preskoči na sadržaj

Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Životinjsko carstvo

Kameleon

Autor: Dominik Novaković, 19. 2. 2021. 13:12

                                                    KAMELEON

 

Kameleoni (chameleonidae) su prodica iz reda ljuskaša. Opisano je oko 160 različith vrsta, koje se dijele u dvije potporodice. Gotovo sve vrste su ugrožene u svojim prirodnim staništima, zbog čega su pod zaštitom Washingtonskog sporazuma o zaštiti vrsta.

 

Građa tijela

Oblik tijela značajno može varirati. Zbog toga je prilično teško točno odrediti neke vrste. Naime, oblik im se mijenja, ovisno o starosti i spolu. Čvrste odredice su uglavnom “rogovi” I izrasline na njuški. Tako postoje vrste s vrlo malo izraslinama na njuškama kao i vrste kod kojih su te izrasline vrlo velike. Za prepoznavanje pripadnika iste vrste te su izrasline neoblizane. Pored toga, postoje I različiti tipovi roga. Poznati su po tome što mijenjaju boju tijela s okolinom kako bi se skrili.

[više]

Papigača

Autor: Lea Veseli, 6. 11. 2020. 12:33

Papigača je riba koja ima kljun kao papiga, može mijenjati oblik, boju, pa čak i spol tijekom svog života.

 

 

[više]

Muhe

Autor: Manuela Bačak, Vanessa Beki, 19. 10. 2015. 12:01

Sve vrste muha dobri su letači, izrazito su mobilne a vole se zadržavati u blizini mjesta gdje su povoljni uvjeti za odlaganje jajašaca. Muhe se hrane i zadržavaju na različitim organskim materijalima u raspadanju i na izmetu.Tijelo muha je dlakavo i na njemu se lako „ulovi“ i zadržava nečistoća te mikroorganizmi iz materijala po kojima se muhe kreću i hrane.Zbog iznimne mobilnosti muhe na hranu i namirnice lako mogu prenijeti razne patogene mikroorganizme – najčešće uzročnike crijevnih zaraznih bolesti. Ilustracije radi, prosječan broj pronađenih bakterija na tijelu muhe je 4 milijuna, a iz crijevnog trakta izolirano je 50 vrsta za čovjeka patogenih bak, te 10 vrsta crijevnih protozoa, i 10 vrsta parazitskih crva te nekoliko vrsta virusa.Uloga muha u prijenosu crijevnih zaraznih bolesti najviše ovisi o pravilnoj higijenskoj dispoziciji smeća i otpadaka, jer se pravilnom dispozicijom smanjuje mogućnost razvoja muha, ujedno i prijenos bolesti.

[više]

Bogomoljke

Autor: Manuela Bačak, Vanessa Beki, 8. 6. 2015. 12:28

Bogomoljke su red velikih grabežljivih kukavca podrazreda krilaša koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi, pa su po tome nazvani. Glava im je pomična, s velikim izbočenim očima, ticala duga. Prvi prsni kolutić im je jako produljen i omogućava pomicanje glave u svim smjerovima. Izvanredno su dobro prilagođene okolišu, mogu mijenjati boju tijela što ih, povezano dugotrajnom nepokretnošću, čini vrlo teško uočljivim. Duljina tijela im je najčešće između 40 i 80 mm. Ženke su veće od mužjaka. Hrane se drugim kukcima koji su manji od njih, napadaju iz zasjede, hvataju plijen prednjim parom nogu a ponekad pojedu i pripadnike svoje vrste. Vole toplo vrijeme, aktivni su po danu.

[više]

Škorpijon

Autor: Stjepan Tot, Vid Raić, 2. 6. 2015. 12:08

Škorpije ili škorpioni  spadaju u najkrupnije  životinje. To su najstariji kopneni zglavkari. Žive u suptropskim i tropskim predjelima, a ima ih i u umjerenom pojasu. Danju miruju dok noću idu u potragu za hranom. Veličine su 13 mm do 25 cm.

 
[više]

Komarci

Autor: Manuela Bačak, Vanessa Beki, 29. 5. 2015. 12:08

Komarci su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca. Porodica ima oko 50 rodova i obuhvaća oko 33.000 vrsta. Razvili su se prije oko 170 milijuna godina. Komarci nastanjuju sva područja na svijetu, osim polarnih područja, pustinja i područja viših od 1500 metara nadmorske visine, ali najčešće u blizini vode, neovisno o njenoj veličini i kvaliteti. No, različite vrste žive u vrlo različitim područjima. Komarci su najaktivniji u sumrak ili u rano jutro, odnosno tijekom noći, kada je izraženija vlažnost zraka i niža temperatura. Izuzetak od toga čini Azijski tigrasti komarac koji je stigao i u Hrvatsku, a koji bode tijekom čitavog dana, agresivniji je i potiskuje domicilnu vrstu komaraca.

 

[više]

Merkati

Autor: Nela Šelir, 27. 4. 2015. 12:20

Naseljavaju južnu Afriku / Angola, Namibija, Bocvana/ i to isključivo savane.
Uglavnom se hrane insektima, paucima, jajima, pticama, gušterima, škorpijama i drugim manjim siasarima, kao i korenjem i lukovicama. Sa svojim izuzetnim čulom njuha merkati bez problema nalaze hranu pod zemljom, a zatim na red dolazi izuzetno brzo kopanje. Svakog dana love na drugom kraju svoje teritorije a na početnu lovnu teritoriju se vraćaju posle nedelju dana. Svaki merkat traži za sebe hranu, ali kada su u pitanju krupnije životinje love zajedno.
Krzno je sivo ili podseća po boji na štavljenu kožu sa braon područjima na leđima i stranama. Glava i guša su prosedo beli, oči su oivičene crnim prstenom / koji upijaju sunce i omogućavaju im jasan vid / kao i uši.
 

[više]

Crveno modra Ara

Autor: Manuela Bačak, Vanessa Beki, 13. 4. 2015. 12:29

Nastanjuje suhe tropske šume u Srednjoj i Južnoj Americi. Sa površinom od oko 6 700 000 km2 rasprostranjenosti, ovo je najrasprostranjenija vrsta roda i nije ugrožena. Otprilike je 81 do 96 cm duga, ali više od polovine dužine je zapravo duga, zašiljen rep, uobičajen kod svih ara. Prosječna težina je oko jednog kilograma.

[više]

Divlji vepar

Autor: Patrik Krmić, 9. 12. 2014. 12:11

Divlja svinja je bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divljač koja se dosta lovi kod nas jer je veoma brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih u leglu i nedostatak prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo trči a dobar je i plivač. Po načinu ishrane spada u svaštojede, što znači da će pored hrane biljnog porekla pojesti životinje koje uspiju uhvatiti, pa će čak jesti i lešine.

[više]

Divlje mačke

Autor: Manuela Bačak, Vanessa Beki, 1. 12. 2014. 12:13

Divlja mačka je vrsta unutar porodice mačaka. Ta pramajka domaće mačke široko rasprostranjena u Europi, zapadnoj Aziji  i Africi gdje lovi glodavce i ptice druge manje životinje. Divlja mačka se dijeli u tri, tako i izgledom, prilično različite taksonomske skupine: šumska mačka ili europska divlja mačka, s tri daljnje podvrste, afrička divlja  mačka ili s devet podvrsta,  stepska mačka ili azijska divlja mačka s tri podvrste. Postoji 36 različitih rasa divljih mačaka, 1996 godine donesena je konačna podjela unutar vrsta. Po novoj podjeli grupe Felis i Pantera podjeljene su u 18 podvrsta. Pored te podjele postoje još i neke mačke koje su ovdje uvrštene ali još nisu službeno klasificirane jer jednostavno postoji premalo podataka o njima.

[više]

Slijepi miš

Autor: Manuela Bačak, Vanessa Beki, 3. 11. 2014. 12:25

 Slijepi miš je inače jedina vrsta letećih sisavaca! Postoji oko 1100 vrsta slijepih miševa na svijetu. Raspon krila ovog slijepog miša dostiže 170 cm. Pouzdano se zna da su slijepi miševi još prije pet miliona godina imali fizičku građu svoga tijela kakvu imaju i dan danas. Žive i na prostorima Balkana kada dostižu veličinu oko 20cm. Hrani se isključivo insektima. Kao i drugi sisavci, oni nose mladunce u trbuhu i sa njima su povezani pupčanom vrpcom baš kao i čovjek. Dobro vide. Ideja da su slijepi potiče od njihove sposobnosti  zahvaljujući kojoj funkciji pomalo nalik ultrazvučnom aparatu. Zanimljivo je da je tvrdnja o tome da se slijepi miševi petljaju u kosu potekla sa naših prostora i nije se raširila dalje. U drugim, čak ni u susjed državama, nije primjćen da postoji taj strah koji je kod nas vrlo široko rasprostranjen. Jasno je da slijepi miševi ne piju krv.

[više]

Čudnovati Kljunaš

Autor: Luka Lukinac, 13. 10. 2014. 12:14

Tijelo mu je pokriveno kratkom i vrlo masnom smeđom dlakom i spljošteno. Na glavi s kratkim i neistaknutim vratom ima širok plosnat kljun poput patke, koji je na rubu kožnat i ima nosne otvore na prednjoj trećini. Mesnati jezik pokriven je rožnatim zubićima i potpuno ispunjava usnu šupljinu. Petoprste kratke noge imaju plivaće kožice. Mužjak na stražnjim nogama ima rožnate ostruge s otvorima kroz koji se izlijeva sadržaj bedrenih žlijezda otrovan poput zmijskog otrova. Nije poznato brani li se životinja time. Naraste oko 50 (mužjaci, a ženke oko 43 cm) centimetara u dužinu, od čega na rep otpada oko 14 centimetara. U repu se pohranjuju masnoće.

[više]

Svizac

Autor: Patrik Krmić, 7. 10. 2014. 12:26

Svisci su rod glodavaca koji obitava na Sjevernoj zemljinoj polutci, na prostoru od Sjeverne Amerike preko Sibira pa sve do Himalaje.

Živi u jazbinama koje kopa u zemlji na dubine do 4 metra neodređene dužine međusobno povezanih sa više ulaza zbog bijega od grabežljivaca koji ga love. Naraste do veličine manjeg psa pa ga često zamjenjuju za slične životinje, npr. dabra. Smatra se da je bio jedan od nositelja kuge, jedne od najvećih svjetskih pošasti.

Svisci se hrane pretežno travama, korijenjem, lišajevima, gomoljima biljaka i cvijećem. Spavaju zimski san.

[više]

Čivava

Autor: Patrik Krmić, 7. 10. 2014. 12:17

Chihuahua(Ćivauva) je jedna od pasmina pasa. Postoje dugodlake i kratkodlake chihuaue.

Chihuahue potječu od psa techichija iz Južne Amerike te su, u Asteka, one nekoć bile svete životinje.

Chihuahua je malena i izrazito živahna pasmina psa koja ima velike uši i oči. Osjeća se kao gospodar svoga svijeta i ničega se ne plaši, jer tako izgleda po svom okretnom, samouvjerenom držanju. Vrlo je inteligentna, umiljata i privržena vlasniku. Katkad je se kao gracioznog, okretnog psića prkosna pogleda, čije osobine podsjećaju na temperamentnog terijera.

[više]

Varan

Autor: Patrik Krmić, 7. 10. 2014. 12:06

Varani (Varanidae) su porodica iz razreda gmazova, red ljuskaša i podreda guštera. Porodica ima 53 vrste koje žive u Africi, Aziji i Australiji.

Varani se od svih drugih guštera razlikuju potpuno okoštalom lubanjom. Jezik im je rascijepljen kao kod zmija. Oči su im smještene postrance na lubanji, a iza njih su im bubnjići.

Upadljivo izdužena lubanja prelazi neobično dugim vratom u zdepasto tijelo. Rep im je snažan i prilično dugačak i mnoge vrste ga koriste za plivanje. Snažne noge završavaju s pet prstiju i vrlo zaobljenim kandžama.

Više vrsta dosežu dužinu veću od 2 metra. Najmanja je vrsta Varanus brevicauda s 28 cm, a najveća komodski varan (Varanus komodoensis).

Ovdje prikazana sistematika slijedi Ziegler i Böhmeovu sistematiku iz 1997. i Böhmovu iz 2003. Ona rod Varanus dijeli u devet podrodova mi 53 vrste.

[više]

Zlatna otrovna žaba

Autor: Patrik Krmić, 30. 9. 2014. 12:12

Zlatna otrovna žaba zaista je najotrovnija žaba i najotrovniji vodozemac na svijetu. Uhvatiti ih nije teško. One ne bježe.

Zlatna otrovna žaba, vjerojatno najotrovnija životinja na zemlji, je u Hrvatskoj! Eno je u zagrebačkom Zoološkom vrtu gdje je njih deset zlatnih i otrovnih, u društvu još nekoliko primjeraka drugih vrsta iz porodice južnoameričkih otrovnih žaba, doputovalo iz Rige. Čeka se samo dovršetak nove tropske kuće, pa će, vjerojatno za jedno mjesec dva, biti i izložena javnosti. Vidjeti je već sada, uistinu je privilegij, baš kao što je vjerovati teško da ta mala stvorenja, duga nekih četiri do pet centimetara, nonšalantna i spremna na poziranje pred velikim objektivom, mogu biti iole opasna, a kamo li da im koža sadrži količinu otrova dovoljnu da usmrti 22.000 miševa, ili desetak ljudi! Zlatna otrovna žaba, Phyllobates terribilis, iz porodici Dendrobatidae ljepotica!

[više]

Kakadui

Autor: Marina Duk, 10. 3. 2014. 13:12

Kakadui su porodica ptica reda Psittaciformes. Postoji 21 vrsta u ovoj porodici. Zajedno sa porodicama Psittacidae i Strigopidae čine red papigašica. Nastanjuju Filipine i istočne indonezijske otoke do Nove Gvineje, Solomonskih otoka i Australije.

[više]

Azijski stršljen

Autor: Patrik Krmić, 7. 3. 2014. 12:11

Azijski stršljen, koji je u Kini usmrtio više od 40 ljudi, stigao je do Europe i postoji opravdana opasnost da će se uskoro naći i kod nas. Ovaj kukac je veoma opasan i može ozbiljno ozlijediti čovjeka, a njegov ubod se može usporediti s užarenim čavlom koji ulazi u tijelo. Azijski stršljenovi ubojice, koji su u Kini usmrtili više od 40 i ranili više od 1600 ljudi, uskoro bi se mogli naći u zemljama Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Stručnjaci pretpostavljaju da su ovi kukci stigli u Francusku 2004. s isporukom kineskog porculana i, kako kažu stručnjaci, gotovo je sigurno da će se proširiti po cijeloj Europi, te da neće zaobići ni ove zemlje. Iako neki tvrde da ovaj džinovski kukac može narasti do pet centimetara u dužinu i centimetar u visinu, a žaoka mu je veličine šest milimetara, iz Zavoda za bioinsekticide u Srbiji kažu da je on u biti dosta manji. Brži je od bilo kojeg čovjeka, a neki od napadnutih kažu da su ih stršljenovi pratili i po 200 metara. Najveći broj smrtnih slučajeva dogodio se uslijed alergije na otrov kukca koji u sebi sadrži osam različitih supstancija.

Više o stršljenima:kliknite na"OBILEŽJA" i saznat ćete više!

[više]

Srednjoazijski ovčar ili Azijski ovčar

Autor: Patrik Krmić, 7. 3. 2014. 11:55

Prva pripitomljena životinja uopće je pas,predviđa se od 12 do 15000 godina prije Krista. Danas,dosta toga već je znano,hranili su se ostacima ljudske hrane a zauzvrat vraćali to kroz zaštitu i pomoć u lovu.  U davnoj tadašnjoj budućnosti pripitomljene su koze i ovce kako bi se bolje zadovoljila potreba za hranom. Ovčarski psi tada bili su česti među nomadskim plemenima Centralne Azije.Kasnije na područjima koja su bila bogata pašnjacima bila su i plemena koja su "uzgajala" životinje potrebne za opstanak a taj dio usko i nužno povezan je i sa psima. Ljudi koji su prešli iz Azije u Evropu 4-5000 godina prije Krista već tada  sa sobom donjeli su ovčarske pse. Po iskopima koji su urađeni na području Turkmenistana pronađene su kosti i figurice koje liče na Alabai  (riječ je o početku II kraj III stoljeća prije Krista).Smatra se da i danas postoje područja koja od 1956 do dana današnjega netaknuta su po pitanju Srednjeazijskoga ovčara. Na području Azije ponekada mogu se vidjeti psi različiti (ne nužno SAO) u skupinama izuzetno veliki primjerci tzv."Divovi" češće u zapadnoj visoravni središnje Azije, najviše liče Kavkaskom ovčaru mada se smatra da iako su "bliži rođaci" psima sa područja Azije navodno je riječ o ukrštenim psima. Alabai kroz svoju povijest preživio je mnoge ratove,promijene,seobe naroda i kao takav opstao do dana današnjeg.

[više]

Labrador Retriver

Autor: Patrik Krmić, 28. 2. 2014. 12:03

Labrador retriver (skraćeno samo "Labrador") jedna je od nekoliko podvrsta pasmine retrivera.

Labrador retriveri su snažni psi, srednje atletske građe, posebno jakog repa. Ženke teže oko 25 - 32 kg, a mužjaci oko 35 - 38 kg. Dlaka im je kratka i glatka, može biti u crnoj, žutoj ili smeđoj boji.

Postoje dvije vrste labradora, engleski i američki, no male su razlike. Engleski su manji, kraći psi, s većim glavama, dok su američki veći. Postoji još i australska podvrsta, koja je manje poznata.

[više]

Apencelški planinski pas

Autor: Patrik Krmić, 21. 2. 2014. 12:07

Apencelški planinski pas (njem. Appenzeller Sennenhund) je rasa psa porijeklom iz Švicarske. U FCI je priznata pod rednim brojem 46 (grupa 2, sekcija 3).

Apencelški planinski psi su pastirski psi, stari vjerovatno koliko i sama Švicarska. Poletni, agilni i inteligentni, spadaju među prvoklasne čuvare stoke i stražare. Iako je ova rasa obilježena još 1898, a 1906 je osnovan i prvi klub za promociju uzgoja ove rase, do danas se nije mnogo proširio, tako da trenutno spada u ugrožene rase. Iz tog razloga osnovana je i Fondacija ProSpecieRara.

Dosta je proporcionalan pas, ima crnu i smeđu dlaku sa simetričnim bijelim oznakama. Živahan je, temperamentan, siguran u sebe i neustrašiv. Blago je nepovjerljiv prema strancima. Muške jedinke mogu biti od 52 do 56 cm i teški između 28-35 kg, dok su ženke manje, od 50-54 cm i teške 20-25 kg.

[više]

Sibirski Samojed

Autor: Patrik Krmić, 21. 2. 2014. 12:00

Samojed pripada skupini pasa primitivnog tipa (pratipa). Klasa je radna. Iz milja se naziva i "nasmješeni Sammy" upravo zbog njegova karakterističnog osmijeha.

Zemlja podrijetla je Rusija, Zapadni Sibir. Ime je dobio prema sibirskom nomadskom plemenu Samojeda. Izvorni naziv je Samojedskaja sabaka. U Englesku je stigao 1889. posredstvom Kilburna Scotta. Pripadnici te engleske loze su rašireni po cijelom svijetu. Istraživači Ernest Shackleton i Fridtjof Nansen su ih koristili pri ekspedicijama na Sjeverni pol.

[više]

Dalmatiner(Dalmatinski pas)

Autor: Patrik Krmić, 7. 2. 2014. 12:20

Dalmatinac (dalmatinac, dalmatiner) veoma je stara pseća pasmina lako prepoznatljiva po bijeloj dlaci s karakterističnim crnim mrljama ili mrljama boje jetre. Poznati točkasti sloj dlake jedinstven je za dalmatinske pse; nijedna druga čistokrvna pasmina nema ovakve jedinstvene točkaste oznake. Pasmina je dobila ime po hrvatskoj pokrajini, Dalmaciji, za koju se vjeruje da je izvorno mjesto dalmatinskog psa.

