Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Zemljopis

Hercegovac se nalazi na 17º 01' istočne geografske dužine 45º 40' sjeverne geografske širine. Srednja nadmorska visina iznosi 138 metara. Položaj Hercegovca je sjever–jug, 3 kilometara udaljen od rijeke Ilove. Rijeka Ilova je granica Slavonije i Moslavine. Hercegovac se nalazi u Moslavini. Klima je umjereno kontinentalna jednako kao i u sjevernim dijelovima Hrvatske, srednja ljetna temperatura iznosi +20 do +23º Celzija, a zimska od 0 do 2 stupnja. Mjesto se nalazi na prometnici D45 prema Kutini i Zagrebu, a nalazi se na sredini između Bjelovara, Daruvara i Kutine. Mjesto Hercegovac je naselje koje nije isključivo poljoprivredno nego je razvijena i privreda.
 

Povijest

Nakon 1565. Turci su nakratko u tvrđavi Crna Reka (naselje smješteno nedaleko od današnjeg Hercegovca) smjestili sjedište sandžaka, pošto su ga povukli iz Čazme i prije nego što će ga preseliti u Pakrac i Cernik. Hrvatski ban Toma II. Erdödy uspio je 15. kolovoza 1591., nakon tri dana opsade Moslavine, osloboditi obiteljsko sijelo i otjerati Turke. Između 1691. i 1700. godine Hercegovac naseljavaju Hrvati iz Desnog Počeslavlja i bližeg dijela Polonja. Krajem 19.stoljeća doseljuju Česi koji i danas čine 25 posto stanovništva. 1921. osnovana je zanatska radionica za popravak gospodarskih strojeva, a 1923. podignuta je i ljevaonica sivog ljeva, te je kasnije počela proizvodnja postrojenja za pilane, ciglane, mlinove i proizvodnju Diesel motora. Vlasnici većih trgovačkih radnji sagradili su mljekarske pogone, 1927. osnovana je nabavno-prodajna i proizvođačka Zadruga koju su osnovali polodjelnici.

Dokaze o turskim aktivnostima na području Crne Reke pružila su arheološka nalazišta otkrivena u razdoblju između dva svjetska rata. Godine 1967. snimljen je i dokumentarni film "Turska osvajanja na području Moslavine" u kojem se pojavljuju mještani Mladen Maksimović i Siniša Bosanac koji su otkrili lokalitet. Lokalitet se sastoji od ostataka građevina i vojne opreme koji se danas čuvaju u zavičajnom muzeju Moslavina u Kutini.

Imenom Hercegovac se spominje 1730. godine. Dan Općine Hercegovac slavi se 5. veljače. Današnja Općina konstituirana je 28. travnja 1993. godine, a Hercegovac se prvi puta spominje sa statusom općine 5. veljače 1886. godine. Općina Hercegovac ima razvijenu kulturnu, športsku suradnju sa Gornjim Martincima iz Republike Mađarske, Jirice iz Češke Republike te mjestoma Škabrnja iz Ravnih kotara, a gospodarski s gradom Jajce iz Bosne i Hercegovine.

Kultura

Dani hrvatskog pučkog teatra

Od 1994. godine u organizaciji Hrvatske čitaonice održavaju se dani hrvatskog pučkog teatra. Na njima sudjeluju amaterske kazališne skupine iz Hrvatske, te kazališne skupine hrvatskih manjina iz ostalih europskih zemalja.

Po podacima iz 2004. u 10 godina održavanja manifestacije u Hercegovcu je boravilo 1200 Hrvata iz Europe te preko 20 kazališnih skupina (iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije i Crne Gore). [1]

Zlatni slavuj Hercegovca i Mikrofon je vaš. Pjevačka natjecanja djece osnovnoškolskog uzrasta koja se održavaju već dvadesetak godina.

Značajni događaji u Općini Hercegovac su: Majeva svečanost i Žetvene svečanosti Češke besede, Zelena noć Hajduka, kao i mnogobrojne nogometne,šahovske i streljačke turnire.

Gospodarstvo

 Postoje i značajni gospodarski kapaciteti: Tvornica za preradu krumpira kao pogon Francka Zagreb, Ratarstvo, Poljoprivredna zadruga,Metal kao pogon Zagrebmontaže, Šampinjoni Evaj u Ilovskom Klokočevcu, Trgovačko poduzeće Ilova d.d., Auto-škola Mariković i drugi. Pored navedenoga razglednicu Hercegovca dopunjuju Osnovna škola Slavka Kolara, Hrvatsk seljački dom, Češki dom i Crkva Setog Stjepana Kralja.


Društveni život

U Hercegovcu se odvija bogat društveni život i kulturni život jer u njemu djeluju kulturno-umjetničke udruge Hrvatska čitaonica i Češka beseda, NK "Hajduk", ŠŠD Dinamo,Šahovski klub "Braslav Rabar", Dobrovoljno vatrogasno društvo, Lovačko društvo "Jelen", Streljačko društvo i Šporsko-ribolovno društvo "Šaran".

Izvor:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hercegovac i Naših 150 godina (knjiga Osnovne škole Slavka Kolara)