lišće mu žuti i otpada. Treba voditi računa o pravilnom zalijevanju. 

[više]

Stevia

Autor: Mateja Jurčić, 12. 10. 2011. 14:02

Stevia rebaudiana biljna je vrsta iz roda stevije  iz obitelji glavočiki . Biljka se stoljećima rabi kao zaslađivač, ali u EU je trenutno odobrena jedino u Francuskoj kao dodatak hrani.  Stevia rebaudiana je trajnica i zeljasta biljka koja dolazi iz suptropske klime. Nije otporna na mraz i stoga se najčešće uzgaja kao jednogodišnja biljka. Naraste od 70 do 100  cm visine i ima 2 do 3  cm dugo lišće.

[više]

Rogač

Autor: Mateja Jurčić, 12. 10. 2011. 13:51

Rogač je zimzelena biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae), čija je pradomovina područje Mediterana. Poznata je od pradavnih vremena, a cijenjena je zbog svojih plodova. Poznata je još i pod nazivom "Kruh svetog Ivana", jer se po predaji Ivan Krstitelj njom hranio dok je živio u divljini. Samo stablo je vrlo razgranato, širokog debla, grube smeđe kore, krošnja je gusta s brojnim listovima. Plod je u obliku mahune s mesnatim vanjskim dijelom i tvrdim sjemenkama smještenima unutar tzv. mahune. Stablo može narasti i preko 10 metara. Ima dubok i jak korijen. Rogač uspijeva na toploj mediteranskoj klimi, iako ne podnosi dobro preveliku količinu vode. Pradomovina mu je područje Mediterana, a danas je rašren i u područjima Južne Amerike.

[više]

Čuvarkuća

Autor: Mateja Jurčić, 7. 10. 2011. 15:11

[više]

Bosiljak

Autor: Mateja Jurčić, 7. 10. 2011. 14:59

Bosiljak od grčkog basileus – kraljevska  je začinska biljka iz porodice usnatica. Bosiljak je jednogodišnja biljka. Raste grmasto visine od 20 do 60cm. Cijela biljka ima aromatičan miris. Stabljika, listovi i cvjetne čašice prekriveni su finim dlačicama. Listovi su ovalni, 1,5 do 5cm dugi i do 3cm široki. Rubovi lista su glatki. Cvate od lipnja dorujna. Na 2,5mm dugoj cvjetnoj dršci naraste peto latičasti cvijet u obliku zvona. Dva nejednaka para prašnika srasli su sa krunom. Plod je 1,5 do 2mm dug i omotan uvećanom čašicom. Biljka potiče sa afričkog kontinenta. Kultivirana je još u starom Egiptu. Pretpostavlja se da je sa osvajanjima Aleksandra Velikog došla u Makedoniju i Grčku. Danas je rasprostranjena na širem području Sredozemlja. Najveći izvoznici su Italija, Francuska, Maroko i Egipat. U dijelovima srednje Europe bosiljak je kultiviran od XXII stoljeća. U SAD najviše se uzgaja u Kaliforniji. 

[više]

Aronija

Autor: Mateja Jurčić, 7. 10. 2011. 14:48

Aronija je rod listopadnih grmova koji se sastoji od dvije vrste, podrijetlom s istoka Sjeverne Amerike. Drvo aronije naraste najčešće 1-6 m, bujnog je rasta, a ljudi je rezidbom oblikuju kao manje drvo. Najčešće obitava u vlažnim šumama i močvarama. Aroniju često ljudi uzgajaju kao ukrasnu biljku. Poznato je kako su nakon nuklearne katastrofe u Černobilu plodovi aronije korišteni za ublažavanje zdravstvenih tegoba ozračenih osoba. Zbog viskog stupnja otpornosti na mraz, izdrži zimu i do -47°C. Zato je mnogi nazivaju sibirska borovnica. Tako se aronija naselila u Rusiji, Finskoj i Švedskoj. Također je otporna i na sušu, kukce, zagađenja i bolesti.

[više]

Adam

Autor: Mateja Jurčić, 7. 10. 2011. 14:38

[više]

Aloa vera

Autor: Mateja Jurčić, 7. 10. 2011. 14:30

[više]

Riža

Autor: Mateja Jurčić, 22. 9. 2011. 21:20

[više]

Banane

Autor: Mateja Jurčić, 22. 9. 2011. 21:13

Banane su tropska biljna porodica koja se sastoji od tri roda koja rađa jestivi ili nejestivi plod (zavisi do vrste) koji se može koristi za ishranu ljudi i životinja. Biljka Banana se uzgaja za hranu, kao i ukrasna vrtna ili sobna biljka. Banana je četvrta biljka u svijetu prema upotrebi za prehranu (nakon riže, pšenice i kukuruza). Potječe iz Jugoistočne Azije, ali raste u svim tropskim dijelovima svijeta (Južna i Jugoistočna Azija, najveći dio Afrike te Srednja i najveći dio Južne Amerike). Banana ima zeljastu stabljiku koja postupno prelazi u drvenastu. Visina joj varira od 2 do 9 m (ovisno o vrsti). Plodovi su joj najčešće duguljasti sa ili bez sjemenja (ovisno o vrsti), najčešće žućkasti kad sazriju, kod nekih vrsta mogu bit i tamno ružičasti (Musa Velutina) i crveni. Rastu u obliku karakterističnih busenova. 

[više]

Pšenica

Autor: Mateja Jurčić, 22. 9. 2011. 17:29

Pšenica je biljka koja se uzgaja širom svijeta. Globalno, ona je najvažnija zrnata biljka koja se koristi za ljudsku prehranu i druga je na ljestvici ukupne proizvodnje prinosa žitarica odmah iza kukuruza; treća je riža. Pšenična zrna su glavni prehrambeni proizvod koji se rabi za izradu brašna za kruh, kolače, tjesteninu itd; i za fermentaciju za izradu piva,alkohola,votke. Ljuska žita odvajana pri izradi brašna zove se mekinja. Pšenica se sadi na određenom prostoru kao krmno bilje za stočarstvo, a i slama se može upotrebljavati kao hrana za stoku ili kao konstrukcijski materijal za izradu krovova.