[više]

Njemački ovčar

Autor: Patrik Krmić, 7. 2. 2014. 12:10

Njemački ovčar (poznat i kao alzaški ovčar) pasmina je domaćih pasa selektirana i odgajana za čuvanje stoke prvenstveno ovaca. Njemački ovčar je pasmina pasa iz FCI skupine 1 (pastirski psi i psi goniči stoke). Čest je kućni ljubimac i jedna od najraširenijih pasmina pasa. Puno se koristi za potrebe vojske i policije npr. u traganju za drogom, kriminalcima. Pomaže slijepim osobama kao vodič.

[više]

Europska štuka

Autor: Karlo Bogdan, 7. 2. 2014. 12:02

Štuka (Esox lucius) je riba iz porodice Esocidae. Ima vretenasto tijelo i veliki je grabežljivac. To njegovo vretenasto tijelo završava karakterističnom glavom, širokom i spljoštenom, u obliku pačjeg kljuna. Čeljust joj je opremljena s oko 700 zuba, nagnutih prema unutra. Oči, smještene na vrhu glave, omogućavaju joj široko vidno polje.

[više]

Sibirski Haski

Autor: Mario Šinko, 7. 2. 2014. 12:01

Sibirski haski (ruski: сибирский хаски, "Sibirsky haski") je srednje do velike, guste-kaput radni pas pasmine koji je nastao u sjeveroistočnom Sibiru.Pasmina spada u špic genetske obitelji. [Citat potreban] To je prepoznatljiv po svojim gustim krznom bračnim kaput, srp rep, uspravno trokutaste uši, i prepoznatljivim oznakama.
 

[više]

Sova ušara

Autor: Lukrecija Bačak, 31. 1. 2014. 12:30

Sova ušara je najveća sova u Europi i na zapadnom paleoarktiku. Velika je poput domaće guske. Samo jedna vrsta sove je veća od nje (lat. Bubo blakistoni) i samo jedna vrsta sove je teža od nje (laponska sova). Duljina tijela varira od 59 do 73 cm, raširenih krila duga je od 160 do 190 cm, a teška je 2-4 kg. Nešto je manja nego suri orao, ali veća od snježne sove. Ima velike pernate "uši" na vrhu glave, koje nemaju nikakve veze s pravim ušima. Mužjaci i ženke ne mogu se razlikovati po vanjštini, jer su iste boje i veličine. Razlikuju se po "ušima", koje su kod ženke silaznog oblika. Perje je smeđe boje, a oči su narančaste boje.

[više]

Paun

Autor: Luka Lukinac, 20. 1. 2014. 12:56

Kod pauna zaista je velika razlika u izgledu između mužjaka i ženke. Dok je ženka neugledne smeđo bijele boje s kratkim repom, mužjaci imaju sjajno plavo tijelo sa veoma impresivnim repom. U repu mužjaka nalazi se 150 dugih pera na čijim se krajevima nalaze šare u obliku oka.
 

[više]

Buldog

Autor: Patrik Krmić, 17. 1. 2014. 12:25

Buldog (njegova ostala imena su britanski buldog te engleski buldog) je pasmina pasa srednje veličine podrijetla iz Engleske.

Tijelo mu je kratko i debeljuškasto. Ima snažne zube, kratke uši, crnu njuška, crne oči, te kratak rep. Ima kratko krzno, a boja varira od crvene, preko žućkaste do bijele, no može biti i kombinacija od ovih boja. Jedan od težih pasa, a dostigne težinu od 24-25 kg te visinu do oko 55 cm. Živi do 12 godina.

Vrlo je prijateljskog raspoloženja i ima općenito dobar temperament. Vrlo često boluje od alergija pa ponekad može imati krvavo oko, gdje učestalo nastaje i problem. Može i preboljeti od nekih problema te bolesti zdjelice. Riječ "buldog" spominje se već 1568. godine među pasminama pasa. Bio je uzgojen u Engleskoj za borbu s bikovima.

[više]

Orao zmijar

Autor: Ana Stepić, 17. 1. 2014. 12:18

Orao zmijar je ptica grabljivica srednje veličine iz porodice Accipitridae u koju takođe spadaju jastreb, soko, škanj itd. Na engleskom orao zmijar se naziva orao kratkih prstiju,  zbog kratkih prstiju na kandžama. A kod nas se naziva orao zmijar jer se pretežno hrani zmijama.

[više]

Šumski miš

Autor: Patrik Krmić, 17. 1. 2014. 11:59

Glodavci (Rodentia) su najveći red sisavaca. Ova skupina broji oko 2.270 vrsta, što čini oko 42% svih vrsta sisavaca. Žive širom svijeta i naseljavaju velik broj vrlo različitih okoliša. Veličina tijela se od vrste do vrste razlikuje od oko 5 cm velikog afričkog patuljastog miša pa do oko 130 cm velikog vodenprasca (kapibare), no većina vrsta je veliko između 8 i 35 cm.

Oblik tijela je uglavnom vrlo sličan osim malog broja iznimki koji su zbog prilagođavanja posebnim uvjetima u okolišu u kojem žive razvili i neke posebne tjelesne osobine (odskočne noge, noge za kopanje, letne kožice i sl.).

[više]

Pravi tuljani

Autor: Ana Stepić, 17. 1. 2014. 11:52

Pravi tuljani su najveća od tri porodice tuljana odnosno perajara (Pinnipedia). Najveći broj vrsta ove porodice živi u Arktičkom i Antarktičkom oceanu. Dobro su zastupljeni i u umjerenim širinama, ali u tropima živi samo mali broj vrsta.

[više]

Narval

Autor: Marina Duk, 13. 1. 2014. 13:14

Narval (lat. Monodon monoceros), zbog svog najupadljivijeg obilježja, velike kljove, često nazvan i jednorog ili jednorogi kit, vrsta je kita iz podreda kitova zubana. Zajedno s belugom čini porodicu bijelih kitova. Postoji mogućnost bliske srodnosti i s iravadskim dupinom. To je životinja izrazito vezana za Arktik, rijetko ju se može sresti južnije od 70° sjeverno.

[više]

Klaun botia

Autor: Luka Lukinac, 16. 12. 2013. 12:57

Klaun botia je slatkovodna riba, u prošlosti svrstavana u rod Cobitis i u rod Botia, a danas je jedini predstavnik roda Chromabotia. U prirodi se nalazi u vodama Indonezije, ostrva Borneo i Sumatre.

Popularna je vrsta akvarijumskih riba, kako zbog svog zanimljivog izgleda i zapanjujuće inteligencije, tako i zbog korisnih prehrambenih navika.

[više]

Mamuti

Autor: Mario Šinko, 6. 12. 2013. 12:15

Mamuti (lat.: Mammuthus) su izumrli rod životinja iz porodice surlaša (Proboscidea), u koju spadaju i slonovi.

Mamuti su imali duge zakrivljene kljove, odnosno gustu dlaku (u pojedinim vrstama). Tijekom diluvijalnog razdoblja nastanjivali su sjeverne dijelove svijeta - Europu, Aziju i Sjevernu Ameriku.

[više]

Prugasti poljski miš

Autor: Ana Stepić, 6. 12. 2013. 12:09

Veći je od kućnog miša, odozgo je crvenosmeđ/zlatnosmeđ sa crnom uzdužnom prugom na sredini leđa. Zimi je svijetliji. Odozdo je prljavobijel, rep je kraći od tijela. Uške su prilično kratke. Naraste do 11 (9.7-12.2) cm + rep od 8 (6.6-8.8) cm.

[više]

Morski pas Čekićar

Autor: Mario Šinko, 6. 12. 2013. 12:07

Skupina istraživača na obalama Južne Karoline otkrila je novu vrstu morskog psa 'čekićara' koja je vizualno gotovo identična do sada poznatim morskim psima ove vrste. 

Prema pisanju portala livescience.com nova vrsta nazvana je po mjestu otkrića i zove se Carolina hammerhead (Sphyrna gilbert). 

Od postojećih čekićara genetski je različita, od ostalih pripadnika vrste razlikuje se i po broju kralježaka, kojih ima deset manje.

[više]

Rakun

Autor: Eddi Mesar, 2. 12. 2013. 13:18

Rakun (Procyon lotor) sisavac je srednje veličine koji nastanjuje Sjevernu Ameriku. On je najveći pripadnik porodike  dug je od 40 do 70 cm i teži između 3,5 i 9 kg, a ishrana mu se sastoji od oko 40% beskralješnjaka, 33% biljaka i 27% kralješnjaka. Ima sivkasto krzno, od kojeg je skoro 90% gusto potkrzno koje ga štiti od hladnoće. Dvije su prepoznatljive odlike rakuna izuzetno spretne ruke i "maska" na licu; to su česte teme u mitologiji nekih sjevernoameričkih starosjedilačkih plemena. Rakuni su poznati po svojoj inteligenciji, a istraživanja su pokazala da rješenja zadataka mogu pamtiti do tri godine.

[više]

Divlji magarac

Autor: Eddi Mesar, 2. 12. 2013. 13:02

Divlji magarac ( Equus asinus; sin.: Equus africanus), ili afrički magarac, ili divlji magarac, je vrsta iz porodice konja (Equidae) kojoj pripada i njegov njegov domesticirani oblik pravi ili domaći magarac. Vrlo je sličan azijskom magarcu, ali ima i dovoljno razlika, da azijskog nazivaju još i "polumagarcem". Afrički magarac je vrsta od koje se razvio domaći magarac, a za razliku od njega, azijski vjerojatno nije bio nikad domesticiran.Afrički divlji magarac ( Equus asinus; sin.: Equus africanus), ili afrički magarac, ili divlji magarac, je vrsta iz porodice konja (Equidae) kojoj pripada i njegov njegov domesticirani oblik pravi ili domaći magarac. Vrlo je sličan azijskom magarcu, ali ima i dovoljno razlika, da azijskog nazivaju još i "polumagarcem". Afrički magarac je vrsta od koje se razvio domaći magarac, a za razliku od njega, azijski vjerojatno nije bio nikad domesticiran.

[više]

Divlja kokoš

Autor: Eddi Mesar, 2. 12. 2013. 12:45

Mužjaci Divlja kokoši (Gallus gallus) iz reda kokoši je izvorni predak odomaćene domaće kokoši (Gallus gallus domesticus), koja je prvi put uzgojena u zatočeništvu prije najmanje 5.000 godina. To je ptica tropskih pSmatra se gotovo izvjesnim, da je domaća kokoš uzgojena od podvrste burmanske divlje kokoši.

[više]

Zeba

Autor: Karlo Bogdan, 29. 11. 2013. 11:57

Zebe u veličini variraju od 9,5 cm i 8,4 grama do 23 cm i 80 grama. Velika je kao domaći vrabac. Obično imaju zdepaste i čvrste kljunove, koji su kod nekih vrsta postali prilično veliki. Izuzetak su havajske vrste koje su razvile duge, tanke i zakrivljene kljunove. Boja perja je smećkasta ponekada zelenkasta. Mnoge su dosta crne, dok bijele boje nema, osim u vidu pruga. Svijetložuti i crveni pigmenti nisu neuobičajeni, ali je plava boja rijetka, jer žuti pigmenti pretvaraju plavu u zelenu.

[više]

Električna Jegulja

Autor: Patrik Krmić, 22. 11. 2013. 12:15

Električna jegulja[1](Electrophorus electricus) je riba koja pripada porodici Gymnotidae iz reda Gymnotiformes a ne jeguljkama (red Anguilliformes) kako im ime sugerira.

Dugačko, u presjeku okruglo, zmijoliko tijelo te slatkovodne ribe pokriveno je debelom kožom i sluzi koja je štiti. Malena tupa glava s velikim ustima nastavlja se na do 2,5 metra dugačko tijelo od čega na repni dio otpada tri četvrtine ukupne duljine. Nema leđnih a ni repnu peraju. Može doseći težinu do 20 kilograma.

[više]

Vrapčarke

Autor: Patrik Krmić, 22. 11. 2013. 11:53

Mnoge vrapčarke su veoma šarene.

Vrapčarke su u prosjeku u odnosu na druge redove ptica srazmjerno malene. Dužina tijela im se kreće od 8 cm ( neke vrste iz porodice grmuša) pa do 120 cm (iz porodice rajskih ptica ili, poznate još i pod imenom rajčice). Mnoge vrapčarke su selice, samo neke iznimke ostaju cijelu godinu na istom području. Svi mladi su čučavci.

[više]

Domaća mačka

Autor: Eddi Mesar, 18. 11. 2013. 13:14

Domaća mačka , kućna mačka ili najčešće mačka je mali mesožder iz porodice mačaka. Prvobitno potječe od afričke divlje mačke, a živi uz ljude već oko 3.500 godina.

Mačka spada među najomiljenije kućne ljubimce. 69 milijuna mačaka živi u američkim domovima [2] gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu živi preko 600 milijuna mačaka.[3]

[više]

Krava

Autor: Eddi Mesar, 18. 11. 2013. 13:00

Krava je odrasla ženka goveda iz roda Bos. Mliječna krava se uzgaja zbog proizvodnje mlijeka, koje se prerađuje u brojne prehrambene proizvode: konzumno mlijeko, povlaka, kajmak, razne vrste sireva, puter i slično. Mladunci krava se zovu telad a bikovi su mužjaci. Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi mlijeka i njihove snage korištene za vuču.

[više]

Grbavi kit

Autor: Patrik Krmić, 15. 11. 2013. 12:27

Grbavi kit (lat. Megaptera novaeangliae) je vrsta kita koja pripada u porodicu brazdenih kitova. Poznati su po svojim pjesmama i po neobično dugim prsnim perajama. Rašireni su u gotovo svim morima svijeta.

Odrasle jedinke dugačke su 12-16 metara i teže oko 36 tona. Ljeti se hrane u polarnim morima i skupljaju zalihe masti za zimu, tijekom koje migriraju u tropske vode kako bi se razmnožavali. Spolnu zrelost ženke dosežu s 5, a mužjaci sa 7 godina. Vjeruje se da im je životni vijek od 40 do 80 godina.

[više]

Smeđi medvjed

Autor: Mario Šinko, 15. 11. 2013. 12:23

Smeđi medvjed ima zdepasto tijelo koje završava kratkim repom, šiljatu njušku, zaobljene uši i oštre zube. Može odvući plijen težak 300 kilograma. Po prehrani je svežder. Hrani se drugim životinjama (kukcima, ribama, strvinom i malim sisavcima) jagodama i travom, a katkad i većim životinjama, npr. jelenima i bizonima.

[više]

Piranja

Autor: Patrik Krmić, 15. 11. 2013. 12:15

Piranja je tribus slatkovodnih grabežljivih riba koje žive u Južnoj Americi. Pripada mu šest rodova unutar kojih je oko tridesetak vrsta. Piranje su duge 15-25 cm, iako su nađeni neki primjerci dugi čak 43 cm. Životni vijek im se kreće između 15 i 30 godina. Poznate su po oštrim zubima i halapljivošću za mesom. Hrane se ribama, mekušcima, rakovima, kukcima, strvinama... Najviše su aktivne danju.

Zubi piranja su često korišteni za pravljenje oruđa i oružja. Piranje su također i jestive, ali ljudi riskiraju kad ih love, jer ih mogu napasti druge piranje. Osušeni primjerci se često prodaju kao suveniri. U nekim područjima piranje se mogu imati kao kućni ljubimci u akvarijima, a ilegalne su u mnogim dijelovima SAD-a.

[više]

Velikooki Avetnjak

Autor: Patrik Krmić, 15. 11. 2013. 11:52

Avetnjaci (Tarsiiformes) su jedna od tri grupe unutar podreda haplorrhini koja ima samo jedan živi rod (Tarsius) i jednu porodicu (Tarsiidae), koja obuhvaća sedam vrsta.Ranije se ova grupa, odnosno porodica, ubrajala u skupinu "polumajmuna", što je naziv koji je zastarjeo i više se ne koristi. Danas ih se svrstava kao zasebnu skupinu unutar podreda Haplorrhini, a razlog je građa nosa poput Haplorrina. Kao i drugi unutar ove skupine imaju manje žlijezda u sluznici nosa pa im je nos suh, za razliku od Strepsirrhinia, koji zbog velikog broja žlijezda u nosu imaju uvijek vlažne njuškice, analogno mačkama.

U razdoblju eocena i oligocena je u Americi i Euraziji bila raširena porodica Omomydae koju se smatra precima ove grupe.

[više]

Kit ubojica

Autor: Luka Lukinac, 4. 11. 2013. 12:47

Kit ubojica ili orka najveći je član obitelji dupina. Izrazito su društveni kitovi.

[više]

Orao štekavac

Autor: Eddi Mesar, Luka Lukinac, 28. 10. 2013. 12:53

Štekavac (Haliaeetus albicilla), ili bjelorepan spada u red ptica grabežljivica, u porodicu orlova. Najveći je orao u Europi i najveći grabežljivac među orlovima. Na žalost spada u ugrožene vrste i zakonom je zaštićen. Stručnjaci procjenjuju da u Hrvatskoj živi oko 150 parova. Orao štekavac obično se zadržava uz jezera,rijeke i obalna područja gdje je obilje ribe.

[više]

Pas Zlatni Retriver

Autor: Patrik Krmić, 25. 10. 2013. 12:02

Zlatni retriver spada u grupu srednje velikih pasa (do 61 cm, 34 kg). Tijelo je harmonično građeno pri čemu je dužina tijela od prsiju do korijena repa u odnosu prema visini u plećima oko 10:8. Muskulatura mu je snažna i ima dobro razvijene kosti što se odražava u snažnim pokretima. Rebra i prsni koš su duboki i ispupčeni, a trbuh vidno uvučen. Leđa su mu ravna i u području bokova kratka.

Dlaka zlatnog retrivera može biti glatka ili valovita ali ne kovrčava, zlatne ili boje svijetle bijele kave duža na unutrašnjoj strani prednjih nogu, dolnjem dijelu repa kao i na području grudi i trbuha. Krzno ima gust zaštitni podrast. Lični dio glave izražajno je oblikovan i ima izražen stop. Uši odnosno uške su srednje velike i smještene u visini očiju, a spuštaju se do oko kuta ustiju. Očni kapci, iris, usne i vršni dio nosa su uvijek dobro pigmentirani, a zimi je kod velikog broja pasa nos nešto bljeđi. Zlatni retriver ima snažno razvijenu, potpunu čeljust oblika škara, što znači da kod zatvorenih čeljusti red gornjih zubi prelazi s vanjske strane preko donjih.

[više]

Pas Komandor

Autor: Luka Lukinac, Eddi Mesar, Antonio Duk, 21. 10. 2013. 13:14

Komondor je mađarska autohtona pasmina pastirskog psa. Komondora zovu i "kralj među mađarskim pastirskim psima". U Mađarsku je stigao u 10. vijeku zajedno sa nomadskim plemenima iz Azije, a ime mu dolazi od naroda Komandor koji je nekad živo kod Žute rijeke. Izvan Mađarske je postao poznat tek 1920 godine, a danas se najviše uzgaja u Njemačkoj i SAD-u. U FCI je priznat pod rednim brojem #53.

[više]

Tvor jazavac

Autor: Patrik Krmić, 18. 10. 2013. 12:29

Tvor jazavci od drugih se jazavaca razlikuju po svom vitkom, duguljastom tijelu i bujnom repom, iako su udovi, kao u ostalih jazavaca, kratki i zbijeni. Boja njihova krzna varira do sive do tamnosmeđe, dok je trbuh u pravilu svijetliji. Karakteriziraju ih crnobijele oznake lica. Duljina tijela među vrstama varira od 33 do 43 centimetra, duljina repa od 15 do 23 centimetra, a težina između 1 do 3 kilograma.

