Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Primarni i glavni cilj Križara bio je oslobođenje Jeruzalema i Svete Zemlje od muslimana, a Križarski pohodi počeli su pozivom pravoslavnoga Bizanta da se obrane od muslimanske ekspanzije Turaka Seldžuka u Anatoliji. Izraz je ostao sačuvan i u 16. stoljeću, a označavao je katoličko širenje izvan Europe uglavnom protiv pogana, heretika i naroda koji su bili žrtvom izopćenja s mješavinom vjerskih, poliričkih i ekonomskih razloga.Kršćani i muslimani međusobno su sastavljali razne saveze i ratovali protiv neprijatelja, kao što je bio kršćanski savez sa Rumskim Sultanatom tijekom Petoga križarskoga rata.

Križarski pohodi su imali duboke političke, ekonomske i socijalne učinke, neki učinci se osjete i u današnje vrijeme. Nerijetko zbog sukoba među samim kršćanskim zemljama, križarski pohod bi imao sasvim drugi cilj, kao primjerice u Četvtome križarskome ratu kada je izbio rat između Venecije i Bizanta, tada je pao kršćanski Konstantinopol. Šesti križarski rat je prvi koji je krenuo bez papina blagoslova. Sedmi, Osmi i Deveti križarski pohod završili su s pobjedama Mamluka i Hafsida, a Deveti križarski pohod okončao je Križarske ratove na Bliskom istoku.^]

Broj poginulih u sporadičnih 196 godina ratovanja je upitno, no procjene sežu od najmanje 1,000,000 do najviše 9.000.000 žrtava, čime je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u ljudskoj povijesti.