[više]

Kukuruz

Autor: Mateja Jurčić, 22. 9. 2011. 17:22

Kukuruz je jednogodišnja biljka porijeklom iz Srednje Amerike. Ima muške i ženske cvjetove raste od 1,5 do 2,4 metra. Kukuruz je igrao važnu ulogu pogotovo u narodima Srednje Amerike. U Europu je donijet 1493. a po nekim izvorima 1535. Na Balkan je stigao u 17. vijeku. Korijen mu je žiličast, a stablo visoko i člankovito s odvojenim muškim i ženskim cvjetovima. Plod mu je klip sa zrnjem koje je uglavnom žuto ili bijelo. Također je uzgojen veliki broj raznih vrsta hibrida. Za vrijeme kuhanja ili pečenja kukuruza oslobađaju se molekule koje štite organizam od štetnog utjecaja slobodnih radikala. To povećava antioksidativnu moć kukuruza, pa on štiti od raka, bolesti srca, katarakte, Alzheimerove bolesti. Kukuruz obiluje prehrambenim vlaknima koja snižavaju povišene razine kolesterola, folnom kiselinom što čuva krvožilni sistem, vitaminom B1 važnim za dobar rad mozga te ugljikohidratima koji nam daju brzo raspoloživu energiju.

[više]

Limeta

Autor: Mateja Jurčić, 22. 9. 2011. 17:16

Limeta je naziv za različite citrusne voćke, kako vrste tako i hibride, okruglog oblika, zelene do žute boje, 3-6 cm, sa kiselom pulpom i često povezane sa limunom. Plod limete je u svježem zrelom stanju plod zelene boje, pa se lako zamijeni s nedozrelim limunom, koji zrenjem požuti. Limeta dolazi iz tropske Južne Azije, Malezije i drugih područja. Za svoj rast traži vlažnu tropsku klimu.  Sok limete sadrži minerale kalijum, kalcijum i fosfor, te vitamin C, radi kojeg su nekada moreplovci imali na svojim putovanjima zalihe ovog ploda radi prevencije skorbuta.

[više]

Mandarina

Autor: Mateja Jurčić, 22. 9. 2011. 17:12

Mandarina ili mandarinka  je biljka iz porodice Rutaceae, a pripada rodu Citrusa. Mandarine su zimzelene biljke, narastu do oko 3 metra visine, sa širim listovima od ostalih citrusa. Najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na temperature ispod ništice. Kod nas mandarina najbolje uspijeva u dolini Neretve  gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine. Sorta unšiu  zapravo je sortna grupa japanskih mandarina, kojih ima više od 200. Zbog otpornosti na hladnoću (može izdržati kraće periode hladnoće i do -10°C) postala je glavna sorta uzgoja u našim krajevima.

[više]

Limun

Autor: Mateja Jurčić, 16. 9. 2011. 22:42

Limun je drvo iz roda Citrus i njegov plod. Rezultat je davnog križanja po svoj prilici pomela i citrone, ali već stoljećima uspijeva kao samostalno drvo koje se razmnožava reznicama ili cijepljenjem. Limun je manje drvo, visoko od 3 do 6 metara. Plod je žute boje, unutrašnjost mu je bezbojna, ovalnog do gotovo okruglog oblika, obično uz peteljku malo udubljen sa šiljastim završetkom na suprotnom kraju. Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom spužvastom ovojnicom koja se zove albedo i nije jestiva. Biljka se ponekad uzgaja kao ukras, ali općenito nasadi se uzgajaju radi dobijanja plodova. U odgovarajućem podneblju limunovo drvo rodi dva put godišnje. 

[više]

Kivi

Autor: Mateja Jurčić, 16. 9. 2011. 22:37

Kivi e biljka iz porodice Actinidiaceae porijeklom iz Kine. Kivi je čvrsta, drvenasta, listopadna biljka puzavica. Listovi stoje naizmjenično, a izgled listova varira zavisno od sorte: široki ili izduženi, ovalni ili srcoliki. Donja strana listova je obrasla mekim dlačicama. Kivi je dvodomna biljka, što znači da ima muške i ženske cvjetove na zasebnim jedinkama. Cvjetovi stoje pojedinačno ili u cvatovima, koji izrastaju iz baze lista. Cvjetovi su bijeli, veliki od 4-5 cm, ugodnog mirisa. Plodovi su ovalni ili jajasti, dugi do 8 cm i široki do 5 cm. Kora im je tanka, obrasla malenim dlačicama. Obično su smeđe, rijetko zelene boje. Tijelo ploda je sočno, staklasto, i zavisno od sorte svijetlo do tamno zeleno.

[više]

Dud

Autor: Mateja Jurčić, 15. 9. 2011. 18:16

[više]

Brokula

Autor: Mateja Jurčić, 15. 9. 2011. 18:13

Brokula je povrće iz porodice kupusnjača kojoj još pripadaju prokulica, kupus, koraba, cvjetača, kelj i druge. Smatra se izvornim oblikom karfiola, a uzgaja se zbog središnjeg i postranih zelenih cvjetnih izdanaka smještenih na razgranatoj i mekanoj stabljici. Brokula sadrži različite biološki aktivne sastojke čija antioksidativna svojstva pozitivno utječu na zdravlje. Energetska vrijednost svježe brokule je 34 kcal na 100 g, te je iznimno vrijedan izvor vitamina i minerala. Sadrži vitamina C, vitamina A, vitamina B6, pantotenske kiseline, riboflavina, kalcija,magnezija, željeza, fosfora i kalija.

[više]

Blitva

Autor: Mateja Jurčić, 15. 9. 2011. 18:05

[više]

Poriluk

Autor: Mateja Jurčić, 15. 9. 2011. 17:59

Poriluk je biljka je iz porodice Alliaceae. Srodna je češnjaku, luku i vlascu. Upotrebljava se u kulinarstvu kao dodatak jelu i začin. Poriluk je dvogodišnja zeljasta biljka, visoka do 85 cm. Lukovica je duguljasta, bez oštrog mirisa. Listovi su duguljasto-lancetasti, a plod krupan i okrugao.

[više]

Orah

Autor: Mateja Jurčić, 15. 9. 2011. 17:51

[više]

Pitomi kesten

Autor: Blaženka Šantalab, 15. 9. 2011. 16:50

Pitomi kesten (Castanea sativa) je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke.

Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom, dugovječno, može narasti do 25 m uvis s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kg plodova i može doseći i starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće. Mjestimično čini i šume, a često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom (na Medvednici). Ima ga po obronicma Učke i okolici Lovrana i Opatije, gdje se odavno cijepi plemkama maruna (kesten dubenac).