U njihovu prehranu ubrajaju se manji kralješnjaci (žabe, gušteri), kukci, crvi, kao i voće i drugi jestivi dijelovi biljaka.

U pravilu su noćne životinje. Tijekom dana povlače se u jazbine preuzete od drugih životinja. Tokom noći, odlaze u potragu za hranom, penjući se pritom i na drveće. Njihovo društveno ponašanje nije poznato, no pretpostavlja se kako žive samotnjačkim životom.

 

[više]

Čagalj

Autor: Patrik Krmić, 11. 10. 2013. 12:22

Čagljevi popunjavaju sličnu ekološku nišu kao i kojot (nekada zvan američki čagalj) u Sjevernoj Americi; i jedni i drugi su svejedi, mogu loviti životinje malene do srednje veličine, a i poznati su strvinari. Duge noge i pseći zubi su dobro prilagođeni lovu na malene sisavce, ptice i gmazove. Velika stopala i spojene kosti noge omogućavaju im da duže vremena mogu trčati brzinom od 16km/h. Najaktivniji su u zoru i u večer.

Čagljevi obrazuju monogamne parove i brane svoj teritorij od drugih parova. Agresivno ga brane i kasnije označavaju mokraćom ili izmetom. Terotorij može biti dovoljno velik i za mlade tog para, koji još uvijek nisu osnovali svoj teritorij. Ponekada se okupljaju u malene čopore, naprimjer da jedu strvinu, ali obično love sami ili u paru.

 

 

[više]

Mandarinske patke

Autor: Eddi Mesar, Luka Lukinac, 30. 9. 2013. 13:15

One su jedan od najmoćnijih simbola ljubavi i bračne vjernosti u Feng Shui-u.  Koriste se za harmoniziranje postojećih ljubavnih odnosa, kao i za privlačenje ljubavne sreće za samce. Njihovim prisustvom u domu, posebice na jugozapadu ili u vlastitom sektoru ljubavi određenom prema Kua broju, moguće je izliječiti probleme u braku, vratiti vezi prvobitni zanos, te privući potencijalnog ljubavnog partnera, spremnog na brak.

[više]

Bijeli tigar

Autor: Patrik Krmić, 27. 9. 2013. 12:24

Bijeli tigar je obojena (mutirana) varijanta bengalskog tigra (ponekad i amurskog). Može biti ostvarena samo ako oba roditelja imaju recesivne gene za bijelu boju. U prirodi su rijetki; može ih se naći samo u zoološkim vrtovima. Vjeruje se da je prvi bijeli tigar nađen 1951.

[više]

Tapiri

Autor: Mateja Jurčić, 22. 9. 2011. 21:49

Tapiri su neparno prstaši koji žive u Južnoj Americi i Aziji. Veliki su poput poveće svinje. Danju spavaju, a noću kreću u potragu za hranom. Danas na svijetu žive samo 4 vrste ovog biljojeda. Tapir se brani vrlo rijetko kad je napadnut. Najčešće nastoji pobjeći do najbliže vode i tamo naći utočište. Vrlo je dobar plivač i može roneći prevaliti nekoliko 10-taka metara, a da nijednom ne udahne zrak. Voli se kupati, a kupanje mu služi za oslobađanje od nametnika.

[više]

Okapi

Autor: Mateja Jurčić, 22. 9. 2011. 21:41

Okapi sisavac je koji živi samo u središnjoj Africi. Posljednji je živi kralježnjak većih dimenzija otkriven u posljednjih nekoliko desetaka godina. Okapi živi u gustim šumama Zaira. Posjeduje karakteristike žirafe, konja i zebre, te je u vrlo stidljiva životinja koja je u stanju osjetiti čovjekovu prisutnost na nekoliko kilometara daljine i veoma ju je teško uhvatiti. Okapi je težak oko 250 kg, visok je 160 cm, ima velike uši, i usne kao žirafa, a mužjak ima dva roščića. Prilagođen je životu u šumama i voli usamljenički život. Naročito je zanimljivo sporazumijevanje između okapija. Mužjaci i ženke "kašljucaju" dok mladunci "muču". Kao znak upozorenja na opasnost svi koriste dugačak zvižduk. Tjelesnu higijenu održava pomoću nevjerojatno dugačkog jezika kojim može dohvatiti veliki dio tijela. Okapi je životinja sa razvijenim navikama i obično se kreću istim stazama.
[više]

Gorile

Autor: Mateja Jurčić, 22. 9. 2011. 21:37

Uspravljeni, gorile mogu doseći visinu do 1,75 m, no stvarna dužina tijela im je nešto veća, jer stoje uvijek malo povijenih koljena. Raspon ruku im nadmašuje dužinu tijela i iznosi do 2,75 m. Između spolova postoje značajne razlike u težini. Dok su ženke teške između 70 i 90 kg, mužjaci zanju težiti i do 275 kg, dok dobro hranjeni gorile u zatočeništvu mogu imati čak i 350 kg. Boja krzna je uglavnom crna, a s godinama se kod starijih mužjaka krzno na leđima oboji srebrno sivkasto. 

[više]

Bizon

Autor: Mateja Jurčić, 22. 9. 2011. 21:30

Bizon je rod goveda iz porodice šupljorožaca kratkih nogu, široka čela sa snažnim i prema gore savinutim rogovima, te vrlo razvijena prednjeg dijela tijela obrasla dugom, jednoliko tamnosmeđom dlakom. Živi u krdima, mužjaci narastu do 3.5 m dužine i 2 m u visini ramena, a teži od 800 do 1000 kg. Bizon je potomak vrste Bison occidentalis koja se u velikim krdima, u potrazi za ispašom, kretala velikim azijskim ravnicama te je prije milijun godina prešla iz Azije u Ameriku. I američki i europski bizon nekoć su bili vrlo rasprostranjeni, no početkom 18. stoljeća započinje njihovo istrebljivanje zbog ukusna mesa i kože, a već u 19. stoljeću lovci su ih gotovo istrijebili. Danas je bizon zakonom zaštićen i brojčano se povećava.

[više]

Lisica

Autor: Mateja Jurčić, 10. 9. 2011. 18:54

Na slobodi lisice dožive 2 do 3 godine, a u zatočeništvu od 8 do 10 godina, no ima i slučajeva u kojima su lisice u zatočeništvu živjele i preko 10 godina. One su izrazito nedruštvene (to jest, žive samotnjački) i vrijeme uglavnom provode uz svoju obitelj, za razliku od ostalih vrsta pasa kao što su sivi vuk, šakal i domaći pas. Lisice imaju dugo vitko tijelo te tipični gusti i meki rep. Ostale psihičke karakteristike odnose se na lisičino stanište za koje je prilagođeno i njezino tijelo. Za primjer, pustinjska lisica (te ostale lisice koje žive u pustinjama), zvana i fenek, ima duge uši (koje joj koriste da dobro može čuti kukce kojima se hrani, jer ima slabo razvijeno osjetilo vida), duge oko 12 cm te kratko tijelo pokriveno krznom koje ima boju vrlo sličnu pijesku u pustinji
[više]

Običan vrabac

Autor: Mateja Jurčić, 11. 8. 2011. 13:48

Obični vrabac, vrabac pokućar, domaći vrabac a često i vrabac je ptica pjevica koja pripada porodici vrabaca. Naseljen je u mnoge dijelove Europe i Azije. U Hrvatskoj i u nekim drugim zemljama obični vrabac se naziva i vrapcem pokućarom. Mužjak ima plavkasto sivo tjeme i zatiljak oivičen kestenjasto smeđim poljem koje počinje kod očiju i završava na zatiljku. Obrazi su svjetlo sivi do bjelkasti. Prsa i trbuh su pepeljasto sivi, a podvaljak, grlo i kljun su crne boje. Leđa su smeđa s uzdužnim crnim prugama. U jesen nakon mitarenja crni dio na podvaljku može biti pokriveno svjetlijim rubovima novog perja. Ljeti je mužjaku kljun plavo-crn, a noge smeđe boje. U hladnijim područjima, mužjak ima blijedo perje sa žućkasto-smeđim kljunom. 

[više]

Meduza

Autor: Mateja Jurčić, 20. 7. 2011. 21:48

Meduze su morfološki oblik unutar dva razreda žarnjaka, režnjaka i obrubnjaka. Oba razreda su dio koljena žarnjaka. Meduzama se, dakle, naziva samo jedan životni stadij tih životinja tijekom kojeg vodi slobodno plivajući način života. Drugi morfološki oblik ova dva razreda su polipi i razmnožavaju se bespolno, pupanjem. To je sesilni oblik života režnjaka i obrubnjaka. Prema latinskim imenima, morfološki oblici ova dva razreda nazivaju se skifomeduze i skifopolipi odnosno hidromeduze i hidropolipi. Iako meduze žive najčešće u moru, postoje i vrste koje žive u boćatim i slatkim vodama. 

[više]

Štakori

Autor: Mateja Jurčić, 9. 7. 2011. 15:34

Štakori su rod mišolikih glodavaca. Dvije najpoznatije vrste su: crni štakor  i smeđi štakor . Slični su mišu i dožive oko 5 godina, a po prehrani su svejedi. Nikad ne povraćaju.  Kao kućni ljubimci drže se od 19. stoljeća. Štakori često žive na staništima blizu ljudskih naselja, ili u naseljima i domovima ljudi, usred obilja hrane. Čine štetu. Podatak da je izazivač (crne) kuge bakterija Yersinia pestis, koja živi u buhama parazitima crnog štakora, i da štakori mogu biti prenositelji još nekoliko ljudskih parazita. Mogu se držati i kao kućni ljubimci (obično se drže smeđi štakori) Inteligentni su te se vole igrati igračkama, a ponašanje im nije isto kao i kod štakora u divljini. Ženke su manje od mužjaka i aktivnije su.

 

[više]

Vrane

Autor: Mateja Jurčić, 23. 6. 2011. 17:24

Vrane su porodica ptica koje žive širom svijeta i sastavljene su od 23 roda i preko 120 vrsta. Od toga rod gavrana  Vrane su velike do vrlo velike vrapčarke snažne građe, sa snažnim nogama, a kod svih vrsta osim jedne postoje dlakicama pokrivene nosnice. Mnoge vrane umjerenih područja su uglavnom crne ili plave; međutim, neke su crno-bijele, neke imaju plavo ljubičast odsjaj a mnoge tropske vrste su jarkih boja. Spolovi su vrlo slični po boji i veličini. U ovu porodicu spadaju najveće vrapčarke.

[više]

Kakapo

Autor: Vanja Hasanac, 20. 6. 2011. 15:26

Kakapo Strigops habroptila, je vrsta noćnog papagaja endemičnog za Novi Zeland. Jedina je vrsta roda Strigops.

 

 

Ima zelenožuto perje sa malenim pjegicama i pernate diskove oko očju, poput sova, velik siv kljun, kratke noge, velika stopala i relativno kratka krila i rep. Jedinstven je na više načina: jedini je papagaj na svijetu koji ne može letjeti, najteži papagaj (2-4 kg težak, a oko 60cm dug), noćni, biljojed je, spolni dimorfizam se odražava u veličini tijela, a mužjak ne brine o mladuncima. Vjerojatno je jedna od ptica koje najduže žive (prosječna dužina života je 95 godina, a maksimalna 120 godina).

 

[više]

Crkavica

Autor: Vanja Hasanac, 18. 5. 2011. 15:15

Crkavica ili bijela crkavica  je maleni strvinar Starog svijeta koji živi od jugozapadne Europe i sjevera Afrike do juga Azije.

Odrasle crkavice su obično duge 85 cm od kljuna do vrha repa, sa rasponom krila od 1,7 metara. Teške su 2,1 kilogram.Odrasli su bijele boje, sa malo crnog perja na krilima i repu. Zbog svojih navika - čekanja na svoj red kod strvina na obično prašnjavom tlu - perje se brzo uprlja, pa je prije mitarenja više bež boje nego čisto bijele. Crkavice se također ponekada "boje" zemljom kao i kostoberine, nakon čega njihovo perje bude pomalo ružičasto; odatle potiče njemački naziv za ovu pticu, Schmutzgeier ("blatnjavi lešinar"). Koža na licu je žuta i postane narančasta za vrijeme sezone parenja, i na njoj nema perja. Rep je oblika dijamanta i u letu je stoga uočljiv. Međutim, oblik repa znači da je crkavica sporo leti i loše manevrira.Ptići su tamnosmeđi i postepeno postaju svjetliji dok ne postanu odrasli sa pet godina 

[više]

Hijacintna ara

Autor: Vanja Hasanac, 18. 5. 2011. 15:11

Hijacintna ara  je vrsta papige pokrivena plavim perjem. To je izrazito velika leteća papiga u svijetu, a također je i ara. Nalik je kakapu, neobičnoj ptici iz Novog Zelanda koja može biti i teža od 3,5 kilograma. U smislu naziva, ova vrsta "označava" bilo koju drugu veliku vrstu papige. Generalno, može se čak i zamjeniti s vrlo sličnom vrstom, indigo arom, koja živi u rijetkim područjima Brazila. Hijacintna ara je također vrlo popularna kao kućni ljubimac.

[više]

Sundski gavijal

Autor: Vanja Hasanac, 18. 5. 2011. 15:05

Sundski gavijal ili često i lažni gavijal  je vrsta iz porodice pravih krokodila, iako se u novije vrijeme ovaj njegov status osporava, i moguće je da će ga znanstvena zajednica iz ove premjestiti u porodicu gavijala. Oblik njihove duge i uske gubice doveo je i do ovog imena, a prema novijim istraživanjima, moguće je da je doista srodniji s gavijalima nego s pravim krokodilima. 

Sundski gavijal može doseći dužinu do pet metara. Gubica mu je neobično uska i izdužena, a kako u gornjoj tako i donjoj čeljusti ima brojne uske i šiljaste zube. Njegovo svjetlije do tamno smeđe tijelo je obilježeno tamnijim prugama i pjegama. Vidljive su kako kod mladih, tako i kod odraslih životinja. 

[više]

Zinova burnica

Autor: Vanja Hasanac, 18. 5. 2011. 15:03

Zinova burnica  je mala morska ptica iz porodice zovoja. Prije je smatrana podvrstom nježno obojene burnice, ali se ispostavilo da te vrste nisu uopće slične. Zinova burnica blisko je povezana s Feinom burnicom, pticom koja je također odvojena od nježno obojene burnice.

Ime je dobila po Paulu Alexanderu Zinu, portugalskom ornitologu, koji je na njezinu očuvanju radio u drugoj polovici 20. stoljeća.

Ima siva leđa i krila. Donja strana krila je tamna, a trbuh je bijel. Duga je 32-34 cm, s rasponom krila 80-86 cm. Teška je 200-230 grama. Jako nalikuje Feinoj burnici, ali ima tanji crni kljun.Ima jako brz i nagao let. Hrani se planktonskom hranom s površine oceana. 

[više]

Smeđa krastača

Autor: Mateja Jurčić, 13. 5. 2011. 17:01

Smeđa krastača rasprostranjena je širom Europe osim u Irskoj i nekim sredozemnim otocima. Odrasli primjerci mogu narasti do 18  cm. Njihova koža može biti od smeđe do zelene boje i ima bradavičast izgled. Kao zaštitu od grabežljivaca izlučuju bufagin, supstancu koja okusom odvraća većinu predatora. Jež i bjelouška su na ovu supstancu neosjetljivi. Premda odrasli primjerci provode najviše vremena na kopnu, ženke odlaze u stajaće vode i u njih polažu jajašca u karakterističnim nizovima nasuprot nakupinama kakve ostavlja obična žaba. Jaja liježu u proljeće s time da ženke pokušavaju jaja izleći u istoj vodi u kojoj su se i same izlegle.

[više]

Lastin rep

Autor: Mateja Jurčić, 13. 5. 2011. 16:56

Lastin rep je leptir selac iz porodice lastinrepaca. Zabilježeno je 37 podvrsta.Na prednjim krilima odrasle jedinke prevladava žuta boja i crni široki rub. Stražnja krila su šiljasto produljena u tamni repić. Raspon krila je 7,5  cm pa se ubraja među najveće europske leptire. Stanište mu je sjeverno područje Europe i Azije, rasprostranjen je i u Americi. U Hrvatskoj nastanjuje planinske vrhove i prijevoje, zaštićen je zakonom o zaštiti prirode.

[više]

Bjeloglavi sup

Autor: Mateja Jurčić, 6. 5. 2011. 19:17

 Bjeloglavi sup je vrsta ptica grabljivica iz porodice jastrebova. Pripada pot porodici strvinara starog svijeta. Ptica ima relativno malu glavu koju u letu drži spuštenu prema dolje, vrlo velika krila koja djeluju trokutasto i kratak rep koji izgleda kao odrezan. Krila su mu puno šira, a rep kraći nego kod kostoberine. Mlade ptice su tamnije od odraslih životinja. Odrasli imaju bijelo paperje na glavi i vratu i bjelkast namreškani "okovratnik". Bjeloglavi sup je velika ptica s rasponom krila od 2,40 - 2,80  m. Duljina ptice je oko 100  cm , a može doseći masu između 6 i 13  kg.

 

 

[više]

Aligator

Autor: Ivan Turjak, 14. 4. 2011. 10:25

Aligatori su obitelj, koja spada u red krokodila. Krokodili, uz red kornjača, podred guštera i podred zmija čine razred gmazova. Aligatori su vrlo slični obitelji pravih krokodila. Ova obitelj ima dvije potobitelji, prave aligatore i kajmane..... 

[više]

Jeleni

Autor: Mateja Jurčić, 8. 4. 2011. 23:04

Jeleni su porodica životinja iz reda parnoprstaša (Artiodactyla). Porodica obuhvaća 45 vrsta, između ostalih jelene, srne, sobove i losove, a nastanjuju i Europu. Najupadljivije obilježje ove porodice je rogovlje koje kod različitih vrsta ima vrlo različite oblike, i uglavnom ih imaju samo mužjaci. Rogovi ove porodice bitno se razlikuju od rogova šupljorožaca. Građeni su od koštane supstance, i svake godine rastu iznova, dok su kod šupljorožaca trajni, i neprekidno rastu cijeli život. Neke vrste su samotnjaci, ali većina vrsta živi u grupama čija veličina ovisi o vrsti i okolišu. 

[više]

Zlatovrane

Autor: Mateja Jurčić, 8. 4. 2011. 14:06

Zlatovrane su porodica ptica iz reda modrivrana. Po izgledu podsjećaju na vrane, ali po boji i ponašanju su slične ostalim pripadnicima reda mordrivrana. Ova porodica se sastoji od dva roda, Coracias i Eurystomus. Zlatovrane žive u toplijim krajevima Starog svijeta. U Africi živi najviše vrsta, a vjeruje se da ova porodica odatle i potiče. Zlatovrana je selica, razmnožava se u Europi i zimuje u Africi, a Eurystomus orientalis se također seli s većine svog areala zimi. Druge vrste su stanarice ili se sele samo djelomično. Ovo su ptice otvorenih staništa s drvećem ili drugim mjestima odakle se mogu bacati na plijen. Zlatovrane podsjećaju na vrane po veličini i građi, budući da su duge 25 do 27  cm. 

[više]

Cibetke

Autor: Vanja Hasanac, 23. 2. 2011. 11:05

Cibetke i genetke  su porodica iz reda zvijeri, a svrstana je u natporodicu mačkolikih životinja. To su male do srednje velike zvijeri, s točno 30 vrsta koje žive u Africi i Euroazije. 

Najveći broj vrsta ove porodice živi u južnoj i jugoistočnoj Aziji, gdje je raširena od Indije preko južne Kine do Indonezije i Filipina. Pored toga, živi u cijeloj Africi i na Arapskom poluotoku. Samo jedna vrsta iz ove porodice, sitno pjegava genetka, koja inače nastanjuje područje oko Atlasa, živi i u jugozapadnoj Europi. Inače, žive uglavnom u šumama, a ponekad i u grmovitim područjima i savanama. 

