preskoči na sadržaj

Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Tko je pedagog?

 

 

Pedagozi su stručnjaci koji se bave odgojem. Pedagozi mogu raditi u školama, vrtićima, domovima za nezbrinutu djecu, učeničkim domovima. Najveći broj pedagoga radi u školama, u kojima su oni osnovni stručni suradnici. 

Rad pedagoga u školi možemo podijeliti na više područja: planiranje i programiranje, rad s učenicima, rad s učiteljima te rad s roditeljima. Planiranje i programiranje uključuje planiranje vlastita stručnog usavršavanja i stručnog usavršavanja učitelja, sudjelovanje u izradbi godišnjeg plana i programa škole te planiranje rada i sudjelovanje u radu učiteljskog vijeća. U ovim djelatnostima pedagog surađuje s ravnateljem škole i ostalim stručnim suradnicima (psiholog, defektolog). Pedagog, u suradnji s lokalnim zavodom za zapošljavanje, izrađuje plan i program za profesionalno informiranje. Plan rada s djecom s teškoćama u razvoju i plan rada s darovitom djecom pedagog izrađuje u suradnji sa psihologom.

Pedagog izrađuje plan zdravstvene, socijalne i ekološke zaštite učenika u suradnji sa školskom ambulantom. Zadatak je pedagoga i izradba plana kulturne i javne djelatnosti škole te sređivanje pedagoške dokumentacije. 
Pedagog organizira učeničke radionice i dodatnu nastavu, organizira edukativna i odgojna predavanja za učenike, a neka sam i održi. 


Pedagozi u radu s nastavnicima provjeravaju realizaciju rada nastavnika (nazočnost na nastavi, realizaciju planova i programa i sl.). Pedagozi analiziraju rezultate škole na područjima uspjeha, vladanja, popravnih ispita i sl. Organiziraju istraživački rad u školama i stručno usavršavanje nastavnika, kao i odgojna i edukativna predavanja za roditelje.

Pedagog OŠ Slavka Kolara Hercegovac: Juraj Marković, prof.

Kontakt: juraj.markovic@skole.hr

Telefon: 043/524-539

 



 e-Skole Rovisce ZSV (1).pptx
 FACEBOOK I OSNOVNOSKOLCI.ppt
 KAKO DA UCENJE NE BUDE MUCENJE skraceno.ppt
 Ovisnosti VU.ppt
 rezulati ankete OS.pptx

 

Djeca i svađanje: što djeca uče kroz sukobe

 

 

U mnogim obiteljima vlada mišljenje da je sklad pod svaku cijenu bolji od sukoba, no sukobljavanje je sastavni dio svakodnevnog života s kojom se djeca trebaju naučiti nositi. U sukobu i nadmetanju djeca odmjeravaju vlastite snage i pri tomu uče procjenjivati sebe i druge, pokušavaju izboriti i osigurati svoj položaj unutar obitelji, ali i u krugu vršnjaka.

Sukob kao važno iskustvo

Kroz sukob s drugom djecom ili braćom i sestrama dijete brani svoj položaj ili jasno izražava svoj stav. Sukob predstavlja važno iskustvo gdje djeca uče izražavati vlastite potrebe i želje i u njih uvjeriti druge, pronaći svoje mjesto u skupini, ali istovremeno uče sagledavati i tuđe stavove, a možda i kako podnijeti poraz, kada se povući. Djeca imaju snažan osjećaj za pravdu i sklona su burnom reagiranju na uskraćivanje i doživljaj nepravde. Sukob često nastaje zbog djetetove reakcije na ono što mu je rečeno da smije ili ne smije učiniti. Često u takvim situacijama svađa može izbiti u tili čas, ali pojašnjavanjem pravila može biti i pravovremeno spriječena.

Učenje granica u sukobljavanju

Za sukob je uvijek potrebno dvoje. Kada se djeca svađaju mogući su i fizički obračuni, moguće je da jedno od djece i razbije nešto. Bitno je da djeca razumiju da je sukob moguć, ali da sva ponašanja nisu dozvoljena. Važno je da odrasli jasno postave granice što je u sukobu apsolutno zabranjeno, a to su u prvom redu fizički obračuni i razbijanje stvari. Ukoliko u svađi i dođe do takvih situacija djeca trebaju preuzeti odgovornost za nastalu situaciju na način da snose posljedice zbog svojeg ponašanja, a ukoliko nešto razbiju potrebno je da zajedno sudjeluju u popravljanju štete.