[više]

Bagrem

Autor: Mateja Jurčić, 10. 9. 2011. 19:17

[više]

Ljubičica

Autor: Mateja Jurčić, 10. 9. 2011. 19:08

Ljubičica rod je cvjetnica iz porodice Violaceae, s oko 400-500 vrsta raširenih diljem svijeta. Većina vrsta nađeno je u prostoru Sjeverne polutke, ali ipak postoje i primjerci viole (ljubica, maćuhica) nađeni u veoma udaljenim područjima, kao što su Havai, Australazija i Ande u Južnoj Americi. Velik broj vrsta ljubičice  su biljke, a znatan broj ima veoma kratku ili nema stabljiku – što znači da nemaju uočljive stabljike i listove, a cvijeće, kad se pojavljuje, samo se digne iz zemlje; preostale vrste imaju kratke stabljike na kojima cvjetovi i listovi cvjetaju odjednom. Jednostavni listovi biljaka složeni su naizmjenično; vrste s kratkom ili bez stabljike daju bazalne rozete. Biljke obično imaju listove s sporednim listićima koji liče na listove. Cvjetovi kod većine obostrano su simetrični. Formirani su od pet latica; četiri jednake su sa strane, a jedna široka pokazuje prema dolje. Oblik latica i položaj razlikuju se od vrste do vrste, primjerice, neke vrste imaju "podupirač" na kraju svake latice ili samo na široj. 

[više]

Mušmula

Autor: Mateja Jurčić, 11. 8. 2011. 13:54

Mušmula  je veliki listopadni grm ili malo stablo. Iako prevedeni latinski naziv znači njemačka mušmula, potječe iz jugozapadne Azija i jugoistočne Europe, a u Njemačku su je donijeli Rimljani. Zahtjeva topla ljeta i blage zime. Staništa su joj suha i sunčana mjesta. Pod idealnim uvjetima, ova biljka naraste do 8 m visine. Ima jako kratak životni vijek, živi 30-50 godina. Listovi su joj tamno zeleni i eliptični, 8-15 cm dugi i 3-4 cm široki. S donje strane su jako dlakavi. U jesen su lijepe crvene boje prije nego što opadnu. Cvjetovi narastu u kasno proljeće, od svibnja do lipnja. Bijele su boje, dvospolni su i oprašuju ih pčele. Imaju velike prašnike. Okrugli i kruškoliki plod, u kojem je 5 krupnih, stelarnih sjemenki, ima čašku na vrhu i boja mu je žutozelena do tamnosmeđa. U svježem stanju mušmula nije jestiva, jer je njeno tada meso ploda  previše kiselo za jesti. Tek kada plod odstoji, čime poraste razina šećera može se jesti kao mekana, ukusna kašasta poslastica.

 

[više]

Ribiz

Autor: Mateja Jurčić, 10. 8. 2011. 19:29

[više]

Cikla

Autor: Mateja Jurčić, 7. 8. 2011. 23:47

Cikla povrće je zadebljanog korijena crvene boje koje se koristi u kulinarstvu i prehrani. Njezino bogatstvomineralima, ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama čini je zdravom ali i čestom prehrambenom namirnicom. Također je bogata vitaminom B12, a u sebi ima i male količine kobalta. Pozitivno djeluje kod slabokrvnih osoba i djece. Cikla se priprema i konzumira lako, a najčešće se kuha ili kiseli. Često se jede i sirova. Prema obliku može biti okrugla i cilindrična.

[više]

Dinja

Autor: Mateja Jurčić, 15. 7. 2011. 21:36

Dinja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae te bi se stoga trebala smatrati povrćem. Međutim, općenito se smatra voćem. Spada u red krastavaca, a sa lubenicom je tek u dalekom srodstvu. Zrele dinje su tamno žute do svijetlo zelene, vrlo slatkog ukusa. Uzgajaju se pretežno u Aziji, SAD, Meksiku, ali i u mnogim mediteranskim zemljama.

[više]

Lubenica

Autor: Mateja Jurčić, 15. 7. 2011. 21:11

Lubenica je povrće iz porodice Cucurbitaceae. Procentualno najviše u svom sastavu ima vode. Lubenica je vrlo zdravo povrće, a posebno je dobra za bubrege. Jedno je od rijetkog povrća koje se često smatra voćem, vrlo je slatka i ljudi je najčešće koriste kao poslasticu. Najpoznatije države u kojoj se uzgajaju lubenice u Europi su Grčka, Makedonija, Italija i Španija. 

[više]

Jasmin

Autor: Mateja Jurčić, 11. 7. 2011. 22:01

Jasmin je rod biljaka iz porodice maslina - oleaceae sa preko 200 pojedinačnih vrsta. Rastu u toplim predjelima Starog svijeta. Većina vrsta su penjalice; penju se po drugim biljkama ili predmetima. Listovi mogu biti zimzeleni. Oblik lista je jednostavan, troprst ili igličast u grupi do 9 listova. Cvjetovi jasmina su obično bijeli, međutim neke vrste mogu imati i žute cvjetove. Cvjeta u proljeće i ljeto, mada neke vrste (poput Jasminum nudiflorum) cvjetaju i zimi. Cvjetovi se odlikuju jakim ugodnim mirisom.

[više]

Kopriva

Autor: Mateja Jurčić, 11. 7. 2011. 21:40

Kopriva je vrsta samonikle jestive biljke roda Urtica koja raste na zapuštenim mjestima kao korov. Raste u Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi. Kopriva je dvodomna zeljasta višegodišnja biljka. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 150 cm, a listovi su dugi od 3 do 15 cm. Listovi srcolikog oblika se nalaze na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice. Korijen joj je poprilično velik. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicima, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Cvjetovi koprive su zeleni i neugledni. Kopriva ima ljekovita svojstva. Cvijeta od proljeća do jeseni, a za vrijeme zime ostaje u zemlji.

[više]

Grejp

Autor: Mateja Jurčić, 23. 6. 2011. 17:37

Grejp ili Grejpfrut je tropska biljka iz porodice agrum, a gorkog je okusa. Plod je zimzelenog drveta koje uobičajeno raste do 6  metara u visinu, ali može doseći i trostruko veću visinu. Plodovi grejpa narastu do 15  centimetara u promjeru, a imaju žutu ili narančastu boju kore. Najveći proizvođači ovog voća su SAD, Kina i Južnoafrička Republika.