[više]

Narval

Autor: Vanja Hasanac, 23. 2. 2011. 10:44

Narval zbog svog najupadljivijeg obilježja, velike kljove, često nazvan i jednorog ili jednorogi kit, vrsta je kita iz podreda kitova zubana. Zajedno s belugom čini porodicu bijelih kitova. Postoji mogućnost bliske srodnosti i s iravadskim dupinom. To je životinja izrazito vezana za Arktik, rijetko ju se može sresti južnije od 70° sjeverno. 

Narvali žive u čitavom Arktičkom oceanu zadržavajući se uvijek u blizini plovećeg leda. Najčešći su oko Grenlanda, u Baffinovom i Hudsonovom zaljevu kao i duž obala Sibira. Rjeđe ih se sreće oko Aljaske i u Čukotskom i Istočnosibirskom moru. Danas se pretpostavlja da su narvali istočno od Grenlanda i zapadno od njega dvije snažno odvojene populacije.

 

[više]

Morž

Autor: Vanja Hasanac, 23. 2. 2011. 10:37

Morž  je jedina danas živuća vrsta iz porodice Morževa, morskih sisavaca iz reda zvijeri. Morževi su svrstani u natporodicu perajara. Postoje dvije podvrste, i obje žive isključivo na sjevernoj polutci u hladnim arktičkim vodama. Podvrsta O. r. rosmarus živi uz arktičke obale Atlantika, i nešto krupnija O. r. divergens, pacifička podvrsta koja živi uz arktičke obale Tihog oceana. 

[više]

Gavijal

Autor: Vanja Hasanac, 23. 2. 2011. 10:30

Gavijal poznat i pod imenom indijski gavijal je jedina danas živuća vrsta porodice Gavialidae, grupe gmazova nalik krokodilima s dugim, suženom čeljusti. Vrsta poznata pod imenom sundski gavijal nije član ove, nego porodice pravih krokodila. 

Gavijal živi danas isključivo u rijekama na sjevernom dijelu Indijskog potkontinenta, u sjevernoj Indiji, Pakistanu, Nepalu, Bangladešu, Butanu i Mijanmaru . No, fosili ovog i drugih rodova nađeni su od miocena i u Sjevernoj i Južnoj Americi, Africi i drugim dijelovima Azije... 

[više]

Iguana

Autor: Vanja Hasanac, 23. 2. 2011. 10:22

Iguane su rod gmazova čiji pripadnici nastanjuju tropske oblasti Kariba, Srednje i Južne Amerike. Rod iguana obuhvaća dvije vrste — Iguana iguana (zelena iguana) i Iguana delicatissima (mala iguana). Zelena iguana je rasprostranjenija i može se naći od južnog Brazila pa sve do Meksika i Floride i u dijelu doline Rio Grandea. Zelena iguana se često drži i kao kućni ljubimac. 

Zbog velikih razlika u izgledu (iguane u Peruu su često plave ; u Kostarici - crvene ; u drugim oblastima crne, pa čak i ljubičaste) od njihove prve klasifikacije pa do danas relativno je skoro "otkriveno" čak sedamnaest vrsta iguana. Na kraju se ispostavilo da su sve osim vrste Iguana delicatissima, zapravo inačice zelene iguane. 

[više]

Hijena

Autor: Mateo Cvek, 17. 2. 2011. 13:45

Hijene su općenito poznate kao strvinari, i nisu na "dobrom glasu". Tako ih je zoolog 

Alfred Brehm u 19. stoljeću opisao kao glupe, pakosne i kukavne životinje, i dalje: "Od svih zvijeri, hijene su najružnije građene i najodvratnije, a kad se na to nadoda i opaki karakter, to je dovoljno da ove životinje čini omraženim". Ovakvi su opisi u to vrijeme bili uobičajeni, dajući zapravo vrlo malo podataka o stvarnim osobinama hijena. Prema današnjim spoznajama, teško je dati bilo kakve podatke o zajedničkim osobinama svih hijena. Dok su prugasta i smeđa hijena doista prije svega strvinari, pjegava hijena aktivno lovi plijen, a svojim načinom života potpuno odstupa i od jednih i od drugih.

[više]

Morski pas

Autor: Antonio Grdanić, 10. 2. 2011. 13:41

Morski psi  su kralježnjaci iz razreda hrskavičnjača. To jest riba čiji škržni otvori su u obliku proreza te, zajedno sa ražama, drhtuljama, listovima i sličnim životinjama..... 

[više]

Kljunorošci

Autor: Mateja Jurčić, 29. 1. 2011. 13:57

Kljunorošci su porodica ptica iz reda modrivrana. Po građi tijela i izgledu su slični tukanima, ali su nesrodni. Ta sličnost se može pripisati konvergentnoj evoluciji. Po Sibley-Ahlquistovoj taksonomiji kljunorošci se svrstavaju u zaseban red Bucerotiformes. Ove ptice su jedine ptice na svijetu kojima su prva dva vratna pršljena spojena, vjerojatno zbog vrlo velikog kljuna karakterističnog za ovu porodicu. Dugačak je i zakrivljen nadolje, a vrhovi vilica se spajaju točno pa tako formiraju "kliješta". Unutarnji oštri rubovi nazubljeni. Mnoge vrste na kljunu imaju kacigu koja je u svom najjednostavnijem obliku samo greben, a kod ostalih se razvila u posebnu strukturu koja može biti raznih oblika. Ponekada je čak i veća od samog kljuna. Kod mladih jedinki je ova kaciga uvijek djelomično razvijena, a kod odraslih mužjaka je veća i potpunija nego kod ženki. 

[više]

Pilari

Autor: Mateja Jurčić, 29. 1. 2011. 13:47

Pilari su porodica ptica iz reda modrivrana. Daleki su srodnici vodomara i, kao i oni, imaju samo jedan prst usmjeren prema natrag.Pilari su srednje velike ptice koje se hrane kukcima i uglavnom žive u paru. Većina vrsta je duga 28-45  cm (zajedno sa repom), ali najmanja je duga samo 17  cm. Imaju relativno težak kljun. Sve vrste imaju žarko zelen gornji dio tijela, a neki imaju zelenu ili smeđu kapu. Mješavina zelenih i smeđih nijansi na donjem dijelu tijela zavisi od vrste. Većina ima crnu šaru preko oka, a neki imaju crnu pjegu na prsima. Mužjaci i ženke slično izgledaju. Hrane se uglavnom kukcima, ponekad gušterima, zmijama, žabama i bobicama. Oglašavaju se ispuštanjem raznih zvižduka i kreštanja, koji se čuju daleko.

[više]

Lastavice

Autor: Vanja Hasanac, 22. 1. 2011. 17:10

Lastavice  su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki. Dio su podreda pjevica. Ova porodica se sastoji od dvije potporodice: Pseudochelidoninae i Hirundininae.

Lastavice su kozmopolitska grupa ptica i nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Smatra se da potiču iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta. Također se pojavljuju na mnogim otocima. Karakteristika ovih ptica je njihova prilagođenost lovu za hranom u letu: kukce hvataju u zraku. Tijelo im je vitko, a krila uska. Kljun je kratak, a grkljan mogu široko otvoriti. Porodica obuhvaća 75 vrsta. Lastavice su selice. Oblik repa im je vrlo specifičan i po njemu su dobili ime razni predmeti, pa i leptir, lastin rep. Nekoliko vrsta je postalo ranjivo zbog ljudskih aktivnosti na njihovim područjima, ali su mnoge druge imale koristi od promjene okoliša i sada žive i blizu ljudi. 

[više]

Europska lignja

Autor: Vanja Hasanac, 20. 1. 2011. 19:42

Europska lignja  rod je morskih životinja koja spada u razred glavonožaca iz porodice loliginidae. Neki od naziva za europsku lignju su obična lignja ili kalamar. .....

Europska ili obična lignja obitava diljem Sredozemnog mora, u vodama istočnog Atlantika od Sjevernog mora do Gvinejskog zaljeva. Vrlo je česta i u Jadranu gdje zalazi čak do dubina od 400 metara a u pliće vode izlazi u vrijeme mriješćenja. Prosječna dubina na kojoj se ova vrsta lignje kreće je između 50 i 100 metara. Europska lignja obično obitava iznad pješčanog ili pješčano-muljevitog morskog dna.a a

[više]

Srdela

Autor: Vanja Hasanac, 20. 1. 2011. 19:34

Srdela  je morska riba iz porodice haringi. U Hrvatskoj je još poznata kao sardina, srđela, šardela, a ponegdje kao štijavica ili žir .

Srdela je riba izdužena tijela koje je na bokovima spljošteno. Gornji dio tijela je modrozelenkast, a prema donjem boja prelazi u srebrnastu. Uzduž bokova se proteže modra boja. Na bokovima ima nekoliko crnih mrlja, a na škržnim preklopcima urez nalik na zvijezdu. Tijelo joj je prekriveno povelikim ljuskama. Srdela naraste najviše do 25 cm duljine i 8 dkg težine, dok je prosječna težina oko 3 dkg .

[više]

Madagaskarski Lemur

Autor: Ivan Turjak, 20. 1. 2011. 13:48

Lemuri su pretežno biljožderi koji se hrane cvjetovima, voćem i lišćem. Omiljeno jelo im je sjemenje tamarinde, a ponekad pojedu i nekog kukca ili ptičje jaje.

Lemuri su grupa primata koja postoji jedino na otoku Madagaskaru. Danas postoji oko 60 tipova lemura koji žive doslovno na svim staništima po otoku. Na žalost, zbog uništavanja šuma i lova mnogi su lemuri izloženi izumiranju.

[više]

Anakonda

Autor: Antonio Grdanić, 20. 1. 2011. 13:39

Kada se govori o "anakondi", najčešće se misli na veliku anakondu, čije stanište je uglavnom područje Amazone. Najčešće naraste u dužinu do 7 m. U rijetkim, iznimnim slučajevima, ona može biti duga i 8-9 m i težiti više od 150 kg, no u pravilu su značajno kraće. Nisu duže od mrežastih pitona, ali su znatno deblje i teže od njega, pa ih se stoga smatra najvećom i najtežom zmijom na svijetu.

Kada se govori o "anakondi", najčešće se misli na veliku anakondu, čije stanište je uglavnom područje Amazone. Najčešće naraste u dužinu do 7 m. U rijetkim, iznimnim slučajevima, ona može biti duga i 8-9 m i težiti više od 150 kg, no u pravilu su značajno kraće. Nisu duže od mrežastih pitona (Python reticulatus), ali su znatno deblje i teže od njega, pa ih se stoga smatra najvećom i najtežom zmijom na svijetu. 

 

[više]

Mala njorka

Autor: Mateja Jurčić, 20. 1. 2011. 12:50

Njorka ili mala njorka je velika vrsta njorke i jedini pripadnik roda Alca. Odrasle ptice su crne odozgo i s bijelim prsima i stomakom. Debeli crni kljun ima tup kraj. Rep je šiljast i duži od onog tankokljune njorke. Zimi grlo i gornji dijelovi prsa postanu bijeli. Hranu traže pod vodom. Može ostati pod vodom jednu minutu prije nego što izroni. Uglavnom jedu ribe poput srdela i drugih malenih riba, ali također jedu i neke malene račiće i morske crve. 

[više]

Lastavica pokućarka

Autor: Mateja Jurčić, 20. 1. 2011. 12:34

Lastavica pokućarka je vrsta ptica selica iz porodice lastavica.Ova je jedna od najpoznatiji vrsta ptica selica. Obitava u Europi, Aziji, Africi, Sjevernoj i Južnoj Americi. Postoji nekoliko podvrsta, koje se međusobno razlikuju u detaljima u boji perja. Ptica ima tamnomodro, gotovo crnog perje po leđima i glavi, metalnog sjaja, te crvenkasto-smeđeg perje na čelu i na grlu (detalji se razlikuju kod pojedinih podvrsta). Prsa i trbuh pokriveni su svijetlim perjem. Kljun joj je kratak, širok i oštar. Ima dug rašljast rep i kratke noge pa se vrlo rijetko kreće po tlu. Duljina tijela je do 20  centimetara.

[više]

Drhtulja šarulja

Autor: Mateja Jurčić, 20. 1. 2011. 12:29

Drhtulja šarulja riba je iz roda drhtulja. Kod nas se naziva još i mramorna drhtulja, trn, trnjevača, tresnavka, banjača, pjegava drhtulja, renjok. Ima plosnato tijelo, okruglog oblika, debeli rep i veliku repnu peraju. Ima glatku kožu odozgo smeđe boje s tamnijim smeđim šarama, dok joj je trbuh bijel. Živi na muljevitom i pjeskovitom dnu, na dubinama 10-40  m, iako zna zaći i na veće dubine , do 370  m. Danju je većinom ukopana, a samo joj oči vire iz pijeska ili mulja,a noću je aktivna. Hrani se manjim ribama i račićima, hvatajući ih tako da ih paralizira elektricitetom koji ispušta. 

[više]

Klen

Autor: Mateja Jurčić, 20. 1. 2011. 12:21

Klen је slatkovodna riba koja pripada obitelji Cyprinidae. Ima izvrsnu sposobnost prilagodbe tako da nastanjuje i tekućice i jezera. Klen ima vretenasto snažno tijelo, prilagođeno plivanju i u pojačanim vodenim strujama. Pokriven je velikim ljuskama označenim crnom trakom. Glava mu je masivna s okruglom njuškom koja natkriva široko rasječena usta. Repna peraja mu je široka i nazubljena, a trbušne su okomito postavljene nad leđnu peraju. Klen mijenja boju prema obojenosti vode, trbušna zona mu je bijela, peraje su mu sivkaste, osim analne i zdjelične koje su narančasto-crvene. 

[više]

Kovač

Autor: Mateja Jurčić, 20. 1. 2011. 12:16

Svakako jedna od najpoznatijih riba u Jadranu jest kovač, lako prepoznatljiv zbog svog specifičnog izgleda, te vrlo tražen zbog svoje kvalitete u prehrani. Poznat je još i po imenima šanpjer i riba Sv. Petra. Ovo je riba neobičnog izgleda, ovalnog oblika, bočno vrlo spljoštenog tako da je skoro nevidljiv kada ga se gleda okomito. Tijelo mu je prekriveno sitnim oštrim ljuskama, prva leđna peraja je neobično dugačka, sastoji se od 10 bodlji. Najčešće je zelene, odnosno maslinaste boje, premda ponekad zna biti i zlatno-žućkaste boje.

[više]

Ovca

Autor: Mateja Jurčić, 20. 1. 2011. 12:09

Ovce su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca.Ovca je četveronožna životinja, tijelo joj prekriva vuna. Biljojed je i preživač. Razvila se iz divljeg muflona. Mužjak se zove ovan, ženka ovca, a mladunče janje. Žive u stadu. Gospodarska je vrsta, koja se uzgaja zbog vune, mesa, mlijeka, sira itd. Postoji mnogo pasmina ovaca kao što su: merino, pramenka, Suffolk ovca, virtemberška ovca, solčavsko-jezerska ovca, Romanovska ovca, mediteranska ovca, istočno-frizijska ovca, sardinijska ovca itd. 

[više]

Grgeč

Autor: Mateja Jurčić, 20. 1. 2011. 12:05

Grgeč vrsta je slatkovodne ribe. Ima maslinastozelena leđa s tamnim poprečnim prugama bokovi su svjetliji, trbuh je zelen do žut. Poznat je i pod nazivima: Ostriž, Kostriješ i Bandar. Tijelo je relativno visoko. Na leđnoj strani su dvije odvojene leđne peraje. U prvoj se nalazi 23 – 17 tvrdih zrakastih bodlji, a u drugoj od 1 do 2 tvrdih i 13 – 16 mekih zrakastih bodlji. Na kraju prve leđne peraje nalazi se tamna točka. Trbušna, repna i kaudalne peraje obično imaju crvenkastu nijansu. Pokriven je sitnim gustim ljuskama koje čvrsto prianjaju uz tijelo. Na bokovima su tamne poprečne pruge. Naraste do maksimalne dužine oko 50  cm, ali obično tvori patuljaste forme. Svjetski rekord je 68  cm i 10,4 kg. Može doživjeti 22 godine. 

 

[više]

Krtica

Autor: Vanja Hasanac, 19. 1. 2011. 21:00

Krtice su pripadnici porodice sisavaca  u redu Soricomorpha koji žive ispod tla, kopajući tunele. Neke vrste su dijelom i vodene, kao što su Desmani. Imaju cilindrična tijela prekrivena crnim krznom sa malim ili pokrivenim očima i općenito se ne služe vidom, dok im uši nisu vidljive. Hrane se malim beskralješnjacima koji također žive ispod zemlje. Krtice se nalaze u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji.

Na području Euroazije i Amerike se nalazi 35 vrsta. Krtice se pogrešno smatraju štetočinama: ne jedu korijene biljaka već kukce i nametnike a kopanjem miješaju humus. Jedini su problem nakupine zemlje kada izađu na površinu. 

[više]

Jastog

Autor: Vanja Hasanac, 19. 1. 2011. 20:51

Jastog  je morski člankonožac iz porodice rakova bez velikih kliješta.

Jastog može narasti do dužine od oko 60 cm i težine oko 5 kg. Duguljast je a pri glavi ima velika šarena ticala kojima prikuplja informacije o okolišu. Tamno crvenkastih je boja, oklopljen čvrstim i bodljikavim oklopom. Oklop završava repom lepezastog oblika. Nema toliko velika kliješta poput hlapa. Kliješta su mu sitna a služe mu za prikupljanje hrane  Jastog obitava u istočnom dijelu Atlantika, od južne Norveške, uz zapadnu obalu Irske, zapadnu i južnu obalu Britanskih otoka, na jug do Azorskih otoka i obala Maroka, te u Sredozemnom i Egejskom moru. Rasprostranjen je po cijelom obalnom dijelu Jadrana, a najviše na dijelu gdje je more bistrije, slanije i dublje. 

[više]

Leptiri

Autor: Vanja Hasanac, 19. 1. 2011. 20:43

Leptiri  su red kukaca s dva para krila obraslih ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju poput crjepova. 

U leptira je često spolno dvoličje koje je izraženo u veličini, obojenosti, krilima i ticalima. Mužjaci su obično šereniji i življih boja. U nekih leptira pojavljuju se znatne razlike u boji prema godišnjem dobu. Potpuno razvijeni leptiri hrane se najviše nektarom, rijetko peludom, a nekima je probavilo zakržljalo pa se i ne hrane. Tijelo im je dlakavo, glava slabo pokretljiva. Sastavljene oči su polukuglaste, a često imaju i dva jednostavna oka. Ticala su im sastavljena od mnogo članaka, a mogu biti: nitasta, četinasta, pilasta, češljasta, perasta i kijačasta. Prsni kolutići su stopljeni. Noge su im slabašne, a prednje su smanjena u noge za čišćenje. Zadak se sastoji od 6 do 7 kolutića. Prednja krila obično su veća od stražnjih. Bez krila, leptiri mogu biti dugi između 3 mm i 7 cm. Najveći među njima, vrste Ornithoptera alexandrae mogu imati raspon krila i veći od 30 cm. Najmanjim leptirom se smatra patuljasti moljac s rasponom krila od svega dva milimetra, dok najveću površinu krila ima Attacus atlas L. iz Jugoistočne Azije. 

[više]

Velika bijela čaplja

Autor: Vanja Hasanac, 19. 1. 2011. 20:37

Velika bijela čaplja je vrsta ptice iz porodice čaplji. Mali broj životinjskih vrsta može se pohvaliti takvom elegancijom i ljepotom kao ona. Ova ptica izrazito dugačkog vrata, prekrivena bijelim perjem živi u brojnim kolonijama uvijek u blizini vode, pored bara, močvara i rijeka čije su obale obrasle zelenilom. Ova ptica dugačka je 54 - 76 centimetara, a teška teška do 1100 grama. Hrani se pretežno ribom i sitnim životinjama koje može pronaći u vodi. Na njoj je najupadljivije perje na ramenima, mnogo duže i raskošnije nego na ostalim djelovima tijela, dok joj je perje na potiljku uspravno. 

