Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Sve lastavice imaju sličan oblik tijela, ali se on razlikuje od onog drugih vrapčarki. Prilagodile su se lovljenju insekata u letu razvivši vitko tijelo sa dugim šiljatim krilima, što omogućava lako manevriranje i izdržljivost, kao i česte periode jedrenja. Takav oblik tijela im omogućava vrlo efikasan let, sa 50-75% manjom potrošnjom energije od vrapčarki iste veličine. Obično lete brzinom od 30-40 km na sat, ali mogu dostići brzinu i od 50-65 km na sat. Kao i nesrodne čiope i legnjevi, koji love na sličan način, imaju kratke kljunove, ali snažnu vilicu i širok grkljan. Tijelo je dugo 10-24 cm, a težina im je 10-60 grama. Na krilima imaju devet primarnih letnih pera. Rep se sastoji od 12 pera i može biti račvast ili četvrtast. Dug rep povećava mogućnost manevrisanja i dužina mu se može razlikovati među spolovima. Ženke obične lastavice biraju mužjake sa dužim repom. Noge su kratke, a stopala više prilagođena stajanju nego hodanju, jer su prednji prsti djelomično spojeni pri bazi. Nožni mišići ptica roda Pseudochelidon su snažnije ali robustnije od onih ostalih lastavica. Najčešća boja perja je tamnoplava ili tamnozelena odozgo i bijela ili prugasta odozdo, često sa crvenim šarama. Vrste koje kopaju ili žive na suhim ili planinskim područjima često su smeđe boje. Postoji malen ili nikakav spolni dimorfizam. Monogamne su. Polažu oko 5 jaja u umjerenim predijelima, a dva ili tri u tropima. Bijele su boje, kod nekih bregunica sa pjegama. Ptići se izležu goli i zatvorenih očju. 

Lastavice nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Jedna se vrsta pojavljuje na tihooceanskim otocima, a druga na Mauricijusu u Indijskom oceanu. Mnoge imaju nevjerojatnu rasprostranjenost poput obične lastavice, koja se razmnožava na većini Sjeverne hemisfere i zimuje na većini Južne.Prilagodile su se mnogim staništima. Često ih se viđa oko vode, ali mogu se naći i na travnjacima, savanama, močvarama, magrovim šumama i šikarama, od nivoa mora do alpskih područja. Mnoge žive na farmama, pa čak i u gradovima. Vrste koje nastanjuju umjerene regije migriraju za zime kada populacije insekata jako opadnu. Tropske vrste uglavnom ne migriraju, ali ima nekih koje prave kraće selidbe. Aristotel je smatrao da laste, rode pa čak i lunje hiberniraju tokom zime. 

IZVOR: http://hr.wikipedia.org