[više]

Malina

Autor: Mateja Jurčić, 26. 5. 2011. 18:01

Malina je grm koji naraste do 200  cm. Cvjeta od ožujka do kolovoza. Plodovi su joj crveni, rjeđe bijeli i sočni, slični kupini i jagodi. Rasprostranjena je u cijeloj Europi, do 2000  m nadmorske visine. Raste po polu sunčanim mjestima, rubovima šuma, gdje je veća vlažnost zraka, ali ne podnosi vlažna i močvarna zemljišta. Razmnožava se slično jagodi. Plod je crven i sočan, nalik kupini, ima lijep miris i sladak okus. Listovi, također, ugodno mirišu. Ljekoviti su listovi i plodovi u vrijeme dozrijevanja. 

[više]

Lipa

Autor: Mateja Jurčić, 26. 5. 2011. 17:59

Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30  metara, a starost i do nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkasto žute boje, ugodnog mirisa i grupirani u kitama. Cvjetanje traje 2 do 3 tjedna, a nekad se dogodi da prođe i za 5 do 6 dana. U usporedbi sa bagremom mnogo je nepouzdanija. U našim krajevima rastu bijela ili srebrna lipa, velikolisna lipa i sitno lisna lipa.

[više]

Jagoda

Autor: Mateja Jurčić, 26. 5. 2011. 17:56

Jagoda je rod biljaka iz porodice ruža s desetak vrsta, od koje su gotovo sve rasprostranjene u sjevernom umjerenom pojasu, a samo jedna u Čileu. Donji listovi biljaka su sastavljeni od 3 liske; od bijelih cvjetova se razvija zbirni plod (jagoda) koji na mesnatom cvjetištu nosi brojne oraščiće.Šumska jagoda rasprostranjena je u umjerenoj Europi i umjerenoj Aziji, a udomaćila se i izvan tog područja. Jagoda spada među najomiljenije sitno voće, a njeni plodovi dolaze najranije u proljeće . Može se saditi i na najmanjoj površini, jer jagoda daje ne samo ukusan plod, nego zbog ljepote cvijeta i ploda daje ukras vrtu.

[više]

Gavez

Autor: Mateja Jurčić, 13. 5. 2011. 16:48

Gavez ima sočnu, grubo dlakavu stabljiku, visine 20-100cm. Višegodišnji korijen gaveza raste vrlo duboko u zemlji. Debeo je i razgranat, vretenast i sočan. Izvana je tamno smeđe do crnkaste boje, a iznutra bijele do svijetlo žute boje. Donji listovi su veliki s peteljkom, duguljasti i grubo dlakavi. Listovi na stabljici su naizmjenično poredani i grubo dlakavi po cijeloj površini. Cvijetovi izbijaju tijekom ljeta iz pazuha gornjih listova, a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Imaju oblik uskog zvona a boja im je prljavobijela do ružičaste ili ljubičaste.

[više]

Višnja

Autor: Mateja Jurčić, 13. 5. 2011. 16:43

Višnja je voće nastalo križanjem slatke, domaće trešnje s divljim, kiselijim vrstama. Višnju s pravom nazivamo plemenitim voćem, zbog unutarnjih svojstava ploda. Smatra se da divlje vrste trešanja potječu iz zapadnog djela Azije. Negdje pred 2500 godina one su se počele i uzgajati, i to u Turskoj i Grčkoj. Rimljani su poznavali i višnju i trešnju i zahvaljujući njima su se one proširile gotovo po cijeloj Europi. U Hrvatskoj se višnja uzgaja u dva proizvodna područja: u sjevernom kontinentalnom dijelu i u sredozemnom dijelu, odnosno u Dalmaciji. U Dalmaciji se proizvodi višnja maraska, koja se odlikuje posebnom kakvoćom.

 

[više]

Trešnja

Autor: Mateja Jurčić, 6. 5. 2011. 19:12

Trešnja je listopadno drvo, naraste od 15-32  m visoko, a obim stabla iznosi do 1,5  m. Kora drveta je glatka. Listovi su joj jednostavni, ovalni, dugi od 7-14  cm, a 4-7  cm široki, zelene boje. Cvjeta rano u proljeće, u isto vrijeme kad i lista. Cvjetovi su grupirani u cvatove, od po 2 do 6 cvjetova. Pojedinačni cvjetovi su bijeli sa pet latica. Oprašuju ih pčele. Plod trešnje su crvena bobica, 1-2  cm u promjeru, zavisno o sorti. Zrije krajem proljeća. Unutar ploda nalazi se mala koščica, u kojoj se nalazi sjeme. Duga je 8-12  mm, široka 7-10  mm, a debela 6-8  mm.

[više]

Šljiva

Autor: Mateja Jurčić, 6. 5. 2011. 19:04

Šljiva je vrsta voća koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod. Plave, crvene ili žute je boje (ovisno o vrsti). Ploda je slatko, žućkaste boje s košticom u sredini. Filogenetski promatrano, šljiva pripada istom rodu u koji spadaju i  badem, breskva, marelica, višnja  , trešnja  koji kao plod imaju košticu. Rod Prunus sadrži nekoliko pod rodova, među kojima je i podrod Prunus, koji se dalje dijeli na tri sekcije: Prunus (šljive Starog Svijeta), Prunocerasus (šljive Novog Svijeta) i Armeniaca (marelice). Podrod Prunus se od ostalih pod rodova razlikuje po tome što ima usamljene terminalne i lateralne pupoljke, kao i glatku košticu.

 

[više]

Marelica

Autor: Mateja Jurčić, 6. 5. 2011. 18:55

Marelica raste kao grm ili nisko drvo, visoko 8 —12 m, sa stablom promjera do 40  cm. Oblik krošnje je okrugao, ponekad plosnat. Kora stabla je tamnosiva, uzdužno ispucala. Mlade grane i lisne drške su često crvenkaste boje. Listovi su ovalni, dugi 5—10 cm, široki 5— 8  cm, sa špičastim vrhom i nazubljenim rubom. Lisne drške su duge 2— 4  cm. Cvjetovi imaju kratku cvjetnu dršku, pa često imaju izgled sjedećih cvjetova. Razvijaju se usamljeno ili u parovima, najčešće prije listanja biljke. Promjer cvijeta je 2— 4,5  cm. Marelica je samo oplodna, rijetko strano oplodna biljka. Najvažniji oprašivač je pčela. Plod je koštunica, podsjeća na malu breskvu, promjera 1,5 —2,5 cm, žute do narančaste boje, ponekad i crvene na strani izloženoj suncu. Jedna sjemenka se nalazi unutar tvrde koštice.