[više]

Sredozemna medvjedica

Autor: Vanja Hasanac, 19. 1. 2011. 20:24

Sredozemna medvjedica  je vjerojatno najrjeđi perajar, ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu. Dio je porodice pravih tuljana. 

Ovaj rod životinja rađa se sa oko 80 cm dužine, a kad odrastu, mogu doseći dužinu oko 2,40 metara. Težina im može biti sve do 320 kg, pri čemu su ženke nešto manje i lakše. Krzno im je crno (mužjaci) ili smeđe do tamno sivo (ženke) sa svjetlijim trbuhom koji je kod mužjaka gotovo bijel. Mladunci se rađaju u jesen, a u vodu ulaze u dobi od dva tjedna. Majke ih doje do starosti od oko 18 tjedana. Rađaju se s crnim krznom, često s mjestimičnim bijelim mrljama. Šare, odnosno oblik i mjesto ovih bijelih mrlja mogu se koristiti za prepoznavanje pojedinih jedinki. Spolno zreli postaju u dobi od četiri godine, a očekivan životni vijek im je više od 20 godina. Skotna ženka sredozemne medvjedice za koćenje i podizanje mladunca traži nepristupačnu špilju s ulazom ispod morske razine, iako povijesni opisi govore, da su sve do 18. stoljeća u tu svrhu koristile i otvorene plaže. To su dnevne životinje koje se hrane ribom i školjkašima, no primarno glavonošcima. Dnevno im je potrebno više od 3 kg hrane. 

[više]

Čvorak

Autor: Vanja Hasanac, 18. 1. 2011. 17:49

Čvorak  je najrasprostranjenija i najčešća vrsta iz porodice čvoraka  u Euroaziji. Ljudi su ih naselili i na drugim kontinentima (čvorci su uneseni u SAD 1890. puštanjem na slobodu 100 jedinki u New Yorku. Danas milijuni čvoraka nastanjuju SAD i Kanadu), i jedna su od najčešćih ptica na svijetu.u. 

Tijelo čvoraka je dugo između 19 i 22 cm, i nešto je manji od kosova. Imaju značajno kraći rep od kosova, a u letu im krila izgledaju šiljasto trokutasta. Mužjaci su s prosječno 81 gram nešto teži od prosječnih ženki, koja ima oko 76 grama.Obično ruho čvorka su pera crnkaste boje s metalično zelenim do purpurnim sjajem, a vrhovi su bijeli do bež boje. Zbog tih vrhova cijelo tijelo izgleda prošarano svijetlim točkama. Perje krila i repa je srno-smeđe oivičeno svijetlo smeđim, a dio perja na krilima ima i obrub s metalnim odsjajem. Svadbeno ruho se razvija u proljeće gubitkom svijetlih obruba perja, pa cijelo tijelo postaje jednobojno crnkasto s metalnim odsjajem. Kljun im je u običnom ruhu crnkast, a u svadbenom žut. Noge su im crvenosmeđe, a šarenice tamno smeđe. Razlike između spolova su malene. Ženke imaju nešto manje intenzivan metalni odsjaj od mužjaka, a one niti u svadbenom ruhu rijetko gube točkasti izgled. Boja uz korijen donjeg dijela kljuna je kod mužjaka u svadbenom ruhu plavosiva, a kod ženki bjelkasta.Mladunci po napuštanju gnijezda nemaju metalni odsjaj, tijelo im je zemljanosmeđe, i samo na grlu bjelkasto. Noge su im tamno smeđe, a kljun smeđ i bez sjaja. 

[više]

Golubovi

Autor: Vanja Hasanac, 18. 1. 2011. 17:40

Golubovi  su porodica ptica iz reda golupčarki. Rasprostranjeni su širom svijeta, a najveća raznolikost između vrsta postoji na području Indonezije i Australije. Zbijene su građe, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve. Jednostavan naziv "golub" se najčešće odnosi na goluba pećinara jer on vrlo učestalo naseljava urbane sredine. 

Hrane se biljnom hranom - vrste umjerenih područja pretežno raznim sjemenjem, a tropske vrste i plodovima. Domaći golubovi potječu od goluba pećinara, divlje vrste koja još i danas živi po pećinama i jamama pod zemljom. Pećinari su rasprostranjeni pretežno na Sredozemlju (žive i u Dalmaciji), sjevernoj Africi i Indiji. U Europi osim pećinara žive i druge vrste divljih golubova: golub dupljaš, golub grivnjaš, divlja grlica i gugutka. 

[više]

Biserka

Autor: Vanja Hasanac, 18. 1. 2011. 17:34

Biserka  je najpoznatija vrsta porodice biserki, i jedina vrsta u rodu Numida. Izvorno područje njene rasprostranjenosti je zapadno i južno od Sahare. No, ljudi su ju kao odomaćenu životinju naselili i u druge krajeve, gdje do tada nije živjela, kao što su Karibi i južna Francuska. 

Biserka daje prednost suhim, otvorenim travnatim staništima bez visokog raslinja kao što su savane tropske Afrike odakle vode porijeklo, ili površine koje se koriste za poljoprivredu. 

[više]

Kornjaši

Autor: Vanja Hasanac, 18. 1. 2011. 17:26

Kornjaši ili tvrdokrilci su red kukaca kojima su prednja krila  jako hitinizirana u tvrdo pokrilje. U opnastim stražnjim krilima raspored je rebara izmijenjen i ona su pri mirovanju uzduž i poprijeko presložena ispod pokrilja. To je vrlo brojan red s oko 370 000 poznatih vrsta razvrstanih u 166 porodica. Uspješno su naselili gotovo sva staništa na kopnu kao i kopnene vode. .

Veličinom se jako razlikuju, od malenih, prostim okom jedva vidljivih, do tropskih divova, dugih 18 cm. Glava im je slobodna i utisnuta u prvi prsni kolutić. Usni organi prilagođeni su za grizenje. Oči su im sastavljene. Noge im obično služe za hodanje, ali su prema različitim prilagodbama preobražene za kopanje, skakanje, veslanje. Često su živih boja, ponekad i metalna sjaja, ponekad imaju različite pjege ili šare. 

[više]

Drozdovi

Autor: Vanja Hasanac, 18. 1. 2011. 17:14

Drozdovi  su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki. Nalaze se na svim kontinentima osim na Antartici. U Europi živi 14 vrsta. Nastanjuju šumovita područja. Najčešće su sive ili smeđe boje, a krila su srednje veličine i obojena su jarkim bojama. Rep ima dvanaest pera. Veliki su 14.5 cm-33 cm, a teški 21-178 g. Većina vrsta jako lijepo pjeva. 

Drozdovi su monogamni, ali se pare i sa drugim jednikama ako se ukaže prilika. Gnijezdo najčešće prave od sitnih granči. Staništa gnijezda najčešće su drveća, grmovi i špilje. U gnijezdu se nalazi 2-5 jaja. Mladi se izlegu slijepi, bez perja i ne mogu letjeti. Oba roditelja pomažu u podizanju mladih. 

[više]

Planinski ćuk

Autor: Vanja Hasanac, 18. 1. 2011. 17:07

Planinski ćuk, batoglavi ćuk,  ćuk batoglavac ili mrtvačka sovica  je mala sova. Obitava u gustim crnogoričnim šumama sjevera Euroazije i Sjeverne Amerike, ali i planinskim lancima, kao što su Alpe i Stjenjak. Najčešće živi 16 godina 

Tijelo ove ptice je dugo 20-30 centimetara. Raspon krila je 53-60 cm. Mužjaci i ženke se razlikuju samo po težini, mužjaci su teški 90-113 grama, a ženke 126-194 grama. Ženke su krupnije od mužjaka. Boja ovih ptica varira, jedne su sivkaste, a druge crvenkasto-smeđe boje. Gornji dio tijela je smeđe boje, a na ramenima se nalaze bijele mrlje. Donji dio tijela je bjelkast i prošaran smeđim prugama. Glava je prilično velika, a lice je bijelo. Očne šarenice su žute boje, a područje ispod očiju je tamno. Ova sova uvijek ima "iznenađen" pogled. Rep joj je kratak, smeđe je boje i ima 4-5 bijelih pregrada u obliku križa. Noge i stopala su prekriveni bijelim perjem. 

[više]

Tarantula

Autor: Mateja Jurčić, 16. 1. 2011. 13:06

Tarantula je vrsta pauka, rasprostranjenih po cijelom svijetu. Hrane se uglavnom insektima, manjim glodavcima, pticama, zmijama i ostalim sitnim životinjama. Hrane se na način da ubrizgaju otrov u žrtvu, koji ih paralizira, te ih razgrađuje i omekšava u probavljiviju smjesu. Tarantule su noćne životinje, pa sve njihove aktivnosti počinju u popodnevnim satima i navečer, što ne znači da se ne kreću po danu, nego da im je aktivnost tada izraženija. 

[više]

Crna udovica

Autor: Mateja Jurčić, 16. 1. 2011. 12:56

Crna udovica je pauk s hitinskim pokrovom čija boja varira od svijetlo bjelkaste do baršunasto crne. Na zatku mogu imati od 0 do 17 najčešće crvenih koje čine ovog pauka prepoznatljivim. Međusobno se razlikuju po različitom rasporedu i obliku pjega, a boja im se mijenja ovisno o starosti. Dok su crne udovice mlade, pjege su bijele, a kako rastu počinje se pojavljivati u sredini pjege narančasta mrlja. Ona se postepeno širi i tamni. Kod ženke pjega potpuno pocrveni, a u mužjaka ostane bijeli obrub oko pjege. Mužjak je puno manji, od 3 do 5  mm, a ženka naraste od 1 do 2  cm.

[više]

Sljepić

Autor: Mateja Jurčić, 16. 1. 2011. 12:34

Sljepić je neobična vrsta guštera. Ova vrsta životinje dosta je nalik zmiji, no on je zapravo gušter koji nema noge. Njegovo tijelo dugačko je do 50  cm. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje oči s trepavicama s kojima migaju. Također, za razliku od zmija, imaju vidljive ušne otvore kao i svi gušteri. Jezik im je reckast, dok je u zmija više račvast. Isto tako, uzorak njihove trbušne ljestvice je potpuno drugačiji od onog u zmija. Koža im je glatka s šarama koje se ne preklapaju. Aktivniji su tijekom dana i mnogo vremena provode rujući kroz tlo ali povremeno ih se može naći kako se griju na suncu. Češće ih nalazimo skrivene ispod stijena, u visokoj travi i drugim sličnim vlažnim okruženjima. Mesožderi su i uglavnom se hrane puževima i crvima.

[više]

Primati

Autor: Vanja Hasanac, 16. 1. 2011. 12:20

Primati  su red iz podrazreda viših sisavaca. Znanost koja se bavi proučavanjem primata naziva se primatologija. Izraz majmun koji se koristo za taj red je bio zbunjujući, jer se zatim dijelio na podred pravih majmuna i podred polumajmuna. Danas se primati dijele na podred Strepsirrhini i Haplorrhini, a u ovaj drugi podred se ubrajaju i čovjekoliki majmuni  uključujući i čovjeka. 

Veličina tijela se kreće od samo 12-14 cm dugog i 40 grama teškog roda Microcebusa koji živi na Madagaskaru, i gorile koji može imati i do 275 kg. Generalno, majmuni iz grupe Strepsirrhini (prosječna težina 500 grama) su manji od grupe Haplorrhini (prosječna težina 5 kg), to je činjenica koja se zasniva na različitom vremenu dnevnih aktivnost. Kod nekih vrsta je vrlo izražen spolni dimorfizam, tako da su mužijaci i dvostruko teži od ženki, a uz to se često razlikuju i bojom 

[više]

Snježna sova

Autor: Vanja Hasanac, 16. 1. 2011. 12:12

Snježna sova  je krupna vrsta sove iz porodice pravih sova. Nastanjuju tundre sjevernih dijelova Euroazije i Sjeverne Amerike. Tijekom zime, snježne sove naseljavaju široki krug Kanade, Grenland i veći dio sjeverne Euroazije. ..jkll

Ova krupna sova je veoma lako uočljiva. Mužjaci su nešto manji od ženki. Duga je od 53 do 65 centimetara sa rasponom krila od 145—157 centimetara. Ženke su u prosjeku duge 63, a mužjaci 58 centimetara. Odrasle jedinke teže između 1,6 i 2,5 kilograma.Ova krupna sova je veoma lako uočljiva. Mužjaci su nešto manji od ženki. Duga je od 53 do 65 centimetara sa rasponom krila od 145—157 centimetara. Ženke su u prosjeku duge 63, a mužjaci 58 centimetara. Odrasle jedinke teže između 1,6 i 2,5 kilograma jhgj ..,hkhjk,............člkč

[više]

Rakovi

Autor: Vanja Hasanac, 13. 1. 2011. 18:03

Rakovi su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu. Različite su veličine, od mikroskopski sitnih (promjera oko 0,1 mm) do golemih, npr. japanskoj golemoj rakovici  su noge dulje od 1,5 m. 

Tijelo im je člankovito, izgrađeno od većeg broja kolutića, među kojima se razlikuju kolutići glave, prsa i zatka. Od ostalih se člankonožaca razlikuju po tome što dišu škrgama. Najčešće imaju dva para ticala koja služe kao osjetilni organi, ali i za kretanje i pridržavanje. U škrgonožaca  i tankoljuskara  tijelo se sastoji od triju dijelova: glave, prsiju i zatka. U ostalih je skupina glava srasla s prsnim segmentima u glavopršnjak. Trbušni segmenti su odijeljeni te svaki, osim posljednjega, nosi par nogu. U nametničkih oblika noge su zakržljale, prvi i drugi par pretvoreni su u ticala i služe kao osjetila za opip i miris. U pričvršćenih  vrsta prva dva para nogu pretvorena su u organ za pričvršćivanje, a ostala tri para ekstremiteta na glavi služe za prihvaćanje i drobljenje hrane. Tijelo rakova je zaštićeno hitinskim oklopom koji, očvrsnut kalcijevim karbonatom i fosfatom, čini jak vanjski kostur Oklop prilikom presvlačenja rakovi odbacuju i zamjenjuju novim. Rakovi, osobito kopneni, imaju veliku moć regeneracije izgubljenih dijelova, a u viših rakova postoji mogućnost samoosakaćivanja npr. odbacivanja nogu ako su za njih uhvaćeni. Duljina života u rakova je različita, od nekoliko mjeseci do više od 50 godina.

[više]

Domaća svinja

Autor: Vanja Hasanac, 13. 1. 2011. 17:51

Svinje su nezaštićene domaće životinje na području Euroazije, grupirane su u rod Sus, unutar porodice Suidae. Najbliži srodnici svinje su divlje svinje i vodeni konj. Svinje imaju njušku, malene oči i malen kovrčavi rep. Imaju izduženo tanko tijelo i kratke noge. Na svakoj nozi se nalaze četiri prsta, s najdužim prstom koji se nalazi na sredini i koristi za hodanje.Svinje su poznati svejedi, što znači da se hrane i biljkama i životinjama. Poznate su po tome što jedu doslovno sve uključujući kukce, crve, koru drveta... 

[više]

Mačka

Autor: Alen Horvat, 13. 1. 2011. 14:01

 

Domaća mačka, kućna mačka ili najčešće mačka je mali mesožder iz porodice mačaka. Prvobitno potječe od afričke divlje mačke, a živi uz ljude već oko 3.500 godina. Mačka spada među najomiljenije kućne ljubimce. U cijelom svijetu živi preko 600 milijuna mačaka.

Mačka spada među najomiljenije kućne ljubimce. 69 milijuna mačaka živi u američkim domovima gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu živi preko 600 milijuna mačaka.

Postoji veliki broj raznih pasmina domaćih mačaka, rasnih i običnih, ali postoje i bezrepe ili bezdlake mačke, zbog mutacije. Naziv domaća mačka koristi se za sve mačke koje manje-više "dobrovoljno" žive u direktnom kontaktu s ljudima i smatra se da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao što su miševi). Razlikuju se od divljih mačaka (lakše su građe i manje agresivne) i velikih mačaka (manje su i mogu mjaukati, za razliku od većine velikih mačaka). One su vješti grabljivci i veoma su inteligentne životinje. Neke od njih se mogu naučiti (katkad mogu naučiti i same) pokretati jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću. Mačke komuniciraju glasom (mjaukanjem), predenjem, frktanjem, režanjem i škljocanjem, kao i govorom tijela. Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumijevanje.

[više]

Rakun

Autor: Ivan Turjak, 13. 1. 2011. 14:00

Najkarakterističnija osobina rakuna je crno krzno oko očiju koje je u jakom kontrastu sa okolnim krznom. Ono podsjeća na "banditovu masku" i tako je podržala reputaciju ove životinje kao lopova.Neznatno zaobljene uši su također okružene bijelim krznom. Pretpostavlja se da rakuni mogu bolje prepoznatni izraze lica i poziciju zahvaljujući ovoj neobičnoj boji lica i tamnim i svijetlim prstenovima na repu. Prstenovi sliče prstenovima na repu kod prstenorepog lemura.Tamna maska možda također smanjuje odsjaj i potpomaže noćni vid.Na drugim dijelovima tijela duge i čvrste dlake, koje sprječavaju prodiranje vlage, su obično u sjenama sive boje i, dosta manje, smeđe. 

[više]

Jaguar

Autor: Alen Mihalić, 13. 1. 2011. 13:43

Jaguar je zvijer iz porodice mačaka. Živi diljem Južne Amerike, a rasprostranjen je sve do Patagonije na krajnjem jugu kontinenta. Bio je neko vrijeme prilično uobičajen i u južnim državama SAD-a. Jaguar je najveća američka divlja mačka. U slobodnoj je prirodi vrlo rijedak jer su ga ljudi lovili radi njegova iznimno lijepog krzna, tako da je gotovo istrebljen.

 Osnovne značajke

Veličina:

  • Visina: 68 - 76 cm
  • Dužina: 112 - 185 cm, rep 45 - 75 cm
  • Težina: Mužjaci 55 - 100 kg, ženke 45 - 90 kg

 

[više]

Hobotnica

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:49

Hobotnica je mekušac iz razreda glavonožaca. Ima 8 krakova s kojima može dostići duljinu i do 3  metra. Hobotnica je odlično prilagođena životu lovca, ali i plijena, jer ima tajno oružje. U tjelesnim naborima krije vrećicu s crnilom koje ispušta kad želi zbuniti svoje neprijatelje. Nevjerojatno ljupka hobotnica izgleda kao gomoljasta glava s osam nogu, no njezino vrećasto tijelo krije iznimno dobro razvijen mozak i živčani 

sustav, zbog čega je hobotnica iznenađujuće inteligentna morska životinja. Hobotnica je važan stanovnik morskog dna gdje živi na stjenovitim obalama i većinu 

vremena provodi u rupama ili raspuklinama stijena u plitkoj vodi. Katkad krakovima prenosi kamenje i gradi neku vrstu "utvrde" na morskom dnu. Hobotnica se kreće plivajući ili pužući po dnu na vrhovima krakova, a pri bijegu se kreće unatrag. Po mogućnosti se povlači uvijek u isto sklonište. Sklonište se prepoznaje po uredno naslaganom većem i manjem kamenju ispred rupe. Mužjaka se od ženke razlikuje po nešto većim prianjalkama.

[više]

Alpaka

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:45

Alpaka je pripitomljena životinja iz porodice deva rasprostranjena u južnoameričkim Andama. Nije jasno dokazano vodi li porijeklo od guanaka ili od vikunje ili je hibrid ove dvije navedene vrste. Živi u velikim stadima po južnoameričkim brdima do granice vegetacijske zone. Zbog fine dugačke vune i ukusnog mesa odavna je udomaćena u zemljama Južne Amerike. Vuna te životinje i tkanina od vune zovu se alpaka.