Uloga odraslih u dječjim svađama

Posvađana djeca često dolaze odraslima tražeći od njih da posreduju u sukobu. U takvoj situaciji odrasli je samo osoba koja olakšava, a ne presuđuje. Važno je dopustiti svakom djetetu da ispriča svoje viđenje i razloge sukoba, pri čemu je potrebno da ga drugi slušaju ne prekidajući ga pri izlaganju. Dovoljno je da kada npr. dijete iznosi svoju situaciju i viđenje, odrasli pita “I što sada?“. Često već samo slušanje drugoga smanjuje tenzije i otvara prostor za neka bolja rješenja. Odrasli mogu i potaknuti dijete na iznašanje prijedloga i time pomoći djeci u sukobu da zajedno dođu do rješenje.

Djeca u svađi mogu biti prilično uporna u svojim nastojanjima da protivniku dokažu da su u pravu, a što odrasle može poprilično iznervirati. Važno je pri tomu da odrasli ne „izgube živce“ već mirno i odlučno djecu razdvoje i udalje na neko vrijeme te im daju mogućnost da se smire, te da se vrate i nastave sa igrom.

Razvijanje alternativnih načina rješavanja sukoba

Obiteljska atmosfera u kojoj se redovito i otvoreno razgovara o problemima i u kojoj je dopušteno iskazivati svoje osjećaje pa tako i ljutnju pojedinih članova obitelji prema drugima može i spriječiti neke buduće svađe. Za dijete je važno da zna da ima pravo biti ljuto na mamu, tatu, braću i sestre. Zajednički razgovori o problemima pridonose razumijevanju sebe i drugih i pomažu djetetu da razvije alternativne načine reagiranja i rješavanja sukoba. S djetetom treba razgovarati o nesuglasicama.

Važno je djecu podučiti da govore o stvarima i situacijama u kojima se ne osjećaju dobro i koje im se ne sviđaju. Mnoga djeca nisu u stanju izreći vlastitu ljutnju ili nezadovoljstvo, ali se prema njihovu ponašanju može zaključiti da nešto nije u redu. Za dijete je važno da spozna vlastito nezadovoljstvo i ljutnju kako bi moglo naučiti izraziti ih u prihvatljivom obliku. Nadalje je važno da nauči prepoznati i kod drugih emocije poput ljutnje kako bi senzibilizirano na prepoznavanje tuđih osjećaja, a pogotovo ljutnje i nezadovoljstva moglo i odmaknuti se i tako izbjeći situacije u kojima bi moglo doći do sukoba. Roditelji promatrajući sa svojim djetetom druge kako se ponašaju mogu pomoći djetetu u učenju prepoznavanja ljutnje kako kod djeteta tako i kod drugih.

Roditeljski primjer djeci

Treba naglasiti i da roditelji svojim ponašanjem daju primjer djeci. Ako roditelj u sukobu vrijeđa druge i gubi kontrolu, uči i dijete takvom ponašanju. Roditelj koji iznaša svoje argumente i stavove jasno i pri tomu izražava i priznaje vlastite osjećaje bez pokazivanja agresije i ne ponižavajući pri tomu sugovornika uči dijete da i sukob može biti zdravi dio života. Ukoliko emocije ipak nadvladau važno je ispričati se zbog svojega ponašanja te tako i dijete podučiti da nakon sukoba ponovo dolazi vrijeme pomirbe i međusobnog slaganja.

Napisala: Dr. Renata Zdenković spec. psihijatar

Oglasna ploča
 
Drugi obr. mat. 2022.
 
Udžbenici 2022./2023.
 
Upisi u SŠ
 
Poruka tjedna

Izgovorene riječi ponekad bole, ali češće bole one neizgovorene...

 
Javni poziv ponude
Priloženi dokumenti:
Obrazac-Skola u prirodi 2018..docx

 
Anketa
Koji je tvoj omiljeni predmet?





 
Školski list Breza

Breza 13

Breza br. 12

Skolski list Breza

 
Sigurniji internet

 
Eko paket

 
"Skockali" smo se...

 
CARNet
 
Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
 
Kalendar
« Veljača 2023 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

 
Linkovi...
 
Na današnji dan

 
Raspored sati

 
web stranice

Klikom na slike pogledajte web stranice  "E za sve" i "Sigurnost i zaštita na internetu"

 
Brojač posjeta
Ispis statistike od 29. 8. 2012.

Ukupno: 5494895
 
 > Pedagoški kutak
CMS za škole logo
Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac / Braće Petr 2, HR-43284 Hercegovac / os-skolara-hercegovac.skole.hr / ured@os-skolara-hercegovac.skole.hr
preskoči na navigaciju