[više]

Hrast lužnjak

Autor: Mateja Jurčić, 14. 4. 2011. 10:31

 To je drvo visine do 40  m (iznimno i do 50  m), a stablo može doseći promjer i do 3  m. To je dugovječno drvo koje može doseći starost od 500 do 800 godina. Krošnja mu je široka, nepravilna i dobro razgranata. Kora mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem, a kasnije uzdužno ispuca. U starosti postaje debela (i do preko 10  cm), sivo smeđe boje i uzdužno ispucala dubljim (do 3-4  cm), a poprečno plitkim brazdama.

[više]

Suncokret

Autor: Mateja Jurčić, 14. 4. 2011. 10:20

 Suncokret je najveća i jedna od omiljenijih biljaka iz porodice glavočika i roda.. Korijen mu je čupav i vlaknast, koji u tvori mnoštvo prostranih korjenčića, a može prodrijeti u dubinu do 3  m. Zbog dubokog korijenja i sposobnosti da upije vodu i štetne tvari, suncokret se često koristi za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zagađenog tla (otpadnih voda, olova, radioaktivnih tvari).

[više]

Naranča

Autor: Mateja Jurčić, 1. 3. 2011. 16:36

Naranča je suptropska biljka iz porodice Rutaceae. Može živjeti do 500 godina. Plod je ukusan i sočan, ovalnog oblika. Zimzeleno je drvo iz jugoistočne Azije, roda Citrus. Uzgaja se u regijama s toplom klimom poput Sredozemlja, Južne Afrike i Kalifornije. Ima mirisne bijele cvjetove i okruglo voće sa žućkastom i crvenkastom korom i kašastim sadržajem podijeljenim u kriške. Stablo je visoko do 12  m, a zimzeleni listovi su veliki 4-10  cm. Narančino stablo u prosjeku daje plodove čak sto godina. U povijesti je, međutim, poznato tzv. Constableovo stablo, narančino stablo koje je doneseno u Francusku 1421. godine i živjelo je čak 473 godine.

[više]

Kruška

Autor: Mateja Jurčić, 1. 3. 2011. 16:27

To je listopadno drvo koje može narasti i preko 20  m. Listovi su joj jajasti i jednostavni, obično s blagim rubom. Plodovi su joj žuti ili zeleni, sazrijevaju od početka jeseni do početka zime, zavisno od vrste. Plodovi su bogati mineralima. Ima izuzetno mnogo vitamina, posebno vitamina A, C, E, većina vitamina iz grupe B, H i D.

[više]

Maslačak

Autor: Mateja Jurčić, 24. 2. 2011. 13:54

Maslačak rod porodice glavočike. Ima 25 vrsta maslačaka, i obično se nalazi u krajevima s umjerenom i hladnom klimom. Česta je livadska biljka. U pučkoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog, aperitiv te za smanjivanje masnoće u krvi. Maslačak je također jestiv i  uzgaja se kao jestiva biljka u mnogim zemljama svijeta.

[više]

Kokosova palma

Autor: Alen Mihalić, 24. 2. 2011. 13:49

Kokosova palma (Cocos nucifera) je drvenasta biljka iz porodice palmi koja je rasprostranjena u tropskim krajevima, pogotovu na obalama i otocima Tihog i Indijskog oceana. Njeno ime potječe od grčke riječi сосо (zrno, plod). Pod tim imenom, kokosova palma je poznata svuda u svijetu, a svuda u svijetu se i koristi. Ona je višenamjenska - služi i kao hrana, i kao piće, kao odjeća, građevinski materijal i sirovina za mnoge proizvode suvremene industrije. Alexander von Humboldt iznio je prva stručna zapažanja zasnovana na izgledu drveta - visokog i plemenitog u usporedbi sa svim dotad viđenim raslinjem, tankog stabla koje strši uvis 25 do 30 metara i na čijem se vrhu nalazi gusta krošnja od tridesetak perasto razdijeljenih listova dugačkih četiri metra. Znanstvenici su kasnije otkrili da je cvast kokosove palme razgranata, u početku obavijena čvrstom ovojnicom i sastavljena od muških i malobrojnih ženskih cvjetova.

 

Alexander von Humboldt iznio je prva stručna zapažanja zasnovana na izgledu drveta - visokog i plemenitog u usporedbi sa svim dotad viđenim raslinjem, tankog stabla koje strši uvis 25 do 30 metara i na čijem se vrhu nalazi gusta krošnja od tridesetak perasto razdijeljenih listova dugačkih četiri metra. Znanstvenici su kasnije otkrili da je cvast kokosove palme razgranata, u početku obavijena čvrstom ovojnicom i sastavljena od muških i malobrojnih ženskih cvjetova. Iz nje nastaje plod koji se sastoji od tankog i nepropusnog vanjskog omotača, egzokarpa, i čvrstog i tvrdog unutrašnjeg sloja, endokarpa. Između se nalazi debeli sloj lakog i rastresitog tkiva, mezokarpa, u čijem je središtu bijelo sjeme s vrlo razvijenim endospermom u obliku kugle, s debelom mesnatom ovojnicom u kojoj je mliječna tekućina. 

 

[više]

Biokovsko zvonce

Autor: Mateja Jurčić, 24. 2. 2011. 13:43

Biokovsko zvonceje endemska biljka iz porodice Campanulaceae. Vrstu je prvi opisao Portenschlag-Ledermeyer 1820. godine. Rasprostranjena je isključivo u vršnim područjima Biokova te u unutrašnjosti na području Svetog Jure i na Troglavu. Nalazi se između 1400 i 1700  metara nadmorske visine. Tercijarni je relikt. Listovi su linearni, 1  mm široki. Ima prileglo-jastučast oblik. Tobolac se nepravilno otvara unutar čaške. Cvijet je u glavičastim cvatovima. Višegodišnja je biljka. Razmnožava se sjemenom. Teško uspijeva presađena, osim u planinskim vrtovima.