[više]

Ljama

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:40

Ljama je južnoamerička vrsta deve, odomaćena od pretpovijesnih vremena. Narodi Anda koriste ju kao teretnu životinju, izvor mesa i vrlo kvalitetne vune. Odrasla životinja visoka je do vrha glave između 1,7 i 1,8  metara, a može težiti od 130 do 200  kg. Kod koćenja, mladunče teži od 9 do 14  kg. Vrlo su društvene i rado žive u krdu s drugim ljamama. 

[više]

Ljenivac

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:35

Ljenivci su vrlo stari pod red krezubica, a srodni su s mravojedima i pasancima. Poznato je šest recentnih vrsta koje se dijele na dvije porodice, dvoprstnih i troprstnih ljenivaca. Pored recentnih, postojao je još i cijeli niz vrsta golemih ljenjivaca koji su izumrli. Postoji i naziv tipavci za ljenivce iz reda krezubica, koji žive na drveću.  Ljenivci nastanjuju isključivo krošnje stabala tropskih kišnih šuma Srednje Amerike i područja Amazonije pa do južnih područja Brazila. Životinje dosižu dužinu tijela od najmanje pola metra i težinu do 5  kg, dok dvoprstni mogu težiti i do devet kilograma.

[više]

Jež

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:30

Ježevi su porodica sisavaca. Najpoznatiji predstavnici porodice koji žive u Europi su tamnoprsi i bjeloprsi ježevi. Ježevi su male do srednje velike životinje i imaju vrlo sličnu građu tijela. Dužina tijela im se kreće između 10 i 45  centimetara. Najveća je malajska štakorska rovka  koja može težiti do 2  kg, dok mala štakorska rovka teži samo od 20 do 80  grama. Dužina repa im je različita, dok štakorske rovke imaju dugi rep, pravi ježevi imaju uglavnom samo malene batrljice. Udovi ježeva su kratki i nisu specijalizirani. Kao i kod drugih kukcojeda, i kod ježeva palčevi im nisu nasuprotni, a prsti završavaju s po pet prstiju s oštrim kandžama.

[više]

Sirijski hrčak

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:24

Sirijski hrčak je glodavac podrijetlom iz Sirije, ponekad se još naziva i "Zlatni hrčak", što mu je zapravo originalna boja u prirodi. Također danas postoji mnogo različitih boja i vrsta njihove dlake, npr. dugodlaki hrčak, sirijski hrčak bez dlake, crni hrčak i obični sirijski hrčak. Sirijski hrčak je najpopularnija vrsta hrčka za držanje kao kućnog ljubimca. Ima mnoge predispozicije koje se sviđaju kupcima. Sirijski hrčak vrlo je zahvalan kućni ljubimac zato što mu je veličina vrlo mala, otprilike 15 do 18  cm. Ima kratak rep samo oko 8  mm i što je vrlo važno ne smrdi. Vrlo je pogodan za ljude koji imaju malu djecu, jer su vrlo umiljati i nisu nasrtljivi. Postoji još par razloga zašto ih ljudi vole držati, jedan od tih razloga je cijena koja je vrlo povoljna, drugi razlog zašto ih ljudi vole je način njihovog održavanja koji ne traži puno, treći razlog je vrlo laka ishrana koju mogu primjenjivati čak i djeca. 

[više]

Vodenjaci

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:21

Vodenjacisu rod repatih vodozemaca iz porodice daždevnjaka. Dugoljasta je tijela sa slabim i kratkim nogama. Na nogama ima jastučiće sa zrakom koji mu omogućuju hod po vodi. Ima rep koji je stisnut sa strane te mu to uvelike pomaže tijekom plivanja. Vodenjaci imaju veliku sposobnost regeneracije izgubljenih dijelova tijela, a to su najčešće noge, rep i oči. Zaštićen je te ga često susrećemo na hrvatskom prostoru. Vodenjaci u proljeće borave u vodi slatkovodne stajaćice - bare ili jezera. Kasnije izlaze i na kopno, gdje skrivajući se pod kamenjem, zimuju. 

[više]

Ružičasta žličarka

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:16

Ružičasta žličarka je društvena barska ptica. Rasprostranjena je uglavnom u Južnoj Americi, ali i u Srednjoj Americi, Karibima i Meksiku, te na obalama Texasa, Louisiane i južne Floride. Staništa su joj područja boćate vode. Ružičasta žličarka je 80  cm visoka. Duga je oko 2 i pol metra. Ima raspon krila 120-130  cm. Krila su crvene boje. Na glavi nema perja. Perje na vratu, prsima i gornjem dijelu leđa je bijelo. Vrat joj je dosta dug i bijele je boje. Oči su crvene boje. Noge su crvenkaste i jako su duge. Prepoznatljiva karakteristika je i dugi sivi kljun u obliku žlice.

[više]

Divlja patka

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:11

Divlja patka, poznata i kao gluhara, vrsta je patke koja nastanjuje umjerena i suptropska područja Sjeverne Amerike,Europe, Azije i Australije. Vjerojatno najbolje poznata od svih pataka, pomogla je u uzgajanju brojnih domesticiranih pataka. Mužjak divlje patke na glavi i vratu ima tamnozeleno perje metalnog sjaja s bijelim prstenom na dnu. Prsa su mu smeđe boje, a trbuh i donja strana krila svijetlosivi. Kratko repno perje je bijelo. Dva srednja repna pera zavinuta su u kovrčice. Kljun je žut i sa strane nazubljen.

[više]

Bukavac nebogled

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:07

Bukavac nebogled , često i samo bukavac, je plaha ptica iz roda Botaurus. Pripada porodici čaplji. Kada je uznemiravana, stoji mirno u jednom mjestu i podigne kljun i glavu gore. Ovakvo ponašanje i boja perja skrivaju pticu tako dobro da ju je skoro nemoguće vidjeti. Zapravo ih se mnogo češće čuje nego vidi, jer mužjak ispušta zvukove koji se mogu čuti i 5  kilometara dalje. Bukavac nebogled je neznatno veći od američkog bukavca i ima izraženije oznake na leđima.

[više]

Siva čaplja

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 09:02

Siva čaplja je velika ptica duga 90-100  cm, s rasponom krila od 175-195  cm te težinom od 1 do 2  kg. Perje ove ptice je sive i bijele boje. Hrani se ribama i žabama, a osim njih i malim sisavcima i pticama. Zimi kada se stajaće vode zalede, sive čaplje odlaze do najbliže rijeke i tamo provode zimu. Odrasle sive čaplje na glavi imaju prepoznatljivu kukmu crne boje. Sezona parenja počinje u veljači, a završava krajem travnja. Siva čaplja gnijezdi se u koloniji. Mužjak i ženka zajedno grade gnijezdo, ženka izleže 1-6 jaja koja su svjetlo plave boje i ovalna oblika. Inkubacija traje oko mjesec dana, a za mladunce skrbe oba roditelja.

 

[više]

Bijela roda

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 08:59

Bijela roda je ptica iz porodice roda koja ima dug i crven kljun. Ima dug vrat i duge, crvene i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima se nalazi nešto dugog i crnog perja. Ženka i mužjak ne razlikuju se s obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume. Let joj je spor. Glasa se klepetanjem. Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti. U travnju ili svibnju savija veliko gnijezdo u krošnji stabla ili na krovovima kuća. Najčešće ima pet jaja. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima. Živi u srednjoj i istočnoj Europi. Za selidbe se okuplja u velika jata. U Hrvatskoj je najbrojnija u Lonjskom polju,u selu Čigoč, europskom selu roda.

[više]

Noj

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 08:51

Mužjaci noja su visoki između 210 i 275 cm a teški su od 100 do 130 kg, a ponekad čak i do 150  kg. Ženke su manje, visoke su 175 do 190  cm a teže 90 do 100  kg.  Perje mužjaka, koje nazivaju i pijetlovima, je crno. Jedino perje krila i repa je bijelo. Ženke, odnosno kako njih zovu kokoši, imaju nasuprot tome perje neugledne boje tla. Jedino je perje krila i repa i kod njih svjetlije, i sivo bijele je boje. Perje mladunaca podsjeća na perje ženke, samo se kod njih još ne ističe razlika u boji perja krila i repa u odnosu na trup. Gole noge i vrat su im, ovisno o podvrsti, sive, sivkasto-plavkaste ili lagano ružičaste. U vrijeme parenja koža mužjaka sjaji posebno intenzivno. Vrat noja je dugačak i pretežno gol, dok im je glava u odnosu na tijelo relativno malena, ali su im zato oči s promjerom od 5  cm najveće od svih kopnenih kralježnjaka.

[više]

Skakavci

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 08:44

Skakavci , naziv za većinu pripadnika reda ravnokrilaca. Caeliferasu pored srednjih do velikih (najčešće duljine između 1 i 7,5  cm) kukaca karakterističnih po izrazito dugim i snažnim stražnjim nogama koje im omogućuju skakanje  na udaljenosti i 20 puta veće od njihove duljine . Tijelo im je usko (bočno stisnuto), nitasta ticala kratka, oči velike. U ustima imaju dvije vilice prilagođene za kidanje i žvakanje. Leđna pločica prvog prsnog kolutića im je povećana i strši kao štit preko srednjeg dijela tijela. Skakavci , naziv za većinu pripadnika reda ravnokrilaca. Caeliferasu pored srednjih do velikih (najčešće duljine između 1 i 7,5  cm) kukaca karakterističnih po izrazito dugim i snažnim stražnjim nogama koje im omogućuju skakanje  na udaljenosti i 20 puta veće od njihove duljine .

Tijelo im je usko (bočno stisnuto), nitasta ticala kratka, oči velike. U ustima imaju dvije vilice prilagođene za kidanje i žvakanje. Leđna pločica prvog prsnog kolutića im je povećana i strši kao štit preko srednjeg dijela tijela.

[više]

Kameleoni

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 08:41

Kameleoni su porodica životinja iz reda ljuskaša. Opisano je oko 160 različitih vrsta, koje se dijele u dvije pod porodice. Gotovo sve vrste su ugrožene u svojim prirodnim staništima, zbog čega su pod zaštitom Washingtonskog sporazuma o zaštiti vrsta. Kameleoni prvobitno potječu iz istočne Afrike, no svoju su raznovrsnost razvili ponajviše u zapadnoj Africi i na Madagaskaru. Danas ga se može naći na cijelom afričkom kontinentu, naročito na Madagaskaru i području sredozemlja, ali i u Indiji, Sri Lanki i Turskoj zajedno s Arapskim poluotokom. No najveća koncentracija kameleona, kako brojem vrsta tako i brojnošću populacije je Afrika i Madagaskar.

[više]

Orangutan

Autor: Mateja Jurčić, 13. 1. 2011. 08:36

Orangutan je vrsta primata iz porodice čovjekolikih majmuna. Njegovo ime na malajskom znači "šumski čovjek". Živi u Jugoistočnoj Aziji i jedini je čovjekoliki majmun koji živi samotnjački. Orangutan je stanovnik tropskih kišnih šuma i danas živi još samo na Borneu i Sumatri. Podvrsta koja živi na Borneu nazvana je P. p. abelii, a ona na Sumatri P. p. pygmaeus.Fosilni nalazi govore, da su ranije živjeli od južne Kine preko Vijetnama sve do Malajskog poluotoka do Jave. Oko stotinjak orangutana viđeno je na planini Kinabal u uz mnoge druge rijetke i endemske vrste. Već na prvi pogled orangutan se razlikuje od svih drugih  čovjekolikih majmuna crvenkasto smeđom bojom svog krzna i vrlo dugim rukama. Odrasla životinja je visoka između 1,2 i 1,5 m, dok im je raspon ruku do 2,2  m.

[više]

Zec

Autor: Vanja Hasanac, 12. 1. 2011. 21:08

Zečevi ili dvojezupci su red iz nadreda Euarchontoglires viših sisavaca.

Ovaj životinjski red je raširen gotovo na cijelom svijetu. Prvobitno ih nije bilo na jugu Južne Amerike, Madagaskaru, otocima Jugoistočne Azije, Australije i na prostoru Oceanije. Pod ljudskim utjecajem danas su (naročito divlji kunići i poljski zečevi) rašireni i na tim prostorima.To su male do srednje velike životinje s kratkim repom ili sasvim bez njega. Površno gledano, njihovo zubalo jako podsjeća na ono kakvo imaju glodavci. Međutim, za razliku od njih, oni imaju i drugi par sjekutića. Istina, nisu potpuno razvijeni, imaju oblik gotovo četvrtastih stupića i skriveni su iza prvog, većeg para. Kao i glodavci, između sjekutića i kutnjaka imaju prazninu, jer nemaju očnjake. Zubi su im prevučeni caklinom, nemaju korijen i rastu im cijelog života. Između nosnica i ustiju imaju osjetilnu jamicu, od koje potječe naziv deformacije koja se ponekad javlja kod ljudi, zečja usna. 

[više]

Pelikan

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 19:43

Pelikani ili nesiti  su porodica ptica iz reda pelikanki. Zajedno s anhingama, kormoranima, blunama, fregatnicama i tropikovkama čine red Pelecaniformes. Pelikani žive na svim kontinentima osim Antarktika. 

Velike su ptice sa velikim kljunovima s vrećom. Najmanji je smeđi pelikan koji može biti težak samo 2. 75-5.5 kg, biti dug samo 106-137 cm i imati raspon krila od samo 183-250 cm. Najvećim se smatra panac  koji može biti 15 kg težak, 183 cm dug, s rasponom krila i do 3.5 m.Pelikani dobro plivaju kratkim, snažnim nogama sa sva četiri prsta povezana kožicom. Rep je kratak i kvadratast sa 20 do 24 pera. Krila su duga i imaju neobično velik broj sekundarnih letnih pera (30 do 35). Luče uljasti iscjedak kojim mažu perje da bi postalo vodootporno. 

 

 

[više]

Deve

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 19:30

Deve  su porodica sisavaca iz reda parnoprstaša i jedina su danas još živuća porodica podreda Tylopoda. Porodicu se može podijeliti u dvije osnovne skupine, deve starog svijeta s dvije vrste, jednogrbom  i dvogrbom devom i deve novog svijeta s dvije vrste koje žive u divljini, gvanako  i vikunja.

Deve su generalno velike životinje obilježene dugim, tankim vratom, malom glavom i relativno dugačkim, vitkim nogama. U odnosu na veličinu, postoje značajne razlike između deva starog svijeta i deva novog svijeta. Dok su vrste iz novog svijeta teške između 35 i 150 kg, deve starog svijeta teže od 300 pa do 700 kg.Lubanje deva su plosnate i izdužene, i nemaju rogove. Gornja usna im je rascijepljena, a nosnice mogu zatvoriti. Imaju 30 do 34 zuba. U svakoj polovici gornje čeljusti imaju po jedan sjekutić oblikom sličan očnjaku, a ukupno 6 sjekutića lopatastog oblika u donjoj čeljusti istureno je prema van. Do kutnjaka imaju prazninu koju se naziva dijastema.  Lubanje deva su plosnate i izdužene, i nemaju rogove. Gornja usna im je rascijepljena, a nosnice mogu zatvoriti. Imaju 30 do 34 zuba. U svakoj polovici gornje čeljusti imaju po jedan sjekutić oblikom sličan očnjaku, a ukupno 6 sjekutića lopatastog oblika u donjoj čeljusti istureno je prema van. Do kutnjaka imaju prazninu koju se naziva dijastema. 

[više]

Štuka

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 19:20

Štuka  je riba iz porodice Esocidae. Ima vretenasto tijelo i veliki je grabežljivac. To njegovo vretenasto tijelo završava karakterističnom glavom, širokom i spljoštenom, u obliku pačjeg kljuna. Čeljust joj je opremljena s oko 700 zuba, nagnutih prema unutra. Oči, smještene na vrhu glave, omogućavaju joj široko vidno polje. Leđna peraja, položena na vrhu stražnjeg dijela tijela, služi joj za snažan zalet kad odluči napasti plijen! Pore na glavi, smještene na obje donje čeljusti povezane s bočnom linijom, omogućuju štuki da osjeti i najmanju vibraciju s velike daljine.Boje njezinog tijela pogodne su za savršenu kamuflažu: leđa, tamno zelene boje koja ide do crne, prošarana svjetlijim trakama, dok su bokovi zelenkasti, a trbuh bijel. 

[više]

Obični jelen

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 19:09

Jelen obični  je šumska životinja.Rasprostranjen je u Europi najčešće u šumskim kompleksima većih vodotoka - Dunava, Save, Drave te brdskim i planinskim šumama Mađarske, Rumunjske, Češke, Slovačke, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, a u manjem broju i u Poljskoj, europskom dijelu Rusije, Norveškoj, Švedskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Danskoj. Vrlo su brojni u Hrvatskoj na području Baranje i Slavonije te Gorskog kotara, na Balkanu u Vojvodini te u Sloveniji uz poplavne nizine triju velikih rijeka do granice šuma u Slovenskim Alpama.   Rasprostranjen je u Europi najčešće u šumskim kompleksima većih vodotoka - Dunava, Save, Drave te brdskim i planinskim šumama Mađarske, Rumunjske, Češke, Slovačke, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, a u manjem broju i u Poljskoj, europskom dijelu Rusije, Norveškoj, Švedskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Danskoj. Vrlo su brojni u Hrvatskoj na području Baranje i Slavonije te Gorskog kotara, na Balkanu u Vojvodini te u Sloveniji uz poplavne nizine triju velikih rijeka do granice šuma u Slovenskim Alpama.

[više]

Pčele

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 18:59

Prave pčele  potporodica su kukaca, iz reda opnokrilaca, porodice pčela, bliski srodnici bumbara, a dalji osa i mrava.Na svijetu ima približno 20 000 vrsta pčela na svim kontinentima osim Antarktike. Hrane se nektarom kao izvorom energije, te peludom, kao izvorom proteina.Na svijetu ima približno oko 20 000 vrsta pčela gotovo na svim kontinentima. Najčešća je vrsta pčela medarica, podrijetlom iz Afrike. Naselila se u Mediteranske zemlje i Europu prije nego što se nastanila u Aziji, Australiji i Sjevernoj Americi. 

Na glavi se nalazi par ticala i sa svake strane po jedno složeno oko. S donje strane glave nalazi se usni organ prilagođen uzimanju nektara iz plodnice cvijeta. Prsa čine tri odvojena kolutića. Na svakom se s donje strane nalazi po jedan par nogu. Na drugom i trećem kolutiću nalazi po jedan par krila za letenje, pri čemu je drugi par krila manji. Kod nekih vrsta, krila su toliko mala da je nemoguće letjeti. Prednji par nogu pčeli služi za održavanje i čišćenje tijela. Stražnji par nogu je specifične građe, u mala udubljenja (košarice) koje pčele skupljaju pelud ili propolis. 


 

[više]

Pingvin

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 18:08

Pingvini su grupa ptica koje ne mogu letjeti a žive na južnoj hemisferi. To je jedina porodica unutar reda Sphenisciformes koji je dio podklase ptica Neognathae.Smatra se vjerojatnim, da su im, razvojno gledano, sestrinske grupe plijenori  i bubnjevke .Vrlo ih je lako razlikovati od svih ostalih ptica. Izvrsno su se prilagodile životu u moru, a djelomično i ekstremno hladnim područjima zemlje. Razlike u veličini i težini raznih vrsta pingvina su značajne, no građa tijela i perja je, suprotno tome, unutar porodice vrlo homogeno.

Patuljasti pingvin naraste samo do 30 cm, a težak je najviše 1-1,5 kg, dok su carski pingvini  svojom dužinom tijela do 1,10 m i težinom do čak 40 kilograma među najvećim članovima podklase Neognathea. Ta razlika u veličini objašnjava se Bergmannovim pravilom i upravo se pingvini najčešće navode kao primjer tog pravila. Većina vrsta je samo neznatno teža od težine vode koju istiskuju svojim tijelom, pa im je zbog toga relativno lako roniti. 

