preskoči na sadržaj

Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Životinjsko carstvo

Velikooki Avetnjak

Autor: Patrik Krmić, 15. 11. 2013.

Avetnjaci (Tarsiiformes) su jedna od tri grupe unutar podreda haplorrhini koja ima samo jedan živi rod (Tarsius) i jednu porodicu (Tarsiidae), koja obuhvaća sedam vrsta.Ranije se ova grupa, odnosno porodica, ubrajala u skupinu "polumajmuna", što je naziv koji je zastarjeo i više se ne koristi. Danas ih se svrstava kao zasebnu skupinu unutar podreda Haplorrhini, a razlog je građa nosa poput Haplorrina. Kao i drugi unutar ove skupine imaju manje žlijezda u sluznici nosa pa im je nos suh, za razliku od Strepsirrhinia, koji zbog velikog broja žlijezda u nosu imaju uvijek vlažne njuškice, analogno mačkama.

U razdoblju eocena i oligocena je u Americi i Euraziji bila raširena porodica Omomydae koju se smatra precima ove grupe.

Ova porodica živi na području Jugoistočne Azije, odnosno preciznije, na otocima Sumatra, Borneo, Sulavesi i Filipina, kao i na nekim manjim otocima oko navedenih.

Tarsiidae su od vrha glave do korijena repa dugi oko 9 do 16 cm (k tome dolazi još goli rep dug od 13 do 28 cm), pa su prema tome vrlo male životinje. Masa im se kreće od 80 do 160 grama. Obilježje su im dugi stražnji ekstremiteti, okrugla glava koju mogu okrenuti gotovo 360°, i vrlo dobar sluh. Prsti su im vrlo dugački, a ušne školjke okrugle i gole. Meko krzno im je sivo ili smeđe. Upadljivo obilježje su im velike oči (promjera do 16 milimetara) - preračunato prema veličini tijela, kod čovjeka bi oči usporedive veličine trebale imati veličinu jabuke.

 

Ovo su noćne šumske životinje. Žive na stablima. Preko dana miruju skriveni u gustoj vegetaciji. Pravi su umjetnici u penjanju, a uz pomoć svojih dugih stražnjih nogu mogu skočiti na udaljenost od više metara. Uobičajeno žive u parovima, no ponekad i u manjim grupama.

Glavna im se hrana sastoji od kukaca, a uz to jedu i male kralježnjake. Oni su jedini primati koji su isključivo mesožderi. Koriste svoju veliku sposobnost skakanja da iznenade lovinu. Dnevno pojedu oko 10% svoje tjelesne težine.

Skotnost kod ove porodice traje relativno dugo, čak 6 mjeseci. Rezultat je, da mladi dolaze na svijet vrlo razvijeni. U početku se drže majci za trbuh, ili ih majka nosi u njuški. Već sa sedam mjeseci ih majka prestaje dojiti, a s godinu dana su spolno zreli. Najstariji poznati Tarsius imao je 13 godina.

Glavna opasnost za ove životinje je uništavanje njihovog životnog prostora. Osim toga, još uvijek ih love radi mesa. Pokušaji da ih se drži kao kućne ljubimce završavaju njihovim ugibanjem već nakon nekoliko dana. Nepotvrđeni izvještaji govore, da ulovljene životinje udaraju glavom o ogradu kaveza dok ne uginu. Za mnoge vrste nema točnih podataka.

U prošlosti su Tarsusi igrali važnu ulogu u vjerovanju indigenih naroda Indonezije. Vjerovali su, da Tarsusima glava nije pričvršćena uz tijelo (zbog njihove sposobnosti da ju okrenu za gotovo 360°) pa su se bojali da im se može dogoditi isto, ako ih susretnu.

Danas se razlikuje najmanje 7 vrsta (zbog njihovog noćnog života kao i relativne nepristupačnosti njihovih staništa, vjeruje se da je moguće i postojanje nekih do sada nepoznatih vrsta ove porodice).








Oglasna ploča
 
Drugi obr. mat. 2024.
 
Udžbenici 2024./2025.
 
Sigurniji internet

 
Upisi u SŠ
 
Poruka tjedna

Izgovorene riječi ponekad bole, ali češće bole one neizgovorene...

 
Javni poziv ponude
Priloženi dokumenti:
Obrazac-Skola u prirodi 2018..docx

 
Anketa
Koji je tvoj omiljeni predmet?





 
Školski list Breza

Breza 13

Breza br. 12

Skolski list Breza

 
Eko paket

 
"Skockali" smo se...

 
CARNet
 
Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
 
Kalendar
« Studeni 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

 
Linkovi...
 
Na današnji dan

 
Raspored sati

 
 > Taj čudni svijet  > Životinjsko i biljno carstvo
CMS za škole logo
Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac / Braće Petr 2, HR-43284 Hercegovac / os-skolara-hercegovac.skole.hr / ured@os-skolara-hercegovac.skole.hr
preskoči na navigaciju