[više]

Preslica

Autor: Mateja Jurčić, 17. 2. 2011. 20:36

Preslica je jedini rod biljne porodice Equisetaceae iz razreda Equisetopsida. Rodu pripada tridesetak vrsta zeljastih trajnica s puzavim podankom i nadzemnom člankovitom, jednostavnom ili pršljenasto razgranjenom stabljikom. Preslice imaju sitne listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike i ponekad, na vrhu ogranaka, nalazi se skupina plodnih listova slična klasu, strobilus. Listovi s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore). U nekih se preslica razvijaju dvije vrste stabljika: u rano proljeće plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus. Ugibaju nakon rasijavanja spora. Nakon toga razvijaju se neplodne zelene stabljike u oblik sličan boru. Iz spora kliju sitni, do 1  cm dugi, najčešće jednospolni protaliji muški s anteridijima i ženski s arhegonijima.

[više]

Breskva

Autor: Mateja Jurčić, 17. 2. 2011. 17:41

Breskva je biljka iz porodice Rosaceae. Porijeklom je iz Kine, a uzgaja se širom svijeta zbog sočnih plodova. To je listopadno drvo, naraste od 5-10  m i pripada pod porodici Prunoideae. Zajedno sa bademom, uvrštena je u pod red Amygdalus unutar reda Prunus. Listovi su joj šiljati, dugi od 7-15  cm i 2-3  cm široki. Cvjeta rano, prije listanja. Cvjetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3  cm u promjeru, ružičasti sa 5 latica.Plod je koštunjičav, sa jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj koštici. Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom zavisno od sorte. Zajedno sa višnjama, šljivama i kajsijama, breskva spada u koštunjičavo voće.

[više]

Eukaliptus

Autor: Mateja Jurčić, 17. 2. 2011. 17:26

Eukaliptus je rod drvenastih biljaka iz porodice Myrtaceae. Porijeklom je iz Tasmanije i Australije. Raste uglavnom u gustim šumama tih teritorija. Latinski naziv biljke je Eucalyptus globulus. Raste vrlo brzo. Stalni stanovnici ovog drveta su koale koje se hrane isključivo njegovim lišćem. Lišće eukaliptusa je plosnato i široko, a njegove ivice uvijek zauzimaju pravac sjever - jug, čime se lišće štiti od pretjeranog isparavanja na visokim temperaturama. Plod eukaliptusa je u obliku kupe sa poklopcem (riječ eukaliptus znači "onaj koji štiti"). Lišće i plod eukaliptusa imaju veoma prijatnu aromu i koriste se u liječenju oboljenja dišnih organa u obliku sirupa i tableta ili kao eterično ulje. 

[više]

Jabuka

Autor: Alen Mihalić, 17. 2. 2011. 13:47

Jabuka je skupno ime za sorte Malus domestica Borkh. Ostali nazivi i sinonimi: Malus communis Lam., Malus silvestris Mill. (divlja jabuka), Malus pumila (pitoma jabuka), Malus Paradisiaca Med., Pirus malus v. austera (kisela jabuka). Narodni nazivi su jabelko, jaboko, jabolka, jabuko, jablan. Već u starom vijeku bila je dobro poznata velika vrijednost jabuke i njezino upotrebljavanje u ljekovite svrhe. Stablo Malus domestica pripada porodici Rosaceae. Ona je najrasprostranjenija voćka, a Karlo Veliki je naredio sadnju jabuka u njemačkim zemljama oko 800. godine, a oko 1600. godine bilo je poznato gotovo 200 sorti jabuka .

Već u starom vijeku bila je dobro poznata velika vrijednost jabuke i njezino upotrebljavanje u ljekovite svrhe. Stablo Malus domestica pripada porodici Rosaceae. Ona je najrasprostranjenija voćka, a Karlo Veliki je naredio sadnju jabuka u njemačkim zemljama oko 800. godine, a oko 1600. godine bilo je poznato gotovo 200 sorti jabuka. Već u starom vijeku bila je dobro poznata velika vrijednost jabuke i njezino upotrebljavanje u ljekovite svrhe. Stablo Malus domestica pripada porodici Rosaceae. Ona je najrasprostranjenija voćka, a Karlo Veliki je naredio sadnju jabuka u njemačkim zemljama oko 800. godine, a oko 1600. godine bilo je poznato gotovo 200 sorti jabuka.              

 

[više]

Maćuhice

Autor: Ivan Turjak, 17. 2. 2011. 13:45

Viola x wittrockiana (Maćuhica)  pripada porodici violaceae, čije su vrste bile poznate još u 4. stoljeću prije Krista. U jednom engleskom vrtu vrtlar W. Thompson stvorio je 1839. godine križanjem viola tricolor i još triju europskih vrsta istog roda današnju maćuhicu. Opis cijelog križanja sastavio je švedski botaničar V.  B.  Wittrock, po kojem je vrsta kasnije i nazvana. Ta dvogodišnja vrsta naraste 20-ak centimetara u visinu. Cvjetna glavica veličine je 5 do 10 centimetara, a čini je pet baršunastih latica koje mogu biti jednobojne ili višebojne. Boje variraju od bijele, žute, narančaste, crvene, plave do ljubičaste. Kod višebojnih maćuhica (multiflora) sredina cvijeta je tamnoplave do crne boje i taj dio cvijeta zove se lice. Cvate u proljeće i jesen, a tijekom ljeta zbog visokih temperatura, koje ne podnosi, cvatnja se prekida. Voli osunčano do djelomično sjenovito mjesto. 

[više]

Kamilica

Autor: Mateja Jurčić, 16. 2. 2011. 17:21

Kamilica je jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-60  cm, tankog i razgranatog korijena, dvostruko perasto razdijeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su naizmjenični, 2-3 puta perasto razdijeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama. Imaju ispupčenu i šuplju cvjetnu ložu, a sastavljene su od dvospolnih žutih cjevastih cvjetića u sredini i bijelih jezičastih cvjetića na rubu, koji su povijeni prema dolje. Plodovi su sitne duguljaste svijetlo-smeđe roške sa 3 rebra. Biljka cvate od kraja travnja do rujna. Kamilica je rasprostranjena u skoro cijeloj Europi i Aziji. Raste na mjestima izloženim suncu. Uporaba kamilice je vrlo raširena, kako u narodnoj tako i u službenoj medicini. Od cvjetova kamilice najčešće se spravlja čaj, jedan od najpoznatijih narodnih lijekova. Poznata je i primjena kamilice u aromaterapiji. Cijenjeno je i poznato svježe dobiveno ulje kamilice.