[više]

Jazavci

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 18:00

Jazavci  skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodici Mustelidae: istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamo tvorove, lasice, vidre i nekoliko ostalih vrsta zvijeri. Postoji osam vrsta jazavaca, smještenih u tri potporodice:jazavci Europe i Azije,medojedni jazavac i američki jazavac. Azijski smrdljivi jazavci iz roda Mydaus bili su svrstavani u rod Melinae, no nedavna istraživanja ukazuju kako se zapravo radi o rođacima tvorova starog svijeta.

Tipični jazavci kratkih su udova i zdepaste građe. Donja čeljust povezana je s gornjom putem transverzalnog kondilarnog nastavka čvrsto vezanog u dugu šupljinu lubanje, pa je dislokacija čeljusti nemoguća. Ovo svojstvo omogućuje jazavcu održavanje snažnog ugriza bez popuštanja, no smanjuje pokretljivost čeljusti. 

[više]

Američki muflon

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 17:49

Američki muflon je tipični sisavac Rocky Mountainsa u zapadnim dijelovima SAD-a, na jugozapadu Kanade i sjeverozapadu Meksika. Dio su roda ovaca, a neki zoolozi smatraju ih, zajedno s Dallijevim i sibirskim sniježnim ovcama podvrstama divljih ovaca. 

Oba spola imaju rogove. Mužjakovi su zakrenuti (110cm ), a ženkini ravni (30cm). Muflon je ugrožen zbog njihovih rogova koji se koriste kao ukras, a teže oko 14 kg. Mužjaci se jakim udaranjem rogova o rogove bore za prevlast. Bore se oko ženki ili oko teritorija. Ti udarci su jako glasni. Muflon ima izvrstan vid koji mu omogućuje vidjeti najmanje pokrete u okolini. Zato ga je teško uloviti. Prije dolaska Europljana kanadska je ovca (muflon) brojila nekoliko milijuna jedinki. Masovni lov doveo je do toga da im prijeti izumiranje. I infekcije koje su stigle do njih kontaktom s domaćim ovcama uzrokovale su smanjenje populacija. Oko 1900-te bilo ih je oko 60.000 jedinki. Iako je lov danas najstrože zabranjen, broj se još uvijek nije bitno povećao. 

[više]

Nosorog

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 17:43

Nosorozi  su porodica neparnoprstaša u kojoj je pet vrsta. Žive u Africi i Aziji. 

Značajno obilježje nosoroga su rogovi koje imaju na nosu. Ovisno o vrsti, imaju jedan ili dva roga, ali su nađeni i neki fosilni nosorozi koji nisu imali rog. Prednji rog raste iz nosne kosti, dok se stražnji (ako postoji) nadovezuje na prednji dio lubanje. Iako je vrlo čvrst, ovaj rog nije od koštane tvari, nego je od aglutiniranog keratina, jedne vrste proteina koji se nalazi i u dlakama. U nekim istočnoazijskim kulturama postoji uvjerenje, da smrvljeni rog nosoroga ima ljekovita svojstva, što je razlog za ubijanje nosoroga i uzimanje njihovih rogova. Do sada najveći poznati rog bio je dug 1,58 m.

Nosorozi imaju masivno tijelo i kratke, debele noge. Svaka noga ima tri prsta koji svaki završava širokim kopitom. Koža mu je debela i siva ili smeđa. Kod azijskih vrsta koža na početku vrata i nogu je jako naborana, tako da životinja izgleda kao da je oklopljena. Nosorozi imaju vrlo loš vid, no taj nedostatak nadoknađuju izvrsnim njuhom i jako dobrim sluhom. Mužjaci nemaju mošnje a testisi su im smješteni unutar tijela. 

[više]

Ris

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 17:32

Obični ris ili eurazijski ris je najveća mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu. To je vrsta iz roda risova unutar porodice mačaka. Kad se u Hrvatskoj kaže 'ris', u pravilu se misli upravo na ovu vrstu. 

Dužina tijela im je do 1,30 m (uz dodatak repa od 11 do 25 cm) a u ramenima su visoki oko 65 cm. U srednjoj Europi, ovisno o području gdje žive, prosječno su teški od 20 do 26 kg (krajnje vrijednosti su 12 do 37 kg). Ženke su s prosječnom težinom od 17 do 20 kg (krajnosti su 12 do 29 kg) osjetno lakše od mužjaka. Zajedničko svim vrstama risova su šiljaste uši s čuperkom dlake na vrhu, i kratak rep. Krzno im je žućkasto do sivo smeđe i često prošarano tamnijim pjegama do eventualno prugama. Šare ovise o okolišu i od područja do područja su različite. Ova vrsta ima izražene čuperke duže dlake na obrazima. Imaju vrlo oštar vid i istančan sluh koji im omogućavaju da lako otkriju plijen. 

[više]

Čudnovati kljunaš

Autor: Mateja Jurčić, 9. 1. 2011. 15:36

Čudnovati kljunaš je  sisavac iz Australije. Vrsta je jedini predstavnik porodice kljunaša . Zajedno s još četiri  vrste ježaka čine jedine živuće vrste podrazreda prasisavaca i od svih drugih sisavaca razlikuje se time što ne rađaju žive mlade, nego legu jaja. Tijelo mu je pokriveno kratkom i vrlo masnom smeđom i spljošteno dlakom. Na glavi s kratkim i neistaknutim vratom ima širok plosnat kljun poput patke, koji je na rubu kožnat i ima nosne otvore na prednjoj trećini. Mesnati jezik pokriven je rožnatim zubićima i potpuno ispunjava usnu šupljinu. Petoprstne kratke noge imaju plivaće kožice. Mužjak na stražnjim nogama ima rožnate ostruge s otvorima kroz koji se izlijeva sadržaj bedrenih žlijezda otrovan poput zmijskog otrova. Nije poznato da li se životinja time brani. Naraste oko 50 mužjaci, a ženke oko 43  centimetara u dužinu, od čega na rep otpada oko 14  centimetara. Rep im služi za pohranu masnoće.

[više]

Dabar

Autor: Mateja Jurčić, 9. 1. 2011. 15:19

Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodavac sjeverne polutke. Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1  metar, visina u hrptu je do 30  cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30  cm. Težina odrasle jedinke je 20 – 30  kg. Boja dlake je tamno kestenasta do sivkasta, a na trbuhu je svjetlija.

[više]

Plavi kit

Autor: Mateja Jurčić, 9. 1. 2011. 15:08

Plavi kit spada u porodicu brazdastih kitova koji su dio pod reda kitova usana. On je sisavac potpuno prilagođen stalnom životu u vodi i najveća danas na Zemlji živuća životinja. Plavi kitovi su prosječno dugački oko 26  m, a populacija koja živi na južnoj polutki je u pravilu krupnija od one koja živi na sjevernoj polutki. Pojedine životinje su često dugačke oko 30  m, a najveći znanstvenom metodom izmjereni plavi kit bio je dugačak 33,58  m.  Plavi kitovi mogu težiti do 200 tona. Oni su najveći ikad živući organizmi na kugli zemaljskoj prema sadašnjim saznanjima.

[više]

Obična čančara

Autor: Mateja Jurčić, 9. 1. 2011. 14:43

Obična čančara vrsta je iz roda Testudo unutar porodice kopnica. Izuzetno je značajna i zakonom zaštićena vrsta hrvatske faune. Naseljava razmjerno usko i isprekidano područje europskog dijela Sredozemlja: jugoistok Španjolske i Baleare, južnu Francusku i Korziku, središnju i južnu Italiju, Siciliju i Sardiniju, obalna područja Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Grčke, te dijelove Bosne i Hercegovine, Bugarske i Rumunjske. U Hrvatskoj je česta u području Dalmacije do sjeverozapadne granice Zadar – Novigrad – Obrovac. Sjeverozapadno, uzduž Velebita, na otocima Rabu,Cresu i Krku, čančara je puno rjeđa. U kontinentalnim predjelima naše zemlje prirodno ne dolazi. Nalazimo je na prostoru od Konavala do doline Neretve i na otocima.

[više]

Božja ovčica

Autor: Mateja Jurčić, 9. 1. 2011. 14:17

Bubamare ili božje ovčice porodica su kukaca, a predstavnici su joj vrste Adalia bipunctata, sedmotočkasta bubamara,  Anatis ocellata i Exochomus quadripustulatus. Bubamare se hrane biljnim štetnicima (lisne uši), a njezine ličinke, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu 20 do 30 lisnih ušiju. Na istočnoj crnomorskoj obali Turske postoji i predatorska vrsta Serangium parcesetosum, koja se koristila za suzbijanje štetnika. Bubamare žive na lišću zelenih biljaka, a u zimi ih često nalazimo u velikom broju ispod suhe kore drveća. Samo u srednjoj Europi ima ih oko 80 vrsta. Kad je bubamara u opasnosti brani se tzv. refleksnim krvarenjem, tj. ispušta krv iz nožnih zglobova. Ta "krv" sadrži vrlo neugodnu tvar koja odbija većinu ptica i mrava.

[više]

Vidra

Autor: Mateja Jurčić, 9. 1. 2011. 14:02

Vidre slatkovodni su ili morski sisavci; članovi porodice Mustelidaeu koju spadaju lasice, tvorovi, jazavci i drugi. Vidre su mesojedi, a hrane se raznolikim plijenom. S 13 vrsta u sedam rodova vidre su rasprostranjene gotovo čitavim svijetom. Vidre imaju veoma mekan sloj krzna ispod vanjskog sloja koji se sastoji od duge zaštitne dlake. Ono ih održava suhima tijekom boravka u vodi te zadržava sloj zraka pružajući im toplinu. Sve vidre imaju duga, vitka tijela i kratke udove. Među njihovim prstima nalaze se plivaće kožice. Većina vrsta ima oštre kandže. Vidre ne ovise samo o njihovom usavršenom krznu kako bi preživjele u hladnim vodama u kojima većina vrsta živi. Ove životinje imaju veoma brz metabolizam i izgaraju energiju velikom brzinom. Primjerice euroazijske vidre moraju jesti 15% vlastite težina dnevno; morske vidre jedu 20 do 25%, ovisno o temperaturi. U vodama temperature 10  °C, vidra mora uhvatiti 100 grama ribe u jednom satu jer ne može preživjeti od manjih količina. Većina vrsta love 3 do 5 sati tijekom dana, a majke koje se moraju brinuti i za potomstvo love i do 8 sati dnevno. Većina vidri hrani se uglavnom ribom, dok prehranu nadopunjuju žabama, slatkovodnim rakovima ili morskim račićima. Neke su se usavršile u otvaranju školjaka, dok ostale jedu i manje ptice ili sisavce

[više]

Konj

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 10:09

Konj  je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus. Konji su odavno bili jedna od najvažnijih domaćih životinja koja se uzgaja u vrlo velikom broju raznih pasmina, a živi širom svijeta.Taksonomski, domaći konji su domesticirani oblik divljih konja, i zajedno s magarcima i zebrama spadaju u porodicu konja, u red neparnoprstaša. 

Konji se razlikuju građom i veličinom tijela, kao i krznom i njegovom bojom. Ovisno o svrsi uzgoja, dijele se na tri osnovna tipa, hladnokrvne, toplokrvne i punokrvne konje. U hladnokrvne se ubrajaju u pravilu konji čija tjelesna težina prelazi 800 kg. Te pasmine korištene su uglavnom za rad u polju, rudnicima ili za šumske poslove. Toplokrvni su, suprotno prvima, tipični jahači konji jer su lakše građe i pokretljiviji. Pored toga, oni su dobri dresurni i skakači konji. Punokrvni su prije svega sportski konji, uglavnom su vrlo osjetljivi, a u trku dosežu i do 70 km/h.

[više]

Žabe

Autor: Vanja Hasanac, 9. 1. 2011. 09:57

Žabe ili bezrepci pripadaju vodozemcima, a razlikuju se od drugih vodozemaca po tome što nemaju rep. Tijelo im je zdepasto, pokriveno glatkom, golom i mekanom kožom.

Mužjaci nekih vrsta imaju sa strane usta zvučne mjehure (rezonatore) za pojačavanje glasa. Kralježnica žaba sastoji se od 9 kralježaka i koštanoga prutića trtične kosti (urostila). Rebara nemaju. Stražnje su im noge prilagođene za skakanje i plivanje, te su mnogo dulje i snažnije od prednjih. Četiri prsta na prednjim nogama su slobodna, a pet prstiju stražnjih nogu spojeno je plivaćom kožicom. Otrovne žabe su živih boja. Otrov može usmrtiti manjeg grabežljivca ako je pojede, a neke žabe sadržavaju toliko otrova da čak mogu usmrtiti čovjeka. Indijanci se služe njihovim otrovom za koplja i strelice. Mužjaci nekih vrsta imaju sa strane usta zvučne mjehure (rezonatore) za pojačavanje glasa. Kralježnica žaba sastoji se od 9 kralježaka i koštanoga prutića trtične kosti (urostila). Rebara nemaju. Stražnje su im noge prilagođene za skakanje i plivanje, te su mnogo dulje i snažnije od prednjih. Četiri prsta na prednjim nogama su slobodna, a pet prstiju stražnjih nogu spojeno je plivaćom kožicom. Otrovne žabe su živih boja. Otrov može usmrtiti manjeg grabežljivca ako je pojede, a neke žabe sadržavaju toliko otrova da čak mogu usmrtiti čovjeka. Indijanci se služe njihovim otrovom za koplja i stMužjaci nekih vrsta imaju sa strane usta zvučne mjehure  za pojačavanje glasa. Kralježnica žaba sastoji se od 9 kralježaka i koštanoga prutića trtične kosti. Rebara nemaju. Stražnje su im noge prilagođene za skakanje i plivanje, te su mnogo dulje i snažnije od prednjih. Četiri prsta na prednjim nogama su slobodna, a pet prstiju stražnjih nogu spojeno je plivaćom kožicom. Otrovne žabe su živih boja. Otrov može usmrtiti manjeg grabežljivca ako je pojede, a neke žabe sadržavaju toliko otrova da čak mogu usmrtiti čovjeka. Indijanci se služe njihovim otrovom za koplja i strelice. 

[više]

Puž

Autor: Vanja Hasanac, 8. 1. 2011. 21:39

Puževi  su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.Površina tijela puževa pokrivena je slojem stanica koje izgrađuju pokožicu (epiderma). Ispod nje se nalaze brojne žlijezde koje izlučuju sluz po kojoj se puž kreće pomoću stopala. Pužev živčani sustav dobro je razvijen i sastoji se od više ganglija. Oni podražuju glavu, stopalo, probavilo i plašt. Na glavi ima velika ticala (oči u obliku mjehurića) i mala ticala (opip, osjetilo za ravnotežu i njuh).

 

[više]

Jastreb

Autor: Vanja Hasanac, 8. 1. 2011. 21:30

Jastreb  je ptica grabljivica iz porodice jastrebova. Srednje je veličine. Vrlo je rasprostranjena vrsta koja nastanjuje umjerena područja sjeverne hemisfere. Uglavnom je stanarica, ali ptice iz hladnijih područja sjeverne Azije i Kanade se sele na jug. On je ptica grabljivica s kratkim i širokim krilima i dugim repom, što to su prilagodbe manevriranju među drvećem u šumama u kojima živi i gnijezdi se. Mužjak je plavosiv odozgo sa sivim prugama odozdo, 49-57 cm dug s rasponom krila od 93-105cm. Ženka je mnogo veća, 58-64 cm duga s rasponom krila od 108-127cm, siva odozgo i odozdo. Mužjaci manjih podvrsta mogu težiti i samo 630 grama, a ženke većih i 2 kg.

Ova vrsta lovi ptice i sisavce u šumama, oslanjajući se na brzinu u letu kroz guste šume. Oportunisti su, kao i većina ptica grabljivica. Njihov najvažniji ptičji plijen su tetrijebi, golubovi i grlice i vrapčarke (većinom čvorci i vrane). Ponekada lovi močvarice do veličine divlje patke. Plijen je uglavnom manji od jastreba, ali ove ptice također ubijaju mnogo veće životinje, do veličine zeca. 

 

[više]

Antilopa

Autor: Vanja Hasanac, 8. 1. 2011. 21:18

Antilopa je naziv za mnoge vrste parnoprstaša iz porodice šupljorožaca. Rogovi antilopa se ne granaju i šuplji su. Potječu iz Afrike i manjim dijelom iz Azije, a nijedna vrsta nije iz Sjeverne i Južne Amerike. Nekada je pojam antilipa bio vrlo širok i odnosio se na šupljorošce, koji nisu goveda, ovce, bizoni i koze.Naziv antilopa prvi je upotrijebio Eustahije iz Antiohije oko 336. godine. On je za antilopu rekao, da je predivna životinja, koja se nalazi uz rijeku Eufrat, vrlo je divlja i neukrotiva, može rogovima rušiti stabla.

 

[više]

Cvrčak

Autor: Mateja Jurčić, 5. 1. 2011. 21:40

Cvrčci su porodica kukaca karakterističnih po cvrčanju mužjaka.Tijelo im je zdepasto, zaštitne boje tijela teško ih se može zapaziti. Prednja su im krila dulja od stražnjih. Glava im je kratka, ticala kratka, čelo istaknuto. Usta su im podešena za bodenje i sisanje. Mužjaci imaju na prvom kolutiću zatka cvrčalo kojim ispuštaju ritmičke, prodorne zvukove, posebno za vrućih popodnevnih sati. Na temperaturi ispod 25  °C, nemaju dovoljno energije za cvrčanje.

[više]

Šaran

Autor: Vanja Hasanac, 27. 12. 2010. 17:54

 Šaran je riba iz porodice Cyprinidae. Ima produljeno, debelo tijelo potpuno prekriveno ljuskama. Masivna se glava završava ustima s četiri brka, a može se produljiti u obliku cijevi kojom šaran pretražuje i usisava hranu s dna. Jedina leđna peraja ima na početku nazubljenu i veoma oštru zraku.

Prema staništu, boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima, a postaje svjetlija s bakrenim odsjajima po bokovima te završava s više ili manje svijetlim trbuhom.

 

 

[više]

Tigar

Autor: Vanja Hasanac, 27. 12. 2010. 17:43

Tigar  je najveća i najjača mačka na svijetu. Živi u azijskim džunglama, u Sibiru i jugoistočnoj Aziji. Pripada carstvu sisavaca. 

Poznato je devet podvrsta ove vrste (od kojih je jedna pouzdano, a dvije su vjerojatno istrijebljene) koje su međusobno vrlo slične, ali se značajno razlikuju veličinom i težinom. Najmanja podvrsta živi u Indoneziji. Dug je 140 cm a rep mu je još oko 60 cm. Mužjaci teže 120 kg a ženke oko 90 kg. Sibirski tigar je bitno veći. Dužina tijela može biti čak i 3 metra. Rep je dug 90 cm, a može doseći težinu od 400 kg (ženka 300 kg). Time je sibirski tigar, nakon medvjeda najveći kopneni grabežljivac. 

[više]

Papiga

Autor: Vanja Hasanac, 27. 12. 2010. 17:21

Papige, papagaji  porodica su ptica iz reda papigašica. U ovu porodicu ubraja se najveći dio vrsta iz ovog reda, iznimka su samo kakadui, iako se u novije vrijeme svrstava u zasebnu porodicu, kaka, tankokljuni nestor i kakapo, koje nastanjuju samo Novi Zeland.

Mnogo vrsta spada u ovu porodicu, koja je jedna od dvije "tradicionalne" porodice reda Psittaciformes. Druga porodica je Cacatuidae (kakadui). Pravi papagaji su rasprostranjeniji od kakadua, i nastanjuju Južnu i Centralnu Ameriku, južni dio Sjeverne Amerike, Afriku, Madagaskar, Južnu i Jugoistočnu Aziju, Australiju i Polineziju. Staništa su, u principu, nizijske tropske i subtropske šume i šumski predjeli; ponegdje u planinskim šumama i otvorenim travnatim staništima. Smatra se da se porodica pravih papagaja dijeli na dvije potporodice: Psittacinae (obične papige) i Loriinae (loriji). 

