Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

PP Lonjsko polje smješten je u središnjem dijeli Republike Hrvatske, omeđen padinama Moslavačke gore i autocestom Zagreb-Slavonski Brod sa sjeverne, a rijekom Savom s južne strane. Na površini od 50.650 ha smjenjuju se pejzaži livada i pašnjaka s nizinskim poplavnim šumama te starim rukavcima (mrtvajama). No, osim svojih izuzetnih prirodnih odlika ovaj park prirode posjeduje i vrijednu kulturnu baštinu, posebice specifično graditeljstvo, folklor, obrt i pučko stvaralaštvo. Stoga je unutar njega vrlo važno očuvati i njegovo kulturološki identitet.
Hrvatski Sabor donio je 6.ožujka 1990.g. Zakon o proglašenju PP Lonjsko polje, a ubrzo nakon toga,  25.lipnja 1991.g., Ramsarskom konvencijom o močvarama dobiva i međunarodno značenje, osobito kao prebivalište mnogih ptica močvarica. I međunarodna unija za zaštitu prirode  (IUCN) uvrstila je Lonjsko polje među 7 uzornih primjera planiranja  zaštite prirode u ruralnim područjima Srednje i Istočne Europe.
Osobita vrijednost parka su dva ornitološka rezervata Krapje Dol i Rakita. Zbog prirodnih značajka i važnosti za populacije europskih vrsta ptica (ovdje obitava 239 vrsta ptica, od kojih više od 130 gnjezdarica), PP Lonjsko polje uvršteno je i na Popis ornitološki važnih područja (IBA).
Upravljanje parkom je vrlo složeno zbog veličine zaštićenog područja, prisutnosti mnogih korisnika prostora te riječnog sustava koji obuhvaća znatno veće područje od zaštićenoga. Zbog toga su očuvanje i poticanje tradicionalne poljoprivrede, uzgoj autohtonih pasmina stoke i biljnih vrsta, gospodarenje šumama i vodama, razvoj turizma, zaštita kulturne i prirodne baštine te prostorno planiranje – pitanja su od izuzetne važnosti za budućnost ovog zaštićenog područja.
Ovo veliko, nizinsko, poplavno područje rijeke Save, s pritocima Lonjom, Strugom, Pakrom Ilovom, Trebežom, Česmom i mnogim manjim pritocima čini ovaj prirodni krajolik jednim od najvrednijih močvarnih područja u Europi.

Položaj i postanak Lonjskog polja
PP Lonjsko polje nalazi se uz rijeku Savu na dijelu između Siska i Nove Gradiške. U geografskom pogledu park prirode obuhvaća Lonjsko i Mokro polje s pripadajućim naseljima uz lijevu obalu Save.
Rijeka Sava svojim tokom oblikuje velik dio južnog pojasa nizinske Hrvatske. Ona obilježava taj krajolik od granice sa Slovenijom do utoka u Dunav. Njezina je gospodarska važnost velika, a ekološka i biološka neprocjenjiva. U te dijelove savskog porječja spada PP Lonjsko polje koje je kao močvarno područje pod izravnim utjecajem rijeke Save.
Sava sa svojim pritocima obiluje krajolik savske nizine. Budući je kao nizinska rijeka bogata vodom, nosi sa sobom velike količine raznog materijala i stvara debele naslage na mnogim mjestima svog toka. S dolaskom proljeća otapa se velika količina snijega u Julijskim Alpama što pridonosi porastu njezina vodostaja. Tada Sava u nizinskom području, gdje počinje s meandriranjem, ne može primiti tako veliku količinu vode koja onda odlazi u pritoke gdje se izljeva iz korita.
To se ponavlja u proljeće i ujesen kada pojačano kišno razdoblje utječe na porast vodostaja Save i njenih pritoka koje tada na ušću teku u suprotnom smjeru. Velike površine dolaze pod vodu koja se zadržava 30 do 100 dana godišnje, dok jek rajem ljeta ovo je područje potpuno suho. Lonjsko polje u ovim uvjetima predstavlja prirodni regulator savske vode – kada Sava nabuja višak vode plavi njenu lijevu obalu  te sve izgleda kao golemo jezero s otocima poplavljenih šuma.
Sam proces dotjecanja i otjecanja vode ne tvori samo specifičan reljef Lonjskog polja već ima i odlučujuću ulogu u raspodjeli biljnih i životinjskih vrsta. Poplavne šume prekrivaju oko 60% površine Lonjskog polja, Duž potoka i pritoka Save prostiru se i vlažne livade (pokrivaju oko 30% površine), ali se one gradnjom kanala sve više melioriraju i pretvaraju u polja odnosno oranice. Na poljoprivredne površine otpada najmanji dio, oko 10% Lonjskog polja.