 

[više]

Tratinčica

Autor: Mateja Jurčić, 16. 2. 2011. 17:12

Tratinčica trajna je livadna biljka, poznata i po nazivima: krasuljak, trajni krasuljak, katarinčica i drugi. Na 4-15 cm visokim stapkama nosi u sredini žute a na rubu bijele ili crvenkasto-bijele cvjetne glavice, oko 15, iznimno do 30 mm široke.  Listovi su lopatičastog ili jajastog oblika, s jednom provodnom žilom u sredini, nepotpuno i nejasno nazubljeni. Postepeno se suzuju u peteljku, a svi su složeni u prizemnu rozetu. Roške su jajaste, glatke, do 1.5  mm duge. Cvate skoro cijelu godinu, od ranog proljeća do zime. Tratinčica je vrlo rasprostranjena biljka. Nalazimo je u velikoj množini po livadama, travnjacima, čistinama i uz putove, sve do 1 800 metara nadmorske visine. U različitim oblicima, s većim, crvenim cvjetovima uzgaja se kao ukrasna biljka po vrtovima.

[više]

Lavanda

Autor: Mateja Jurčić, 11. 2. 2011. 21:12

Lavande su rod biljaka iz porodice Lamiaceae. Rod lavandi uključuje jednogodišnje i višegodišnje vrste, travolike vrste i grmove. Kako se radi o vrlo široko rasprostranjenoj kulturi, koja se diljem svijeta uzgaja mahom u dekorativne svrhe, ali i za komercijalnu upotrebu, lavandu nerijetko srećemo kako samoniklo raste u prirodi. Postoje brojni kultivari lavande, koji su nastali međusobnim oprašivanjem zbog sadnje više vrsta unutar istog vrta ili nasada. Lavanda  je originalna biljka iz koje su stoljećima ljudi stvarali razne hibride i podvrste. Ona je ljubičaste boje te je vrlo prepoznatljiva i intenzivnog mirisa, najčešće je viđamo na mediteranu kako raste na svom prirodnom staništu, no raširena je i u unutrašnjosti Francuske i Engleske. Varijacije u mirisu, boji, veličini, teksturama podvrsta lavande čine tu biljku vrlo zanimljivom i raznovrsnom.

[više]

Kockavica

Autor: Mateja Jurčić, 11. 2. 2011. 21:04

Kockavica je biljni rod iz porodice ljiljana, jednosupnica koja nastanjuje izvan tropska područja sjeverne polutke Zemlje. Imaju lisnatu nadzemnu stabljiku i podzemnu lukovicu. Veliki, zvonasti i poniknuti cvjetovi stoje pojedinačno ili u cvatovima. Često je tamno cvijeće iscrtano »kockasto« poput šahovske ploče. Listovi uski i izduženi. Plod je tobolac. U svijetu je poznato oko 100 vrsta a u Hrvatskoj samoniklo rastu tri vrste. Na vlažnim nizinskim livadama raste ugrožena vrsta obična kockavica, koja je zakonom zaštićena. 

[više]

Perunika

Autor: Mateja Jurčić, 11. 2. 2011. 20:58

Perunika, odnosno iris, biljka je iz porodice jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola i šafrana.Vrijeme cvatnje je od svibnja do srpnja. Iz valjkastog, puzavog i trajnog podanka rastu uski, uspravni i sabljasti listovi. Cvjetna stabljika naraste i do 1,50  m visoko i obično ima dva do tri cvijeta na krajevima cvjetne stabljike. Cvjetovi se sastoje iz 6 u 2 reda poredanih cvjetnih listova od kojih je vanjski svinut, a unutarnji uspravan. Cvjetni listovi su najčešće  plave boje, pri dnu sa žutim ili bjelkastim mrljama i prevučeni ljubičastim žilicama. Godine 2000. proglašena je hrvatskim nacionalnim cvijetom na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

 

[više]

Ljiljan

Autor: Mateja Jurčić, 11. 2. 2011. 20:46

Ljiljan je ukrasna i ljekovita biljka porijeklom iz Egipta. U Europi su rasprostranjene vrste i podvrste samoniklih ljiljana u brdima, uglavnom po listopadnim šumama - krupne, kao i među livadskim biljkama - sitne vrste. Pretežno je lukovičasta u korijenu, srodnih oblika cvijeta, različitih visina same stabljike, kao i nijanse zelenog lista - žbuna. Boje samoniklih cvjetova su poznate u svim duginim bojama, međutim u domaćem uzgoju prevladavaju bijela, plava i žuta (zlatna). U narodu je ljiljan poznat kao simbol nade iz rimskog doba, znak tjelesne nevinosti i čistoće duha kroz monoteističke religije.

[više]

Ruža

Autor: Mateja Jurčić, 10. 2. 2011. 14:10

Ruža je naziv za višegodišnje drvenasto bilje iz botaničkog roda Rosa, pod koljena Rosinae, koljena Roseae, pod porodice Rosoideae, porodice Rosaceae uzgajane prvenstveno radi cvijeta. Rod Rosa podijeljen je dalje u četiri pod rodova, a vrstama najbrojniji pod rod Rosa (Prave Ruže) podijeljen je u daljnjih 11 sekcija. Iako u prirodi postoji više od stotinu opisanih vrsta u uzgoju su najbrojniji selekcionirani kultivari kojih danas ima više od tri tisuće. U uzgoju i kultivaciji nalaze se vrste, hibridi i kultivari koji variraju od minijaturnih do grmova koji prekrivaju površine stotine kvadratnih metara.  

[više]

Jorgovan

Autor: Mateja Jurčić, 10. 2. 2011. 14:07

Jorgovan je rod od oko 20 vrsta cvjetnica koji pripada porodici maslina. Jorgovan je popularni ukrasni grm u parkovima i vrtovima. Cvjeta od aprila do maja. Visina mu varira od 2-10  metara. U proljeće proizvodi cvjetove konusnog ili piramidalnog oblika, svaki promjera oko 1  cm, ljubičaste, bijele ili pak blijedo ružičaste boje. Prirodni areal rasprostranjenja roda su dijelovi jugoistočne Europe i Male Azije. Jorgovan raste u krajevima gdje nema jakih mrazeva. Općenito raste na alkalnim tlima i ima prekrasan miris.