[više]

Suri orao

Autor: Mateja Jurčić, 26. 12. 2010. 18:43

Suri orao je vrsta orla koji je velik 1 m s rasponom krila preko 2  m i težak 2,5 do 7  kg. Pripada orlovima u porodici sokolovki. Ta vrsta orla živi u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji i ugrožena je vrsta. Odrasli suri orao ima tijelo pokriveno tamnosmeđim perjem. Ima velika i snažna krila te može letjeti vrlo visoko, glavu s oštrim i snažnim kljunom kojim žrtvu raskida na komadiće i velikim očima s kojima odlično vidi. Ima duge noge s kandžama koje mogu biti velike nekoliko centimetara i njima raskida meso žrtve. Ima dugi rep koji je dug otprilike 10  cm.

[više]

Domaća kokoš

Autor: Vanja Hasanac, 22. 12. 2010. 21:10

Domaća kokoš  je uzgojni, odomaćeni oblik divlje kokoši, vrste porijeklom iz Jugoistočne Azije. Pripada porodici fazanki iz reda kokoški.Kao domaća životinja, domaća kokoš ili kako ju se češće zove, kokoš je uzgojena u velikom broju najrazličitijih oblika, obilježja i varijacija boja. Trenutno europski standardi pasmina domaćih kokoši prihvaćaju više od 180 poznatih pasmina. U svijetu se uzgaja još daleko veći broj pasmina. Postoje i različite boje jaja, kao na primjer bijela, smeđa, zelena, crvena...U komercijalnoj proizvodnji mesa i jaja koriste se najčešće hibridne pasmine.

O najdužem životnom vijeku kokoši ima vrlo malo pouzdanih podataka. U starijoj literaturi mogu se naći navodi o starosti do 50 godina. Većina izvora navodi da domaće kokoši (ako ih se ne zakolje ranije), doživljavaju 5-7 godina, u pojedinačnim slučajevima do 8-9 godina. Kokoši nesilice najčešće ugibaju ranije od kokoški koje žive slobodno i nisu izložene stresu neprekidnog nošenja jaja. U dobi od dvije godine značajno opada "proizvodnja" jaja jedne kokoši. 

[više]

Srna

Autor: Vanja Hasanac, 22. 12. 2010. 20:54

Srna je šumska životinja koja je geografski rasprostranjena na području srednje Europe. Istočna granica ove vrste pruža se od Ladoškog jezera prema Crnom moru, ali prije njega zaobilazi strepe  i skreće prema Balkanu. Zapadna granica kreće se od skandinavskih planina uz zapadne obale Britanskog otočja prema Gibraltaru. Nema ih u Irskoj, Korzici, Siciliji, Sardiniji i Grčkoj. U Hrvatskoj je više rasprostranjena u kontinentalnom dijelu (Slavonija, Baranja, Gorski kotar), a u priobalju je rijetkost. Rasprostranjenost po državama ovog prostora kreće se ovako: Hrvatska 29%, Slovenija 23%, Bosna i Hercegovina 14% i Makedonija 9%. 

 

[više]

Domaći magarac

Autor: Vanja Hasanac, 22. 12. 2010. 20:44

Domaći magarac je domaća životinjea rasprostranjena cijelim svijetom. Njegov izvorni oblik je afrički magarac dok azijski magarac nije nikad domesticiran. 

Za razliku od domaćih konja, kopita magarca prilagođena su kamenoj, neravnoj podlozi. Daju im siguran oslonac, ali nisu pogodni za brzo trčanje. No, magarci svejedno mogu, u iznimnim slučajevima, postići brzinu do 50 km/h. Magarci vode porijeklo iz suhih područja. Radi toga, kopita teško podnose vlažnu klimu Srednje Europe i sklona su pucanju i stvaranju dubokih pukotina u kopitu gdje može doći do truljenja. Dobra i redovna kontrola kopita je zbog toga od životne važnosti za magarce. Boja krzna im je siva ili smeđa do crne, ponekad crvenkasta. Pored toga, magarci mogu biti i šareni. Potpuno bijeli magarci su vrlo rijetki (otok Asinara pored Sicilije, austrougarski albino ili barokni magarac). Noge su im ponekad zebrasto prugaste, a trbuh bijel, kao i područja oko očiju i gubice. Većina magaraca imaju uspravne grive i rep koji završava velikom kićankom. Uške su im puno veće nego kod konja. 

[više]

Slon

Autor: Vanja Hasanac, 22. 12. 2010. 20:31

Slonovi su porodica viših sisavaca. Svi su, bez izuzetaka, biljožderi i hrane se prije svega travama i lišćem, ali u slučaju nedostatka te hrane, jedu i granje, grmlje, koru i sličnu hranu.

Slonovi su najveći kopneni sisavci koji danas žive na zemlji. Kod rođenja, mladunče može težiti i do 100 kg. Skotnost slonice traje 20 do 22 mjeseca i najduža je od svih kopnenih sisavaca. Mogu živjeti do 70 godina. Najveći slon je ubijen 1974. u južnoj Angoli i bio je težak 12.240 kg. 

[više]

Čovječja ribica

Autor: Mateja Jurčić, 18. 12. 2010. 20:37

Čovječja ribica je endemični vodozemac iz porodice glavašica. Tijelo je izduženo, nježno i jeguljasto; i odrasli imaju vanjske škrge . Bezbojna je bijelo žućkasto ili bijelo crvenkasto, boja joj potječe od površinskih kapilara. Pronađeni su i neki primjerci sa tamnim pigmentom boje, što ukazuje na činjenicu da su vrlo rijetki pigmentirani primjerci došli u doticaj sa suncem, najvjerojatnije za obilnih kiša koje su ih iz podzemlja izbacile na površinu. 

[više]

Dobri dupin

Autor: Mateja Jurčić, 18. 12. 2010. 20:28

Dobri dupin je vrsta dupina koja živi i u Jadranu. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Mladi se kote većinom tijekom ljeta. Ženka, nakon dvanaest mjeseci skotnosti, koti jedno mladunče, koje doji godinu dana i duže, a mladunac ostaje s majkom i po nekoliko godina. Majka i mladunče su u bliskom kontaktu sve dok se mladunac nije sposoban brinuti za sebe. Mužjaci nisu aktivno uključeni u odgajanje mladih. Spolnu zrelost dobri dupini dostižu s desetak godina, nakon čega ženka može imati mlado svakih 4 do 6 godina. Dobri dupini mogu živjeti i preko 50 godina.

[više]

Stepska zebra

Autor: Mateja Jurčić, 18. 12. 2010. 20:22

Stepske zebre su društvene životinje koje pasu u zajednici s drugim biljožderima na afričkim savanama. To je jedna od vrsta iz porodice konja, a spada u red neparnoprstaša. Stepska zebra ima bijelo krzno s crnim prugama te kratke noge. Odrasle jedinke oba spola u visini ramena imaju 1,4  metra, a duge su 2,3  metra. Težina im iznosi oko 294  kg (mužjaci imaju 10% više težine od ženki). Divlje su i teško se pripitomljavaju. Slično kod konja, mlada stepska zebra može hodati i stajati kratko vrijeme nakon rođenja, a o njoj se brine njezina majka, koja ga doji oko 16 mjeseci.

[više]

Žirafa

Autor: Mateja Jurčić, 17. 12. 2010. 17:16

Žirafa je sisavac iz reda parnoprstaša podreda preživača. To je najviša živuća životinja na Zemlji. Za razliku od srodnika okapija, ona živi u afričkim savanama i zaštićena je vrsta. Mužjaci dosegnu visinu i do 5,50 m, a težinu do 900 kilograma, dok im je visina u ramenima između 2,0 i 3,5  m. Ženke su u pravilu nešto niže i lakše.Vrat žirafa je iznimno dug iako ima samo 7 vratnih kralježnjaka kao i većina drugih sisavaca, no kod žirafe su oni vrlo izduženi.

[više]

Krokodil

Autor: Mateja Jurčić, 17. 12. 2010. 17:03

Krokodili su red tropskih grabežljivaca. Uz ptice, to su jedini do danas preživjeli "potomci" velike grupe gmazova, Archosaura. Prema tome, njihovi i danas živući najbliži srodnici su ptice. Njihovo je srodstvo dokazivao cijelim nizom osobina, ali prije svega građom sistema krvotoka. Zbog koštanog oklopa, krokodile nazivaju i oklopljenim gušterima.

Svi danas živući krokodili žive u rijekama i jezerima tropa i suptropskih područja, jedino Crocodylus porosus može živjeti i u moru, a često se pojavljuje uz obale različitih otoka. Kao prilagodbu životnom okolišu, ove životinje jako dobro plivaju i prikrivaju se u vodi tako, da miruju uronjeni u vodu pri čemu iz vode izviruju jedino oči i nosnice.

[više]

Bijeli medvjed

Autor: Luka Slivar, 16. 12. 2010. 14:00

Sjeverni, bijeli ili polarni medvjed je životinja koja svojom veličinom izaziva strahopoštovanje, zajedno s mrkim medvjedom i američkim crnim medvjedom (često nazvanim grizli). Treća je najveća kopnena zvijer na svijetu. Žućkastobijelom bojom krzna odlično je prilagođen svojoj okolini.

 

 

 

[više]

Vuk

Autor: Mateja Jurčić, 11. 12. 2010.

Vuk, sisavac iz porodice Canidae. Vuk ima zajedničko porijeklo sa domaćim psom, а prema većini eksperata on je praotac svih danas postojećih pasa.

Sivi vuk je nekada naseljavao velike dijelove Sjeverne  Amerike, Europe, Azije i Bliskog Istoka, dok je danas, zbog masovnog izlova i uništenja staništa, prisutan na samo nekim navedenim područjima i to u puno manjem broju.

[više]

Kobra

Autor: Mateja Jurčić, 11. 12. 2010.

Kobre su zmije otrovnice iz porodice guja . To je naziv za čitav niz raznih vrsta zmija iz te porodice, svrstanih inače u razne rodove. Veličina im se kreće od približno 60 cm pa sve do 5 m, ali najčešći su odrasli primjerci od 2  m.

Ove su zmije možda najpoznatije po tome što mogu raširiti svoj vrat tako da oblikuju savršeni klobuk. Prirodno stanište im je poprilično raznoliko te neke vrste žive u pustinjama a druge u tropskim kišnim šumama i drugim staništima u Africi i Aziji. Vrlo često žive u blizini ljudskih naselja te tako često dolazi do međusobnog kontakta gdje nisu rijetki opasni ugrizi.

 

[više]

Mravi

Autor: Sara Klobučar, 11. 12. 2010.

Mravi su dugački uglavnim oko 2-7mm, a neki čak mogu biti dugi i do 2cm.Postoje smeđi, crni i crveni mravi te oni sa ili bez krila. Znanost koja proučava mrave naziva se mirmekologija. Spadaju u socijalne insekte, što znači da žive u velikim kolonijama ili grupama (neke se kolonije mogu sastojati od čak milijun mrava).

[više]

Gavran

Autor: Vanja Hasanac, 11. 12. 2010.

Gavran  je vrsta ptica iz porodice vrana. Dužinom tijela većom od 60 cm je najveća vrana, ali i najveća vrsta podreda pjevica na svijetu. Gavran je dužinom tijela koja može biti i do 64 cm, težinom između 1 i 1,5 kg te rasponom krila od 1,20 m značajno veći od svih drugih europskih članova porodice vrana. Jednobojno je crn, a pokrovna pera, naročito na krilima, imaju metali sjaj. Upadljiv klinasti oblik repa je posebno vidljiv u letu i po njemu ga se već izdaleka može razlikovati od vrlo slične vrste crnih vrana. Kljun mu je snažan, i lagano zakrivljen prema dolje.U ljetu se glasno glasaju zvukom koji liči na šuplje korrk ili korkh. Gavran može vrlo dobro oponašati i glasove drugih vrsta. Može iznimno dobro imitirati ljudski govor. 

 

Obični gavran je dužinom tijela koja može biti i do 64 cm, težinom između 1 i 1,5 kg te rasponom krila od 1,20 m značajno veći od svih drugih europskih članova porodice vrana. Jednobojno je crn, a pokrovna pera, naročito na krilima, imaju metali sjaj. Upadljiv klinasti oblik repa je posebno vidljiv u letu i po njemu ga se već izdaleka može razlikovati od vrlo slične vrste crnih vrana (Corvus corone). Kljun mu je snažan, i lagano zakrivljen prema dolje.

U letu se glasno glasaju zvukom koji liči na šuplje korrk ili korkh. Gavran može vrlo dobro oponašati i glasove drugih vrsta. Može iznimno dobro imitirati ljudski govor. 

 

[više]

Lav

Autor: Alen Horvat, 10. 12. 2010. 18:13

Nakon tigra, lav je sljedeći na ljestvici veličine mačaka, pa to znači da je najveća kopnena zvijer Afrike. Lavovi imaju kratko, žuto-zlatno do tamno smeđe krzno, a mužjaci osim toga i gustu i dugačku grivu koja je najčešće tamnosmeđa. Za razliku od drugih, uglavnom samotnjačkih, velikih mačaka, lavovi žive u čoporu. On se satoji prije svega od ženki koje su međusobno sve u srodstvu. Žrtve lavova su najčešće mlade ili bolesne životinje. Love najčešće u mraku ili u ranim jutarnjim satima dok je još svježe. Kako lavovi nisu baš ustrajni niti brzi trkači (najviše 60 km/h, a i to samo na kratke staze), jedina mogućnost za uspješan lov im je suradnja. 

[više]

Emu

Autor: Martina Kolarić, 9. 12. 2010. 13:56

Vrat i noge su dugi, ali krila su sićušna: samo 20cm duga. Mladunci imaju uzdužne crne, smeđe i krem šare da bi se prikrili u grmlju i travi. Imaju dvostruko perje, od kojeg je drugo iste dužine kao i prvo.

 

 

[više]

Puma

Autor: Alen Mihalić, 9. 12. 2010.

Puma je u porodici velikih mačaka, a može se naći u Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi. Riječ puma dolazi iz Quechua jezika. U Sjedinjenim Državama riječ panther (pantera) se odnosi na pumu ali black panther (crna pantera) se najčešće odnosi na jaguara ili leoparda. Nedavna istraživanja puminog DNK su utvrdila da je puma usko povezana sa jaguarima ali ne i s leopardima i lavovima. Florida panther je rijetka podvrsta pume koja živi u močvarama Južne Floride u Sjedinjenim Državama, a posebno u Nacionalnom Parku Everglades. U Floridi je trenutačno veliki pokret koji pokušava spasiti preostale pantere otkako je njihov broj naglo opao. Prije nego što je došlo do eksplozije ljudske populacije u Americi, puma je obitovala velikim dijelom Amerike. Puma ima veći prostor u kojemu obitava od drugih sisavaca. Pume žive od Južnog Yukona u Kanadi do južnih Anda (u Čileu i Argentini). 

 

 

Prije nego što je došlo do eksplozije ljudske populacije u Americi, puma je obitovala velikim dijelom Amerike. Puma ima veći prostor u kojemu obitava od drugih sisavaca. Pume žive od Južnog Yukona (u Kanadi) do južnih Anda (u Čileu i Argentini). 

 

 

Florida panther je rijetka podvrsta pume koja živi u močvarama Južne Floride u Sjedinjenim Državama, a posebno u Nacionalnom Parku Everglades. U Floridi je trenutačno veliki pokret koji pokušava spasiti preostale pantere otkako je njihov broj naglo opao. 

       .ž gfvbšđx l                  b  bnkfczh xrtgjh

[više]

Klokani

Autor: Sara Klobučar, 9. 12. 2010.

Kada netko spomene Australiju meni odmah padne na pamet ova prekrasna životinja. Klokani su tobolčari koji nastanjuju isključivo australski kontinent, a skupina broji četrdesetak vrsta. Crveni je klokan največi tobolčar na svijetu, duljine do 120 cm i mase do 90 kilograma. Za jednu majku te veličine novorođenče veliko tek nekoliko centimetara ne čini se zahtjevnim zadatkom što se tiče rađanja, no zadaća je majke klokanice mnogo složenija od toga. Nakon trudnoće od 33 dana, mladunče nalik na ličinku dolazi na svijet i počinje puzati uz majčino krzno prema tobolcu te se pričvrsti za sisu. 

[više]

Pas

Autor: Ivan Turjak, 9. 12. 2010.

Pas je najdrevniji čovjekov pratilac i prijatelj, prihvaćajući našu obitelj svojim čoporom. Pritom pas ipak uživa i u društvu drugih pasa. Raznim pokušajima, pa i uz fizičke sukobe, pas pronalazi svoje mjesto u čoporu, slijedeći autoritet vođe.

[više]

Koala

Autor: Vanja Hasanac, 9. 12. 2010.

Koala  ili crnonosi medvjedak je sisavac tobolčar koji živi u Australiji visoko u krošnjama eukaliptusovog drveća. Iako koala izgleda kao maleni plišani medvjed te se ponekad naziva i koala medvjedić, on u stvari nije nikakav medvjed, već sisavac tobolčar. Unatoč zakonskoj zaštiti, ipak je vrlo ugrožena vrsta jer neprestano gubi životni prostor zbog čestih požara kao i zbog širenja ljudskih naselja i gradnje prometnica unutar područja koja nastanjuje koala. 

 

[više]

Arhiva naših vijesti   
 


Oglasna ploča
 
Drugi obr. mat. 2020.
 
Upisi u SŠ
 
Udžbenici 2020./2021.
 
Poruka tjedna

Izgovorene riječi ponekad bole, ali češće bole one neizgovorene...

 
Javni poziv ponude
Priloženi dokumenti:
Obrazac-Skola u prirodi 2018..docx

 
Anketa
Koji je tvoj omiljeni predmet?





 
Školski list Breza

Breza 13

Breza br. 12

Skolski list Breza

 
Sigurniji internet

 
Eko paket

 
"Skockali" smo se...

 
CARNet
CARNET
08.03.2021. 08:33
Webinar: "Loomen tips  tricks – Upis i grupiranje učenika"
U četvrtak, 11. ožujka 2021. godine s početkom u 13 sati nastavljamo edukaciju korisnika s webinarom pod nazivom "Loomen tips & tricks – Upis i grupiranje učenika". Treći u nizu webinara ... The post Webinar: "Loomen tips  tricks – Upis i grupiranje učenika" appeared first on CARNET .

05.03.2021. 12:57
Istraživanje tržišta – usluga snimke stanja postojećeg sustava
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET planira započeti postupak javne nabave sigurnosnih komponenti podatkovnih centara – snimka stanja i idejno rješenje, u sklopu II. faze programa ,,e-Škole: Cjelovita informatizacija ... The post Istraživanje tržišta – usluga snimke stanja postojećeg sustava appeared first on CARNET .

03.03.2021. 17:02
INFO Najava radova – Iskon, Bjelovarsko-bilogorska i Pozesko-slavonska zupanija, 8.3.2021.
Postovani, Primili smo obavijest od Iskona o radovima, koji ce se odviti u ponedjeljak 8. ozujka 2021. u 20 sati. Uslijed navedenih radova ce doci do prekida mrezne povezanosti prema ... The post INFO Najava radova – Iskon, Bjelovarsko-bilogorska i Pozesko-slavonska zupanija, 8.3.2021. appeared first on CARNET .

 
Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
 
Kalendar
« Ožujak 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

 
Linkovi...
 
Na današnji dan

 
Raspored sati

 
web stranice

Klikom na slike pogledajte web stranice  "E za sve" i "Sigurnost i zaštita na internetu"

 
Brojač posjeta
Ispis statistike od 29. 8. 2012.

Ukupno: 5361735
 
 > Taj čudni svijet  > Životinjsko i biljno carstvo
CMS za škole logo
Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac / Braće Petr 2, HR-43284 Hercegovac / os-skolara-hercegovac.skole.hr / ured@os-skolara-hercegovac.skole.hr
preskoči na navigaciju