[više]

Narcis

Autor: Mateja Jurčić, 10. 2. 2011. 14:04

 Narcis je vrsta cvijeta iz roda Narcissus, porijeklom iz Europe, Sjeverne Amerike i Azije. Narcisa ima oko 26 divljih i nekoliko stotina kultiviranih vrsta. Na prvom mjestu uzgajanja narcisa nalazi se Engleska, zatim Holandija, Danska i Njemačka. Sve vrste narcisa posjeduju koronu okruženu sa šest cvjetnih listova zvanih perianti koji se spajaju u cijev na kraju cvijeta. Sjemenje je crno, okruglo sa tvrdim omotačem. Narcisi mogu posjedovati boje identične kod perianta i korone ili mogu varirati u nijansama između perianta i korone. Boje koje se najčešće pojavljuju su nijanse žute, bijele, narančaste, roza, crvene i zelene.

[više]

Tulipan

Autor: Mateja Jurčić, 10. 2. 2011. 13:56

Tulipan, je rod od oko 150 biljaka u porodici ljiljana. Područje odakle potječu vrste uključuje jug Europe, sjever Afrike, te Aziju, tj. područja Anatolije i Irana Asia, a najveći broj vrsta potječe iz stepa Kazahstana i okolice planina Pamira i Hindukuša. Danas je većina vrsta uzgojena križanjem. Tulipan je biljka koja ima lukovicu koja je kruškolikog oblika, zaobljena s jedne strane, a s druge spljoštena. Dobio je ime po turskoj riječi tulipant što znači turban. Iz lukovice raste niska biljka, visine između 10 i 70  cm. Najčešće ima 2-6 listova (pojedine vrste imaju do 12 listova), zelene ili blijedozelene boje, dosta širokih, prema vrhu zašiljenih, donekle mesnatih. Cvjetna stapka je mesnata, krhka, na kraju se nalazi kupasti, zdjelasti, resasti ili zvjezdasti cvijet. Cvjetovi su veliki i rastu na vrhu stabljike. Uobičajeno je da jedan cvijet raste na jednoj stabljici, premda postoje vrste koje imaju i do 4 cvijeta na jednoj stabljici. Cvjetovi su veliki, raznih boja, s velikim tučkom u sredini, i prašnicima oko tučka. Cvate od travnja do svibnja. Dijele se na dva načina; po obliku cvijeta i po vremenu cvatnje. 

 

[više]

Jaglac

Autor: Mateja Jurčić, 10. 2. 2011. 13:52

Jaglac biljna je vrsta iz roda Primula. Raširena je u Zapadnoj i Južnoj Europi (od Farskih otoka i Norveške na sjeveru do Portugala na jugu, te Njemačke, Ukrajine, poluotoka Krima, Balkanskog poluotoka na istoku), kao i na području sjeverozapadne Afrike (Alžira) te jugozapadne Azije (od Turske do Irana na istoku).  To je zeljasta, jednogodišnja biljka, niskog rasta. Naraste od 10–30 cm u visinu, s baznom rozetom listova, što je čini pogodnom za ukrašavanje kućnih i poslovnih prostorija. Listovi su dugi 5–25 cm i 2–6 cm široki sa neregularno nazubljenim rubom i obično veoma kratkim lisnom drškom.

[više]

Visibaba

Autor: Mateja Jurčić, 10. 2. 2011. 13:45

Visibaba je rod biljaka iz porodice Amaryllidaceae, s oko 20 vrsta. Visibabe su jedna od proljetnica što najranije cvate. Udomaćene su u Europi. Listovi visibabe su duguljasti, linearni, svjetlozelene ili plavozelene boje. Visibaba se javlja u siječnju i veljači. Cvjetna stapka je obavijena tankim zelenim listićem, poput košuljice, a na vrhu se nalazi bijeli cvjetić. Vrhovi triju unutarnjih latica su zelenkasti i zelenkasto pjegavi. Cvjetovi su obješeni, jednostavni ili puni. Dijeli se lukovicama u svibnju i lipnju.

 

[više]

Ivančica

Autor: Alen Mihalić, 10. 2. 2011. 13:43

Ivančica (latinski: Leucanthemum vulgare; Sinonim: Chrysanthemum leucanthemum), zvana i margarita i margaritela trajna je zeljasta biljka iz porodice glavočika (Compositae). Podrijetlom je iz umjerenih dijelova Europe i Azije. Višegodišnja je biljka, grmolikog oblika s malim cvjetovima, ne većim od 5 cm, bijelih latica koje omeđuju žuto središte a rastu na vitkoj dugoj peteljci. Listovi su tamnozeleni na obje strane i nazubljeni a gornji listovi su kraći i rastu uz peteljku cvijeta.       

[više]

Ciklama

Autor: Mateja Jurčić, 7. 2. 2011. 12:38

 Ciklama rod je s 23 vrste cvjetnica, tradicionalno klasificiran u porodicu Primulaceae. Ciklame obitavaju u mediteranskoj regiji od Španjolske do Irana, te u Sjeveroistočnoj Africi u oblastima poput Somalije. One su višegodišnje travnate biljke s površinskom ili podzemnom lukovicom promjera 4-12  cm. Listaju u kasnoj zimi, a cvjetaju na jesen; listovi se osuše tijekom najtoplijeg dijela mediteranskog ljeta da sačuvaju vodu. Neki botaničari misle da su šarene da se spriječi kamuflaža kako  ih ne bi pasle životinje. Iz sjemena izrastaju listovi i cvjetovi na stabljikama, svaki list i cvijet na posebnoj. Stabljike od listova i cvjetova iste su, jedina razlika je u visini. Listovi rastu na stabljikama visine od 6  cm - 9  cm. Dugački su 2-10  cm i široki 2-7  cm i obično išarani blijedom srebrnom oznakom u obliku potkove po sredini. 

[više]

Velebitska degenija

Autor: Alen Mihalić, 3. 2. 2011. 14:12

Velebitska degenija (Degenia velebitica), endemska biljka iz porodice Brassicaceae. Strogo zaštićena vrsta, simbol Velebita i Hrvatske, nalazi se na kovanici od 50 lipa. Najrjeđa biljka u Hrvatskoj. Izuzetno rijetka, endemska biljka, koja se pojavljuje na velebitskim planinskim točilima, ali i u pukotinama stijena. Dosad je pronađena samo na tri mjesta. Dva su na južnom Velebitu- Krug i Kuka plana ili Pavelić plana nad Šugarskom dulibom. Treće je nalazište na srednjem Velebitu- obronak Solin, kod Budakova brda. To su prirodna nalazišta, odakle je presađena i na neka druga mjesta poput Meterološke postaje Zavižan.

 

[više]

Arhiva naših vijesti